Arhiva ŽIVI SVIJET JADRANA

stu262023 by adminNo Comments

Vatreni crvi sve češći u Jadranu

BIOLOGIJA, MNOGOČETINAŠI, NOVOSTI, ŽIVI SVIJET JADRANA

Klimatske promjene, zagrijavanje mora i oceana ima za posljedicu sve češću pojavu termofilnih morskih organizama, a među njima se sve više uočava vatreni crv, vrstu odavno poznatu u Jadranu. Ovu morsku vrstu otkrio je pruski prirodoslovac Peter Simon Pallas (1741. – 1811.). Njegovo otkriće iz 1766. godine izazvalo je zanimanje, identificirao je tada morskog stanovnika uistinu neobična izgleda i životnih navika. Iza latinskog naziva Hermodice carunculata krije se stvorenje s kojim se ne bismo rado susreli: on je crveno bijele boje te može narasti do 70 centimetara. Pojavu ovoga opasnog morskog stanovnika sve brojnijeg u Jadranu već dugi niz godina istražuje i prati mr Ante Žunec s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli. - Hermodice carunculata (vatreni crv, crv pas) je vrsta mnogočetinaša...

stu112023 by adminNo Comments

FORAMINIFERE (1)

BIOLOGIJA, NOVOSTI, ŽIVI SVIJET JADRANA

Šta je sad ovo? Lat. foramina u prijevodu znači „rupa“…otud naziv foraminifera. Postoje ljudi koji znaju za ovaj naziv jer se s njim susreću često – riječ je o raznim znanstvenicima/ istraživačima ili pak amaterima koji su zaljubljenici u biologiju mora i poneki ronioci), a postoje i oni kojima je ovo prvi put da čuju za ovaj termin. Slika 1 – Foraminifere (preuzeto sa: https://en.wikipedia.org/wiki/Foraminifera ) Jesu li ova mala govanca zaslužila cili post na internetu? Pa i jesu, na njihovim leđima (ili ako oćete – kostima) leži cili današnji svit. Zastupljene su svugdi, nać ćete ih u stijenama (fosilizirane), moru i morskom sedimentu. Izuzetno su važni za stratigrafiju na globalnoj razini – više o tome više malo kasnije. Basic info Budem li pilala s detaljima nastat će kaos ...

lis182023 by adminNo Comments

Plavo dugme (Porpita porpita)

BIOLOGIJA, NOVOSTI, ŽARNJACI

Uz obale Kamenjaka - poluotoka na jugu Istre, 17. kolovoza 2023., pronađen je primjerak vrste Porpita porpita (plavo dugme). Ovo lijepo i fotogenično stvorenje tirkizno plave boje slično je meduzi i izgleda kao jedan organizam, ali radi se o koloniji polipa (hidroida). Plavo dugme pripada razredu obrubnjaka (Hydrozoa), koljenu žarnjaka (Cnidaria) koje uključuje meduze, moruzgve i koralje, što objašnjava njegovu sličnost s meduzama. Središnji dio organizma sastoji se od želatinoznog diska ispunjenog plinom koji mu omogućava plutanje na površini. Na donjoj strani diska nalaze se gonozooidi zaduženi za razmnožavanje i gastrozooid s usnim otvorom za hranjenje. Duž oboda diska pričvršćeni su daktilozooidi, hidroidi slični lovkama meduza, koji su zaduženi za unos hrane i hvatanje plijena p...

lis32022 by adminNo Comments

CHARONIA VARIEGATA (LAMARCK, 1816) – TRITONOVA TRUBA E: TRITON TRUMPET

ŽIVI SVIJET JADRANA

Tritonova truba sigurno je najveći, a moglo bi se reći i najljepši među Jadranskim puževima. Pripada obitelji Cymatidae (triton puževi). Može narasti i do 45 cm. Kućica puža je masivna, vretenastog oblika s prekrasnim crveno smeđim mrljama, s velikim otvorom koji je na rubu ukrašen zubima. Rasprostranjen je u cijelom Jadranu, ali je iznimno rijedak. Najviše nalaza ove vrste zabilježeno je na akvatoriju južnog Jadrana, te srednje dalmatinskih otoka Korčule, Lastova, Hvara, Visa i Sušca. Živi na kamenitim dnima, u podnožju strmih stijena. Nastanjuje staništa s bogato razvijenim pokrovom algi te mnoštvom zvjezdača koje su mu osnovna hrana. Možemo ga naći na dubini od 20 do 85 m. U ljetnim mjesecima zna dopuzati i u pliće more. Naviše primjeraka ovog puža sakupljeno je prigodom sportskog ro...

ruj272022 by adminNo Comments

Psina golema (Cetorhinus maximus )

RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA

Cetorhinus maximus (Gunnerus, 1765) – Psina golema, (E. Basking shark) Epipelagička vrsta otvorenog mora i oceana. Tijekom ljetnih mjeseci približava se obali. Naraste do preko 15 m u dužinu i postigne težinu do 8000 kg, te je jedan od najvećih morskih pasa u svjetskim morima. Tijelo je vretenastog oblika s velikim škržnim otvorima na kojima su rožnati privjesci koji služe pri cijeđenju vode. Usta su mu velika, okrugla, s brojnim sitnim zubićima. Hrani se planktonom tako da ustima zahvati veliku količinu vode koju cijedi kroz škrge. Pliva sasvim polako uz samu površinu. Živi pojedinačno ili u manjim jatima. Razmnožava se ovoviviparno, ženka rađa do dva mladunca dužine oko 1.5 m. Kod mladih primjeraka karakteristična je produžena gubica. Spolno sazrijevaju u 3 godini ži...

ruj262022 by adminNo Comments

MORSKI JEŽINCI -prvi dio-

BIOLOGIJA, BODLJIKAŠI, NOVOSTI, ŽIVI SVIJET JADRANA

Sve što ste htjeli znati o morskim ježincima (i ono što niste) Započnimo zornicom. Morski jež i Luko Paljetak ?. Na ježince nikada nisam spektakularno obraćala pažnju, osim pri ulasku u more. No, ukoliko je njihov broj u plićaku velik, tada je sva moja pažnja toliko spektakularna da zaslužuje vatromet.? Znala sam par osnovnih stvari, ono što manje-više svi znamo, što smo primijetili kroz litnji suživot šnjima; vole kamenito područje, navodno čisto more. Do sada sam upoznala nekoliko vrsta, ali 90% svoga života sam susretala one crne ježince (ima ih i po plićaku) i one s ljubičastim bodljama, kojeg mi je dida donosio s koče. Znali su ponekad imati morsku zvijezdu na sebi. Primijetila sam još da su im bodlje u nekom movingu, te da se jedinke ježinaca nekako pomiču s mjesta na mjesto...

ruj182022 by adminNo Comments

Haliclona mediterranea Griessinger, 1971 – Ružičasta cjevasta spužva (E: Pink tube sponge)

SPUŽVE, ŽIVI SVIJET JADRANA

Jedna od najljepših spužava u Jadranu. Raste na kamenitom, odnosno na koraligenskom dnu, na dubinama od 15 do 40 m. Značajni je predstavnik koraligenske biocenoze. Spužva ima izgled valjkastih cijevi promjera 8 cm, dugačkih do 15 cm koje su na vrhu proširene kao truba, a u sredini se nalazi oskulum, glavni otvor kroz koji ulazi voda s hranjivim česticama. Izrazito je nježne i krhke građe. Boja spužve varira od ružičaste do ljubičaste. Većinom raste na podlozi s otvorom okrenutim prema dole. Tekst: Damir Mušin Foto: Miljenko Marukić

lip212020 by Luka KolovratNo Comments

Trp obični (Holothuria tubulosa)

BODLJIKAŠI, ŽIVI SVIJET JADRANA

Trp obični naseljava pješčana, muljevita i kamenita dna obrasla algama od površine do 100 m dubine. Tijelo je cilindričnog oblika s ustima na jednom, a analnim otvorom na drugom kraju. Po tijelu se nalaze brojne trnovite izrasline poredane u pet uzdužnih redova. Naraste do 40 cm. Trp je slabo pokretna životinja i hrani se organskim tvarima koje pronalazi na dnu. Tijelo je crne, tamnocrvene ljubičaste boje, trbušna strana je svjetlija.

svi242020 by Luka KolovratNo Comments

Dlakavica (Antedon mediterranea)

BODLJIKAŠI

Dlakavica (Antedon mediterranea) Zadržava se u priobalnom pojasu, od 5 do 50 metara dubine, uglavnom na kamenitom dnu obraslom algama i na livadama posidonije. Dlakavica je najstariji bodljikaš u Jadranu, ujedno je endem Sredozemnog mora. Pretpostavlja se da je stara oko 30 milijuna godina. Većinu vremena provodi na uzdignutim mjestima gdje razgranatim krakovima filtrira morsku vodu loveći planktonske organizme. Boja tijela varira od smeđe, crvene, narančaste i bijele.

pro42018 by Luka KolovratNo Comments

Družbena moruzgva

ŽARNJACI, ŽIVI SVIJET JADRANA

Družbena moruzgva (Calliactis parasitica) – živi u simbiozi s rakom samcem pričvršćena na ljušturu puža koju on koristi. Uglavnom se zadržava na pjeskovitom i muljevitom dnu kao i na kamenitom dnu obraslom algama, na dubini od 3 do 50 metara. Oko usnog otvora nalazi se i do 700 lovki dugih 2 do 3 cm. Kretanjem po dnu rak dovodi moruzgvu u različite uvjete okoliša koji joj odgovaraju, a zauzvrat mu moruzgva svojim lovkama pruža zaštitu.