Shadow

BODLJIKAŠI

MORSKI JEŽINCI -prvi dio-

MORSKI JEŽINCI -prvi dio-

BIOLOGIJA, BODLJIKAŠI, NOVOSTI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Sve što ste htjeli znati o morskim ježincima (i ono što niste)  Započnimo zornicom. Morski jež i Luko Paljetak 😊.   Na ježince nikada nisam spektakularno obraćala pažnju, osim pri ulasku u more. No, ukoliko je njihov broj u plićaku velik, tada je sva moja pažnja toliko spektakularna da zaslužuje vatromet.😁 Znala sam par osnovnih stvari, ono što manje-više svi znamo, što smo primijetili kroz litnji suživot šnjima; vole kamenito područje, navodno čisto more. Do sada sam upoznala nekoliko vrsta, ali 90% svoga života sam susretala one crne ježince  (ima ih i po plićaku) i one s ljubičastim bodljama, kojeg mi je dida donosio s koče. Znali su ponekad imati morsku zvijezdu na sebi. Primijetila sam još da su im bodlje u nekom movingu, te da se jedinke ježinaca nekako pomiču s mjesta na mjesto...
Trp obični (Holothuria tubulosa)

Trp obični (Holothuria tubulosa)

BODLJIKAŠI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Trp obični naseljava pješčana, muljevita i kamenita dna obrasla algama od površine do 100 m dubine. Tijelo je cilindričnog oblika s ustima na jednom, a analnim otvorom na drugom kraju. Po tijelu se nalaze brojne trnovite izrasline poredane u pet uzdužnih redova. Naraste do 40 cm. Trp je slabo pokretna životinja i hrani se organskim tvarima koje pronalazi na dnu. Tijelo je crne, tamnocrvene ljubičaste boje, trbušna strana je svjetlija.
Dlakavica (Antedon mediterranea)

Dlakavica (Antedon mediterranea)

BODLJIKAŠI
Dlakavica (Antedon mediterranea) Zadržava se u priobalnom pojasu, od 5 do 50 metara dubine, uglavnom na kamenitom dnu obraslom algama i na livadama posidonije. Dlakavica je najstariji bodljikaš u Jadranu, ujedno je endem Sredozemnog mora. Pretpostavlja se da je stara oko 30 milijuna godina. Većinu vremena provodi na uzdignutim mjestima gdje razgranatim krakovima filtrira morsku vodu loveći planktonske organizme. Boja tijela varira od smeđe, crvene, narančaste i bijele.
Cidaris cidaris

Cidaris cidaris

BODLJIKAŠI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Cidaris cidaris – živi na koraligenskom i pjeskovito – muljevitom dnu, od 50 do 300 metara dubine, premda se zna pojaviti i do 700 metara dubine. Na tijelu ima dvije vrste bodljika, jedne izrazito duge i debele te druge, znatno kraće. Naraste do veličine od 20 cm. Primarne bodlje su često obrasle mahovnjacima.  
Kvrgava zvjezdača

Kvrgava zvjezdača

BODLJIKAŠI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Kvrgava zvjezdača (Marthasterias glacialis) – priobalna vrsta, živi u pojasu od površine do 50 metara dubine. Ima pet krakova na kojima se nalaze ispupčenja, kvrge s bodljama čija boja ovisi o terenu na kojem obitava. Naraste do 40 cm i jedna je od najvećih zvijezda u Jadranskom moru. Hrani se raznim vrstama mekušaca i uginulom ribom, a napada i druge zvjezdače.
Pjegavi ježinac

Pjegavi ježinac

BODLJIKAŠI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Pjegavi ježinac (Sphaerechinus granularis) - pjegavi ili ljubičasti ježinac obitava na kamenitom dnu obraslom morskim algama, na pjeskovitim površinama kamenitog dna, te na livadama posidonije. Zadržava se od 1 do 120 m dubine. Boja bodljika varira od tamnoljubičaste do smeđe boje s bijelim vrškom. Naraste do promjera 13 cm, bodlje su mu kratke, dugačke do 2 cm. Hrani se algama i komadima organskog detritusa. U Korčuli je za ovu vrstu ustaljen naziv fratarska ježina.