Shadow

ŽIVI SVIJET JADRANA

Hobotnica

Hobotnica

MEKUŠCI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Hobotnica (Octopus vulgaris) - hobotnica je glavonožac iz obitelji krakaša. Glava je oblika vreće u kojoj su smješteni unutarnji organi. Na glavi su istaknute velike oči i 8 krakova. Cijelo tijelo je obavijeno sa sluzavom, ljigavom kožom i predstavlja jedan snažan mišić. Ima sposobnost nabiranja kože prilagođavajući je konfiguraciji morskog dna. Naraste do 1,5 metara u dužinu i 20 kg težine. Živi na kamenitom dnu i većinu vremena provodi u rupama. Hrani se rakovima i školjkašima. Hobotnica se kreće plivajući i pužući po dnu, a pri bijegu se kreće unatrag.
Murina

Murina

RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA
Murina (Muraena helena) - bentoska riba, pripada obitelji murina. Naraste do 150 cm u duljinu i postigne do 14 kg težine. Najčešće se zadržava između 5 i 50 metara dubine, a zalazi i do 120 metara dubine. Živi na kamenitom dnu punom pukotina i procijepa odakle po danu proviruje samo glavom. Kad se spusti mrak napušta skrovište i kreće u potragu za hranom. Zbog agresivnosti murine i njenih oštrih zubi preporučamo oprez roniocima i podvodnim ribolovcima. Ugriz murine je izrazito bolan, a rane teško zarastaju. Učestalija je na vanjskim obalama naših otoka.
Trlja

Trlja

RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA
Trlja (Mullus surmuletus) - bentoska vrsta, zadržava se pretežito iznad grubih pjeskovitih i pjeskovito ljušturnih dna, uglavnom od 10 do 80 metara dubine. Naraste do 50 cm u duljinu i postigne težinu do 1,5 kg. Uglavnom se zadržava u jatima, a hrani se račićima, crvima i školjkašima. U Jadranu je posvuda jednolično rasprostranjena.
Ugor (Gruj)

Ugor (Gruj)

RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA
Ugor (Gruj) (Conger conger)  - bentoska vrsta koja može narasti do 2,5 metra i postići do 60 kg težine. Zadržava se na kamenitom i pjeskovitom dnu gdje se skriva u procjepima i šupljinama. Najčešći je na dubinama od 5 do 25 metara dubine. Noćni je grabežljivac, hrani se uglavnom ribom, rakovima i glavonošcima. Rasprostranjen je duž cijelog Jadrana.
Pirka

Pirka

RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA
Pirka (Serranus scriba) - pripada obitelji vučica. Naraste do 30 cm u duljinu i postigne do 0.30 kg u težinu. Rasprostranjena je u cijelom priobalnom dijelu Jadrana, uglavnom na dnima obraslim algama i morskim cvjetnicama, posidoniom i zosterom. Zalazi do 50 metara dubine, ali se uglavnom zadržava u pojasu od 5 do 20 metara dubine. Većinom se skriva u pukotinama stijenama ili među algama čekajući priliku da zgrabi plijen. Hrani se uglavnom manjom ribom, nedoraslim rakovima te raznim ličinkama .U Jadranu je svugdje rasprostranjena, najviše u unutarnjim kanalima srednje Dalmacije.
Morsko stabalce

Morsko stabalce

ŽARNJACI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Morsko stabalce (Eunicella cavolinii)  je kolonijalni polip, raste na kamenitoj podlozi na sjenovitim mjestima od 10 do 100 m dubine. Voli mjesta sa čistom morskom vodom i jačim morskim strujanjima. Unutarnji skelet je rožnat, obavijen tankom sluzastom ovojnicom s brojnim manjim polipima. Cijela kolonija je žute boje, naraste do 50 cm veličine. Hrani se planktonom i organskim detrutusom. Rasprostranjen je u Sredozemnom i Jadranskom moru.
Kameni koralj

Kameni koralj

ŽARNJACI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Kameni koralj je jedina vrsta koralja u Jadranskom moru koja gradi kolonije. Nalazimo ga od 1 do 80 m dubine na kamenitom i pjeskovito ljušturnom dnu, na mjestima s pojačanim strujanjima morske vode. Polipi imaju čvrsti unutarnji porozni vapnenački kostur, visoki su do 12 cm, promjera do 0.5 cm. Kolonije mogu narasti do promjera preko 1 m. Zbog prisustva simbiotskih algi boja koralja je smeđe zelena. Hrani se sitnim planktonom i organskim česticama. Rasprostranjen je u istočnom Atlantiku, te u Sredozemnom i Jadranskom moru. U Jadranu se najveće kolonije ovog koralja nalaze na ulazu u Mljetska jezera i u Malostonskom kanalu.
Smeđa vlasulja

Smeđa vlasulja

ŽARNJACI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Smeđa vlasulja živi pojedinačno i u skupinama na kamenitom dnu od zone plime i oseke do 20 m dubine. Naraste u promjeru do 20 cm. Usni otvor je obrubljen s oko 200 dugačkih i vrlo pokretljivih lovki na kojima se nalaze brojne žarne stanice pomoću kojih vlasulje love plijen omamljujući ga, uglavnom manje ribe i rakove. Boja tijela i lovki je smeđa do smeđe zelena, vrhovi lovki su ljubičasti. Boja ovisi o simbiotskoj algi zooksanteli koja živi u tkivu vlasulje. Razmnožava se tijekom ljetnih mjeseci. Rasprostranjena je po cijelom obalnom dijelu Sredozemnog i Jadranskog mora.
Pjegavi ježinac

Pjegavi ježinac

BODLJIKAŠI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Pjegavi ježinac (Sphaerechinus granularis) - pjegavi ili ljubičasti ježinac obitava na kamenitom dnu obraslom morskim algama, na pjeskovitim površinama kamenitog dna, te na livadama posidonije. Zadržava se od 1 do 120 m dubine. Boja bodljika varira od tamnoljubičaste do smeđe boje s bijelim vrškom. Naraste do promjera 13 cm, bodlje su mu kratke, dugačke do 2 cm. Hrani se algama i komadima organskog detritusa. U Korčuli je za ovu vrstu ustaljen naziv fratarska ježina.
Plemenita periska

Plemenita periska

MEKUŠCI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Plemenita periska ( Pinna nobilis) -  je najveća školjka u Jadranskom moru. Pripada obitelji Pinnidae (periski). Živi na pjeskovitom dnu plitkih priobalnih područja prednjim, šiljastim djelom ljušture zakopana u sediment, na dubinama od 2 do 30m. Naraste do 120 cm dužine. Kod odraslih primjeraka vanjska boja periske je smeđa i obrasla je algama, mahovnjacima, spužvama, crvima cjevašima i drugim školjkašima.