ZANIMLJIVOSTI

Projekt Srednje škole Petra Šegedina iz Korčule o otočiću Vrniku Svake godine Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije raspisuje natječaj za program Baština, potprogram Čuvari baštine. Zadana tema ove godine je Priče moga kraja. Srednja škola Petra Šegedina odlučila se prijaviti s projektom Zapisano u kamenu pod mentorstvom Glorije Petković, prof. i Ines Peručić Blitvić, prof. Ideja je bila potaknuta s dva glavna cilja. Prvotno smo željeli odati počast starima Škojarima, klesarima i ljudima koji su mukotrpno radili u kâvama, koji su na Škoju teško živjeli, rano umirali... Drugi cilj bio je potaknuti mlade ljude da čuvaju kulturno - povijesnu baštinu i običaje te da ih prenesu na buduća pokoljenja. Vrnik je danas poznat po svjetskim, slavnim osobama koje tamo ljetuju, no malo tko...

Ekspedicija se odvijala u vremenskom periodu od 1. do 8. svibnja na području Imotske krajine u organizaciji udruge ADIPA, TZ Imota, JU More i krš te Geoparka Biokovo-Imotska jezera, uz financiranje od strane TZ Imota, TZ Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske turističke zajednice te JU More i krš. Tijekom istraživanja provedena su bazna geomorfološka i hidrološka te ekološka i biološka istraživanja Imotskih jezera.  Voditelj ekspedicije bio je Roman Ozimec, a na terenskom istraživanju sudjelovalo je ukupno 26 istraživača iz 4 države: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna gora i Francuska, dok kabinetski tim od ukupno 12 istraživača, uz znanstvenike iz Hrvatske, dodatno čine znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, Slovačke i Slovenije. Ekspedicija je u 2024. godini obuhvatila istraživanja...

U Imotskom je upravo u tijeku velika međunarodna interdisciplinarna ekspedicija Imotska jezera 2024., u organizaciji ADIPA: Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne bioraznolikosti Hrvatske, TZ Imota te JU More i krš. Sve aktivnosti će biti realizirane u razdoblju od srijede 01. svibnja do ponedjeljka 06. svibnja. Znanstvenicima se pridružio i Imoćanima dobro poznati Francuz Frederic Swierczynski, čovjek koji je 2017. godine zaronio do dna Crvenog jezera. Ove godine fokus istraživanja biti će na jezerima u općini Lokvičići, a nakon toga slijedi Zeleno jezero, Krčevac, Lasića Vrilo i izvori rijeke Vrljike. Plan je zaroniti u sva spomenuta jezera i izvore te uzeti uzorke sedimenta i stijena. Osim toga, postavljati će se i vrše, raditi će se razne izmjere i uzrokovanja, na...

Tijekom vikenda na i oko otočja Brijuni provodila se velika akcija čišćenja podmorja „Eko patrola Brijuni 2024.“ u kojoj su sudjelovali ronioci Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic i pripadnici ronilačke skupine Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske (DIP RI i DIP ST). Akcija se provodila u cilju ukazivanja na problem onečišćenja podmorja te smanjivanja negativnog utjecaja otpada na morska staništa i podizanja razine svijesti o važnosti očuvanja mora, okoliša i prirode te potrebe očuvanja flore i faune, a provodila se  u organizaciji Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic u suradnji s JU Nacionalni park Brijuni uz podršku Plave promocije i pod pokroviteljstvom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tijekom trajanja akcije ronioci su čistili n...

Iz mojih dosadašnjih kolumni jasno je da nisam sklon preranom ulasku djece u „svijet ronilaca“. Rekreativno ronjenje u kojem sudjeluju djeca ima veći rizik od nezgoda, čak i u plitkim vodama i bazenima. U podacima prikupljenim i objavljenim od Divers Alert Network DAN) procjenjuje se da se stopa ronilačkih nesreća sa smrtnim ishodom kreće između 16–71/100 000 godišnje kod neprofesionalnih ronilaca, a kod djece je manja od 3%. Većina smrtnih slučajeva djece uzrokovana je utapanjem ili plinskom embolijom. Neka od djece/adolescenata koji su umrli nisu čak ni prošli tečaj obuke, a mnogi su izvodili visokorizična urona na velikim dubinama, u špiljama ili istraživali potopljene brodove. Isto tako, 50% ronilačkih nesreća uključivalo je djecu s astmom, s poviješću anksioznosti ili s poremećajem...

