RIBE (PISCES)

Cetorhinus maximus (Gunnerus, 1765) – Psina golema, (E. Basking shark)   Epipelagička vrsta otvorenog mora i oceana. Tijekom ljetnih mjeseci približava se obali. Naraste do preko 15 m u dužinu i postigne težinu do 8000 kg, te je jedan od najvećih morskih pasa u svjetskim morima. Tijelo je vretenastog oblika s velikim škržnim otvorima na kojima su rožnati privjesci koji služe pri cijeđenju vode. Usta su mu velika, okrugla, s brojnim sitnim zubićima. Hrani se planktonom tako da ustima zahvati veliku količinu vode koju cijedi kroz škrge. Pliva sasvim polako uz samu površinu. Živi pojedinačno ili u manjim jatima. Razmnožava se ovoviviparno, ženka rađa do dva mladunca dužine oko 1.5 m.  Kod mladih primjeraka karakteristična je produžena gubica. Spolno sazrijevaju u 3 godini ži...

Salpa (Sarpa salpa) – priobalna vrsta, zadržava se iznad algama obraslog kamenitog dna i u livadama posidonije, do 30 metara dubine. Može narasti  i do 50 cm i postići težinu do 2 kg, premda su takvi primjerci rijetkost. Živi u jatima, a odrasli primjerci hrane se isključivo morskim biljem.

Glavoč pločar (Gobius cobitis) – bentoska, priobalna vrsta. Zadržava se na obraslom kamenitom dnu gdje ima dosta škrapa i razbacanog kamenja. Ovo je najveći glavoč, naraste do 30 cm duljine, a hrani se zelenim algama, rakovima i crvima koje skuplja po dnu.

Tabinja mrkulja (Phycis phycis) – pripada porodici bakalara. Bentoska vrsta, zadržava se iznad kamenitog, pjeskovitog i muljevitog dna na dubinama od 5 do 250 metara. Naraste do 65 cm duljine i postigne težinu od 1,5 kg. Hrani se manjom ribom i beskralježnicima.

Slingura mrkulja (Parablennius gattorugine) – bentoska, priobalna vrsta. Naseljava kamenito dno obraslo algama do 30 metara dubine. Naraste do 30 cm duljine. Vrlo je plašljiva i hrani se sitnim beskralježnicima i algama.

Pjevčić sićušni (Tripterygion melanurus) – bentoska, priobalna vrsta. Zadržava se u rupama i tamnijim mjestima na kamenitom obraslom dnu između površine i 10 metara dubine. Naraste do 4,5 cm. Hrani se sitnim beskralježnjacima dna.

Glavoč krvoust (Gobius crurentatus) -  bentoska priobalna vrsta, zadržava se na pjeskovito-kamenitom dnu i u livadama posidonije, od 2 do 60 metara dubine. Naraste do 18 metara u duljinu, obično od 12 do 15 cm. Hrani se sitnim beskralježnjacima koje skuplja po dnu. U Jadranu ga ima svugdje gdje mu odgovara stanište.

Murina (Muraena helena) - bentoska riba, pripada obitelji murina. Naraste do 150 cm u duljinu i postigne do 14 kg težine. Najčešće se zadržava između 5 i 50 metara dubine, a zalazi i do 120 metara dubine. Živi na kamenitom dnu punom pukotina i procijepa odakle po danu proviruje samo glavom. Kad se spusti mrak napušta skrovište i kreće u potragu za hranom. Zbog agresivnosti murine i njenih oštrih zubi preporučamo oprez roniocima i podvodnim ribolovcima. Ugriz murine je izrazito bolan, a rane teško zarastaju. Učestalija je na vanjskim obalama naših otoka.

Trlja (Mullus surmuletus) - bentoska vrsta, zadržava se pretežito iznad grubih pjeskovitih i pjeskovito ljušturnih dna, uglavnom od 10 do 80 metara dubine. Naraste do 50 cm u duljinu i postigne težinu do 1,5 kg. Uglavnom se zadržava u jatima, a hrani se račićima, crvima i školjkašima. U Jadranu je posvuda jednolično rasprostranjena.

Ugor (Gruj) (Conger conger)  - bentoska vrsta koja može narasti do 2,5 metra i postići do 60 kg težine. Zadržava se na kamenitom i pjeskovitom dnu gdje se skriva u procjepima i šupljinama. Najčešći je na dubinama od 5 do 25 metara dubine. Noćni je grabežljivac, hrani se uglavnom ribom, rakovima i glavonošcima. Rasprostranjen je duž cijelog Jadrana.