Shadow

ŽIVI SVIJET JADRANA

Argusovo oko

Argusovo oko

NOVOSTI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Ranella olearium (Linnaeus, 1758) - Argusovo oko (E: Oil-vessel triton) Argusovo oko je jedan od najljepših  i najvećih puževa u Jadranskom moru. Pripada obitelji Ranellidae (triton puževi). Živi na muljevitom i kamenitom dnu na velikim dubinama, rijetko zalazi pliće od 100 m. Može narasti do 25 cm u dužinu. Kućica puža je vretenastog oblika s ispupčenim tornjevima. Otvor kućice je velik s dobro razvijenim i lagano savijenim kanalom. Zadnji navoj kućice je vrlo velik, vanjska usna je nazubljena. Boje je svjetlo smeđe, bež, dok je unutrašnjost otvora bijela. Rijedak je  i smatra se ugroženom vrstom ne samo u Jadranskom moru već i u Mediteranu. Na nekim mjestima je brojniji i živi u zajednici s bijelim koraljima na dubinama do 600 m. Zakonom zaštićena vrsta, koja je nažalost zbog s...
Crveni koralj

Crveni koralj

BIOLOGIJA, ŽARNJACI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Koralj je životinja, niži beskralježnjak s vapnenastim skeletom i mnogobrojnim polipima bijele boje. Činjenicu da je koralj životinja znanstvenici su otkrili tek u 18. stoljeću, a do tada je vladalo vjerovanje da je riječ o biljci koja se stvrdne kad se izvadi iz mora. Kolonije koralja žive prirasle na kamenu podlogu, krošnjom prema dolje. Da bi narastao do komercijalne veličine koralju treba više desetaka godina. Dubine na kojima obitava su od 30 – 300 metara, obično na južnim stranama otoka,  a odgovaraju mu lokacije gdje je more čisto s izraženim morskim strujanjima koja donose hranu – planktone. Ime mu potječe od grčke riječi koralion što znači «kći mora». U Jadranskom moru živi čak pedesetak vrsta koralja, a najpoznatiji je crveni koralj iz roda Corallium rubrum. Koraljarstvo u...
Zmija zubuša

Zmija zubuša

BIOLOGIJA, NOVOSTI, RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA
Osteichthyes, Anguilliformes, Ophichthidae, Ophisurus serpens (Linnaeus, 1758) – Zmija zubuša (E: Serpent eel) Bentoska, pridnena vrsta, zadržava se na pjeskovitom i muljevitom dnu, na dubinama od 10 do 300 m dubine. Naraste do 320 cm. Tijelo je valjkasto, jako izduženo, zmijolikog oblika, a prema repu se postepeno sužava. Leđna peraja je u jednom dijelu, trbušne peraje nema, a odmah iza glave su male prsne peraje. Tijelo je bez krljušti, bogato sluznim žlijezdama. Bočna linija je dobro izražena, a na njoj se zapaža 20 -25 zlatnih mrlja. Čeljusti su izdužene s brojnim zubima poredanim u nekoliko redova. Boja tijela je gore žućkastosmeđa sa zlatastim odsjajem, a dolje je bijelo sivkasta do srebrenkasta. Pomoću tvrdog repa zakopava se u podlogu iz koje viri glavom. Noću izlazi u po...
Sivi vrpčar

Sivi vrpčar

MEKUŠCI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Cerebratulus marginatus Renier, 1804 - Sivi vrpčar (E: Grey Ribbon worm) Živi na pjeskovitom i muljevitom dnu ukopan u podlogu, na dubini od 10 do 150 m. Danju se skriva u sedimentu, a noću je aktivan. Snažnim valovitim pokretima je u stanju aktivno plivati pri čemu često rotira oko svoje osi s glavom iznad površine. Naraste do 100 cm dužine i 2,5 cm širine. Tijelo je trakasto, dorzoventralno spljošteno, pri kraju suženo. Boje je sive, sivosmeđe s bijelim rubom duž cijele dužine tijela. Mlađi primjerci su uglavnom svjetlije boje. Odvojenih su spolova, oplodnja je vanjska. Mogu se razmnožavati i aseksualno, fragmentacijom. Široko je rasprostranjena vrsta u Jadranskom moru. Tekst: Damir Mušin Foto: Miljenko Marukić  
Vatreni crvi sve češći u Jadranu

Vatreni crvi sve češći u Jadranu

BIOLOGIJA, MNOGOČETINAŠI, NOVOSTI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Klimatske promjene, zagrijavanje mora i oceana ima za posljedicu sve češću pojavu termofilnih morskih organizama, a među njima se sve više uočava vatreni crv, vrstu odavno poznatu u Jadranu.  Ovu morsku vrstu otkrio je pruski prirodoslovac Peter Simon Pallas (1741. – 1811.).  Njegovo otkriće iz 1766. godine izazvalo je zanimanje, identificirao je tada morskog stanovnika uistinu neobična izgleda i životnih navika. Iza latinskog naziva Hermodice carunculata krije se stvorenje s kojim se ne bismo rado susreli: on je crveno bijele boje te može narasti do 70 centimetara. Pojavu ovoga opasnog morskog stanovnika sve brojnijeg u Jadranu već dugi niz godina istražuje i prati mr Ante Žunec s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli. - Hermodice carunculata (vatreni crv, crv pas) je vrsta mnogočetinaša...
FORAMINIFERE (1)

FORAMINIFERE (1)

