Shadow

RIBE (PISCES)

Pauk mrkulj (Trachinus radiatus)

Pauk mrkulj (Trachinus radiatus)

BIOLOGIJA, NOVOSTI, RIBE (PISCES)
Ovo je najveća od svih riba paukovki u Jadranu. Može narasti do približno 1,8 kg. Prisutan je duž cijelog Jadrana i gotovo posvuda se može smatrati razmjerno čestom vrstom, premda je ipak češći s pučinskih strana otoka nego u kanalima i zaljevima. Sam naziv upućuje na riječ mrk, ponekad izrazito tamnija obojenost glave i tijela razlikuje ovu vrstu od ostalih paukova, koji su u narodnim imenima povezani s drugim bojama. Na glavi i škržnim poklopcima često se vide ljubičaste ili ružičaste nijanse, dok koža na leđima živih primjeraka može poprimiti zelenkast ili plavičast ton, što ovisi o okolišu u kojem borave. Tijelo mu je prošarano tamnim nepravilnim pjegama koje se ponekad spajaju u prstenaste ili zvjezdaste oblike, a sama tamnija boja na tijelu može nestati u sekundi (slika u prvom...
Pauk crnac (Trachinus araneus)

Pauk crnac (Trachinus araneus)

BIOLOGIJA, NOVOSTI, RIBE (PISCES)
Došli smo do zadnje vrste u ovoj seriji za zaokružiti priču o paukovima i njihovom otrovu. Radi se o daleko najmanje zastupljenoj vrsti riba pauk u Jadranu, pa ovaj put nisam posudio fotografiju nekog domaćeg fotografa nego sam morao posegnuti za ilustracijom iz drugih mora. Pauk crnac je za mene prava enigma u Jadranu, osobno sam ga vidio samo tri puta, dva puta na ribarnici u Splitu (ulovljeni kraj Paga) i jednom na Facebooku (ulov kraj Dugog otoka). Iako literatura bilježi nalaze širom srednjeg i južnog Jadrana, uvijek stoji ista napomena: riječ je o vrlo rijetkoj ribi. Voli toplija mora pa je znatno češći u južnom Sredozemlju i uz obale Afrike. Na stranim grupama, gdje ronioci i fotografi objavljuju snimke, ova se vrsta pojavljuje češće od svih ostalih paukova, najviše slika sam vidi...
Pauk žutac (Echiichthys vipera)

Pauk žutac (Echiichthys vipera)

BIOLOGIJA, NOVOSTI, RIBE (PISCES)
Ova riba poznata je i kao najotrovnija riba u Europi te je odgovorna za najveći broj uboda među svim vrstama paukovki, ali ne i na hrvatskoj obali. Naš priobalni pojas specifičan je jer nema velikih plitkih pješčanih plaža kakve se nalaze na drugim obalama, primjerice na Atlantiku, u Albaniji, Crnoj Gori ili s talijanske strane Jadrana. U prethodnoj objavi o otrovu pauka, u komentarima je nekoliko vas spomenulo da na Ulcinjskoj plaži nakon uboda pomaže stajati na vrućem pijesku. Ta plaža, sa svojom velikom površinom plitkog pjeskovitog dna, idealno je stanište žutca, a ubod je moguć, iako rijedak, i na hrvatskim plažama s mekim pijeskom ili čak blago šljunčanim dnom. Studije u Engleskoj pokazuju da se oko 95 % uboda događa s donje strane stopala, što dodatno potvrđuje da je najčešći način...
Pauk bijelac (Trachinus draco)

Pauk bijelac (Trachinus draco)

BIOLOGIJA, NOVOSTI, RIBE (PISCES)
Ovo je najrasprostranjenija vrste pauka u Jadranu. Nalazimo ga gotovo posvuda gdje je pliće pjeskovito dno, od metra dubine pa do preko 100 metara, pa se zato često nađe i u koćarskim ulovima. To je ujedno i najviše lovljena vrsta te ona koja izaziva najviše uboda na našoj obali. Najlakše ga je prepoznati po bojama. Pauk bijelac ima zelenkasto-smeđa leđa s tamnim šarama, dok su mu bokovi u žućkasto-sivim tonovima prošarani diskontinuiranim plavo-žutim ili žuto-bijelim kosim prugama. Crna mrlja vidljiva je samo ponekad iznad prsne peraje i osobito je izražena kod mužjaka tijekom mrijesta u ljetnim mjesecima. Naziv „pauk“ nije nastao zbog sličnosti s pravim paucima, nego zbog metaforičke poveznice između uboda ove ribe i ugriza pauka, što je bilo uobičajeno još u Antici. Latinski oblik a...
Vatrenjača (Lav)

