Shadow

ŽIVI SVIJET JADRANA

Haliclona mediterranea Griessinger, 1971 – Ružičasta cjevasta spužva (E: Pink tube sponge)

Haliclona mediterranea Griessinger, 1971 – Ružičasta cjevasta spužva (E: Pink tube sponge)

SPUŽVE, ŽIVI SVIJET JADRANA
Jedna od najljepših spužava u Jadranu. Raste na kamenitom, odnosno na koraligenskom dnu, na dubinama od 15 do 40 m. Značajni je predstavnik koraligenske biocenoze.  Spužva ima izgled valjkastih cijevi promjera 8 cm, dugačkih do 15 cm koje su na vrhu proširene kao truba, a u sredini se nalazi oskulum, glavni otvor kroz koji ulazi voda s hranjivim česticama. Izrazito je nježne i krhke građe. Boja spužve varira od ružičaste do ljubičaste. Većinom raste na podlozi s otvorom okrenutim prema dole. Tekst: Damir Mušin Foto: Miljenko Marukić
Trp obični (Holothuria tubulosa)

Trp obični (Holothuria tubulosa)

BODLJIKAŠI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Trp obični naseljava pješčana, muljevita i kamenita dna obrasla algama od površine do 100 m dubine. Tijelo je cilindričnog oblika s ustima na jednom, a analnim otvorom na drugom kraju. Po tijelu se nalaze brojne trnovite izrasline poredane u pet uzdužnih redova. Naraste do 40 cm. Trp je slabo pokretna životinja i hrani se organskim tvarima koje pronalazi na dnu. Tijelo je crne, tamnocrvene ljubičaste boje, trbušna strana je svjetlija.
Dlakavica (Antedon mediterranea)

Dlakavica (Antedon mediterranea)

BODLJIKAŠI
Dlakavica (Antedon mediterranea) Zadržava se u priobalnom pojasu, od 5 do 50 metara dubine, uglavnom na kamenitom dnu obraslom algama i na livadama posidonije. Dlakavica je najstariji bodljikaš u Jadranu, ujedno je endem Sredozemnog mora. Pretpostavlja se da je stara oko 30 milijuna godina. Većinu vremena provodi na uzdignutim mjestima gdje razgranatim krakovima filtrira morsku vodu loveći planktonske organizme. Boja tijela varira od smeđe, crvene, narančaste i bijele.
Družbena moruzgva

Družbena moruzgva

ŽARNJACI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Družbena moruzgva (Calliactis parasitica) – živi u simbiozi s rakom samcem pričvršćena na ljušturu puža koju on koristi. Uglavnom se zadržava na pjeskovitom i muljevitom dnu kao i na kamenitom dnu obraslom algama, na dubini od 3 do 50 metara. Oko usnog otvora nalazi se i do 700 lovki dugih 2 do 3 cm. Kretanjem po dnu rak dovodi moruzgvu u različite uvjete okoliša koji joj odgovaraju, a zauzvrat mu moruzgva svojim lovkama pruža zaštitu.
Cidaris cidaris

Cidaris cidaris

BODLJIKAŠI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Cidaris cidaris – živi na koraligenskom i pjeskovito – muljevitom dnu, od 50 do 300 metara dubine, premda se zna pojaviti i do 700 metara dubine. Na tijelu ima dvije vrste bodljika, jedne izrazito duge i debele te druge, znatno kraće. Naraste do veličine od 20 cm. Primarne bodlje su često obrasle mahovnjacima.  
Dugonogi rak

Dugonogi rak

RAKOVI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Dugonogi rak (Paragalene longicrura) – zadržava se na tvrdom, obraslom dnu, na dubini od 15 do 50 metara. Oklop naraste do 45 mm, rep je mali i podvučen s trbušne strane. Boja oklopa varira od narančaste do crvene. Predator je, hrani se raznim beskralježnjacima. Noću lovi, danju se skriva među kamenjem i algama.
Smokvasta spužva

Smokvasta spužva

SPUŽVE, ŽIVI SVIJET JADRANA
Smokvasta spužva (Petrosia ficiformis) – živi na kamenitom dnu, na zasjenjenim mjestima, u špiljama ili ispod većeg kamenja do 50 metara dubine. Oblik i veličina tijela spužve ovise o konfiguraciji terena, obično naraste do veličine od 15 cm. Često na sebi ima brojne izrasline nalik na plod smokve, a boja varira od smeđe do tamno crvene.
Salpa

Salpa

RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA
Salpa (Sarpa salpa) – priobalna vrsta, zadržava se iznad algama obraslog kamenitog dna i u livadama posidonije, do 30 metara dubine. Može narasti  i do 50 cm i postići težinu do 2 kg, premda su takvi primjerci rijetkost. Živi u jatima, a odrasli primjerci hrane se isključivo morskim biljem.