BIOLOGIJA, NOVOSTI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Šta je sad ovo? Lat. foramina u prijevodu znači „rupa“…otud naziv foraminifera. Postoje ljudi koji znaju za ovaj naziv jer se s njim susreću često – riječ je o raznim znanstvenicima/ istraživačima ili pak amaterima koji su zaljubljenici u biologiju mora i poneki ronioci), a postoje i oni kojima je ovo prvi put da čuju za ovaj termin. Slika 1 – Foraminifere (preuzeto sa: https://en.wikipedia.org/wiki/Foraminifera ) Jesu li ova mala govanca zaslužila cili post na internetu? Pa i jesu,  na njihovim leđima (ili ako oćete – kostima) leži cili današnji svit. Zastupljene su svugdi, nać ćete ih u stijenama (fosilizirane), moru i morskom sedimentu.  Izuzetno su važni za stratigrafiju na globalnoj razini – više o tome više malo kasnije. Basic info Budem li pilala s detaljima nastat će kaos ...
Plavo dugme (Porpita porpita)

Plavo dugme (Porpita porpita)

BIOLOGIJA, NOVOSTI, ŽARNJACI
Uz obale Kamenjaka - poluotoka na jugu Istre, 17. kolovoza 2023., pronađen je primjerak vrste Porpita porpita (plavo dugme). Ovo lijepo i fotogenično stvorenje tirkizno plave boje slično je meduzi i izgleda kao jedan organizam, ali radi se o koloniji polipa (hidroida). Plavo dugme pripada razredu obrubnjaka (Hydrozoa), koljenu žarnjaka (Cnidaria) koje uključuje meduze, moruzgve i koralje, što objašnjava njegovu sličnost s meduzama. Središnji dio organizma sastoji se od želatinoznog diska ispunjenog plinom koji mu omogućava plutanje na površini. Na donjoj strani diska nalaze se gonozooidi zaduženi za razmnožavanje i gastrozooid s usnim otvorom za hranjenje. Duž oboda diska pričvršćeni su daktilozooidi, hidroidi slični lovkama meduza, koji su zaduženi za unos hrane i hvatanje plijena p...
CHARONIA VARIEGATA (LAMARCK, 1816) – TRITONOVA TRUBA E: TRITON TRUMPET

CHARONIA VARIEGATA (LAMARCK, 1816) – TRITONOVA TRUBA E: TRITON TRUMPET

ŽIVI SVIJET JADRANA
Tritonova truba sigurno je najveći, a moglo bi se reći i najljepši među Jadranskim puževima. Pripada obitelji Cymatidae (triton puževi). Može narasti i do 45 cm. Kućica puža je masivna, vretenastog oblika s prekrasnim crveno smeđim mrljama, s velikim otvorom koji je na rubu ukrašen zubima. Rasprostranjen je u cijelom Jadranu, ali je iznimno rijedak. Najviše nalaza ove vrste zabilježeno je na akvatoriju južnog Jadrana, te srednje dalmatinskih otoka Korčule, Lastova, Hvara, Visa i Sušca. Živi na kamenitim dnima, u podnožju strmih stijena. Nastanjuje staništa s bogato razvijenim pokrovom algi te mnoštvom zvjezdača koje su mu osnovna hrana. Možemo ga naći na dubini od 20 do 85 m. U ljetnim mjesecima zna dopuzati i u pliće more. Naviše primjeraka ovog puža sakupljeno je prigodom sportskog ro...
Psina golema (Cetorhinus maximus )

Psina golema (Cetorhinus maximus )

RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA
Cetorhinus maximus (Gunnerus, 1765) – Psina golema, (E. Basking shark)   Epipelagička vrsta otvorenog mora i oceana. Tijekom ljetnih mjeseci približava se obali. Naraste do preko 15 m u dužinu i postigne težinu do 8000 kg, te je jedan od najvećih morskih pasa u svjetskim morima. Tijelo je vretenastog oblika s velikim škržnim otvorima na kojima su rožnati privjesci koji služe pri cijeđenju vode. Usta su mu velika, okrugla, s brojnim sitnim zubićima. Hrani se planktonom tako da ustima zahvati veliku količinu vode koju cijedi kroz škrge. Pliva sasvim polako uz samu površinu. Živi pojedinačno ili u manjim jatima. Razmnožava se ovoviviparno, ženka rađa do dva mladunca dužine oko 1.5 m.  Kod mladih primjeraka karakteristična je produžena gubica. Spolno sazrijevaju u 3 godini ži...
MORSKI JEŽINCI -prvi dio-

MORSKI JEŽINCI -prvi dio-

BIOLOGIJA, BODLJIKAŠI, NOVOSTI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Sve što ste htjeli znati o morskim ježincima (i ono što niste)  Započnimo zornicom. Morski jež i Luko Paljetak ?.   Na ježince nikada nisam spektakularno obraćala pažnju, osim pri ulasku u more. No, ukoliko je njihov broj u plićaku velik, tada je sva moja pažnja toliko spektakularna da zaslužuje vatromet.? Znala sam par osnovnih stvari, ono što manje-više svi znamo, što smo primijetili kroz litnji suživot šnjima; vole kamenito područje, navodno čisto more. Do sada sam upoznala nekoliko vrsta, ali 90% svoga života sam susretala one crne ježince  (ima ih i po plićaku) i one s ljubičastim bodljama, kojeg mi je dida donosio s koče. Znali su ponekad imati morsku zvijezdu na sebi. Primijetila sam još da su im bodlje u nekom movingu, te da se jedinke ježinaca nekako pomiču s mjesta na mjesto...