Vatrenjača (Lav)

BIOLOGIJA, NOVOSTI, RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA
O vatrenjači ili ribi lav (Pterois miles) pisali smo u nekoliko navrata. Njena prisutnost je, očekivano, u početku bila sramežljiva i rijetki su je imali prilike vidjeti u našem podmorju. No ova je godina bila prekretnica. Institut za oceanografiju i ribarstvo prati pojavnost stranih vrsta već dugi niz godina. Osim kroz vlastita istraživanja, te suradnju sa drugim institucijama, podatke kontinuirano prikupljamo intervjuirajući ribare, pratimo društvene mreže te medijske objave, a putem istih kanala trudimo se i podignuti svijest o toj temi, što često rezultira vrlo važnim dojavama opće populacije. Kao najsjevernije područje Sredozemnog mora, Jadran je do sada bio pošteđen ozbiljnijih invazija stranih vrsta riba (iako ne i drugih skupina organizama). No povećanje temperature mora donosi...
Zmija zubuša

Zmija zubuša

BIOLOGIJA, NOVOSTI, RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA
Osteichthyes, Anguilliformes, Ophichthidae, Ophisurus serpens (Linnaeus, 1758) – Zmija zubuša (E: Serpent eel) Bentoska, pridnena vrsta, zadržava se na pjeskovitom i muljevitom dnu, na dubinama od 10 do 300 m dubine. Naraste do 320 cm. Tijelo je valjkasto, jako izduženo, zmijolikog oblika, a prema repu se postepeno sužava. Leđna peraja je u jednom dijelu, trbušne peraje nema, a odmah iza glave su male prsne peraje. Tijelo je bez krljušti, bogato sluznim žlijezdama. Bočna linija je dobro izražena, a na njoj se zapaža 20 -25 zlatnih mrlja. Čeljusti su izdužene s brojnim zubima poredanim u nekoliko redova. Boja tijela je gore žućkastosmeđa sa zlatastim odsjajem, a dolje je bijelo sivkasta do srebrenkasta. Pomoću tvrdog repa zakopava se u podlogu iz koje viri glavom. Noću izlazi u po...
Psina golema (Cetorhinus maximus )

Psina golema (Cetorhinus maximus )

RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA
Cetorhinus maximus (Gunnerus, 1765) – Psina golema, (E. Basking shark)   Epipelagička vrsta otvorenog mora i oceana. Tijekom ljetnih mjeseci približava se obali. Naraste do preko 15 m u dužinu i postigne težinu do 8000 kg, te je jedan od najvećih morskih pasa u svjetskim morima. Tijelo je vretenastog oblika s velikim škržnim otvorima na kojima su rožnati privjesci koji služe pri cijeđenju vode. Usta su mu velika, okrugla, s brojnim sitnim zubićima. Hrani se planktonom tako da ustima zahvati veliku količinu vode koju cijedi kroz škrge. Pliva sasvim polako uz samu površinu. Živi pojedinačno ili u manjim jatima. Razmnožava se ovoviviparno, ženka rađa do dva mladunca dužine oko 1.5 m.  Kod mladih primjeraka karakteristična je produžena gubica. Spolno sazrijevaju u 3 godini ži...
Salpa

Salpa

RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA
Salpa (Sarpa salpa) – priobalna vrsta, zadržava se iznad algama obraslog kamenitog dna i u livadama posidonije, do 30 metara dubine. Može narasti  i do 50 cm i postići težinu do 2 kg, premda su takvi primjerci rijetkost. Živi u jatima, a odrasli primjerci hrane se isključivo morskim biljem.