Parazoanthus axinellae - žarnjak prekrasne žute boje koji raste u sjenovitim mjestima sve do 250 metara dubine. Često živi u društvu s nekim spužvama i mahovnjacima. Lovkama hvata plijen.
Kožasti perjaničar (Spirographis spallanzani Viviani) -
perjaničar živi u kožastoj cijevi nastalom od tjelesnih izlučevina.
Nalazimo ga na dubini od 1 do 50 metara pričvršćen krajem cijevi za čvrstu podlogu. Obično živi na mjestima s dobrom i konstantnom cirkulacijom morske vode.
Cijev može biti duga do 55 cm, a pri najmanjoj opasnosti perjaničar se naglim pokretom uvlači u cijev.
Voštana vlasulja (Cerianthus membranaceus) - solitarna vrsta, zadržava se na pješčanom i muljevitom dnu od 4 do 100 metara dubine. Živi u kožno – voštanoj cijevi (tubi) u kojoj se slobodno pokreće. Dužina cijevi može biti i do 50 cm. Na usnom disku ima dvije vrste lovki, kraće unutarnje i duže vanjske, a njihov ukupan broj je oko 200. Boja lovki varira od ljubičaste i crvene do bijele. Hrani se uglavnom planktonom.
Škarpina (Scorpaena scrofa) - pripada obitelji bodeljki. Naraste do 65 cm u duljinu i postigne do 5 kg težine. Škarpina je bentoska vrsta koja živi na kamenito – pjeskovitom i muljevitom dnu obraslom algama do 400 metara dubine.
Najviše se zadržava između 20 i 60 metara dubine. Odlikuje se dobrom mimikrijom za što joj pomažu brojni kožni privjesci po glavi i tijelu pa poprima oblik kamena obraslog algama.
Hrani se uglavnom ribom i malim glavonošcima, a učestalija je oko vanjskog otočja i brakovima srednjeg Jadrana.
Mramorna vlasulja (Aiptasia mutabilis) - priobalna solitarna vrsta koja se zadržava u pojasu od 1 do 5 metara, u procijepima među stijenama. Naraste do 8 promjera. Oko usnog otvora nalazi se i do 100 debelih, vrlo rastezljivih lovki. Hrani se sitnim životinjskim organizmima. Uobičajena je vrsta u Jadranskom moru.
Gera (Spicara smaris) - pelagička, priobalna vrsta. Zadržava se iznad svih vrsta dna, posebno iznad livada posidonije, na dubinama od 10 do 40 metara. Zalazi i do 300 metara dubine. Naraste do 15 cm, ženka i do 20 cm. Drži se u jatima, hrani se planktonom i sitnim bentoskim organizmima. U Jadranu je ima uzduž cijele obale.
Razok (Bothus podas) - bentoska, priobalna vrsta koja se zadržava na pjeskovitom i pjeskovito-muljevitom dnu. Mijenja boju tijela prema okolini i ukopava se u podlogu. Naraste do 20 cm. Hrani se različitim sitnim beskralježnjacima i sitnom ribom. U Jadranu ga ima posvuda uz obalu premda nije čest.
Vatreni crv (Hermodice carunculata) - živi u pojasu od površine do 60 metara dubine na kamenitom i pjeskovitom dnu. Naraste do 20 cm u dužinu. Osnovna boja tijela je smeđe – zelena, sa strane rastu bijele četine između kojih su narančasto – crvene škrge. Hrani se sitnim bentoskim organizmima te kao strvinar i uginulim ribama. Pri susretu s ovim crvom treba biti oprezan jer četine lako prodiru u kožu izazivajući jaki svrbež i upalne procese.
Janolus cristatus - Ovo je čest jadranski puž vrlo karakterističnog izgleda, dužine do 7,5 cm. Na leđima su mnogobrojni glatki nastavci s bijelim do svijetlo plavim vrhom što mu daje atraktivan izgled. Hrani se mahovnjacima.
Čudesna Alicija (Alicia mirabilis) - živi na kamenitom dnu i na livadama posidonije na dubinama od 5 do 40 metara dubine. Oko usnog otvora raspoređeno je 96 lovki. Na tijelu Alicije nalaze se brojne bradavičaste izrasline zlatne boje. Boja tijela i lovki je blijedo purpurna do purpurno zelene. Naraste do 30 cm. Često je pričvršćena za listove posidonije.