Dina Levačić preplivala je opasni False bay u Južnoj Africi! Ovo je još jedan uspjeh naše plivačice na otvorenim morima, a na ovaj je izazov bila posebno ponosna jer je riječ o opasnom zaljevu i ruti dužine 33 kilometara na kojoj zna biti i morskih pasa, a plivačima rutu dodatno otežavaju jaki vjetrovi i hladno more. Sve to nije omelo našu plivačicu da za 11 sati ispliva i ovu zahtjevnu rutu te False bay upiše na listu svojih osvojenih izazova. Hrvatska trobojnica s ponosom se razvila na Jugu Afrike! Bravo Dina! Tekst: Ojdana Koharević

Prije 123 godine smo dobili prvu samostalnu svjetioničarku. Taj se jedinstveni slučaj na našim prostorima nije dogodio planski; niti je potrajao. Nakon 6 mjeseci samostalnog rada, svjetioničarka Eudoksija mora napustiti lanternu, pa u posljednjem obraćanju Pomorskoj Vladi moli za dozvolu da ostane još 2 tjedna kako bi sve pospremila i sredila si odjeću za put. Od tada, pa sve do danas nismo imali ni jednu službenu svjetioničarku. Je li vrijeme?? "Život na škoju bio je prožet svakojakim nevoljama i nesrećama, no sve to nije bilo ništa dok se prije godinu dana nije teško razboljela sestra Ana, koja nas je nakon ogromnih troškova tijekom neuspješnog liječenja 24. siječnja zauvijek napustila. Njena grozna smrt od tuberkoloze je obitelj dovela do krajnjega očaja, te se i Petar koji je bio...

Tijekom ovog vikenda, od 24. do 26. studenog 2023. u Poreču se održavao jubilarni 15. Međunarodni sajam ribarstva „Crofish“, a prisustvovalo je više od 80 izlagača iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Španjolske koji su predstavili brojne proizvode iz ribarstva i akvakulture, dok su posjetitelji imali jedinstvenu priliku okušati se u ronjenju u sklopu projekta Pogled u plavo. Crofish sajam, jedini je sajam u Hrvatskoj čiji program je posvećen ribarstvu, akvakulturi i promociji potrošnje proizvoda ribarstva, te ujedno sadržava i segmente vezane uz sportski ribolov, sportove na vodi i različite opreme, a provodi se u organizaciji Obrtničke komore Istarske županije. „Crofish sajam se provodi s ciljem valorizacije ribarstva i ribarskih proizvoda, ribarske tradicije te mora kao važnog resurs...

Sve je počelo još 1998. godine, serijalom „Mornarski uzlovi i njihova primjena“ redovno objavljivanom na Plavim stranicama Slobodne Dalmacije, koji je kasnije nastavio izlaziti petkom u podlistu More, preteći današnjeg nautičkog magazina Otvoreno more. Autor ovih tekstova, Damir Višić, napokon je 2005. sve to ukoričio u „Knjigu gropova“, prvu knjigu domaćeg autora koja se sveobuhvatno bavi tom tematikom. U isto vrijem imao je i vrlo intrigantan hobi, vezivanje uzlova u boci. Da, pravim debelim konopom vezuje svoje gropove u iskapljenoj staklenoj boci. Kolekcija od 40 boca s različitim gropovime danas se nalazi u postavu Hrvatskog pomorskog muzeja Split. Nekako mu se logično nametnulo da jedan takav muzej mora imati i pano s mornarskim uzlovima. Stoga je prije dvije godine izradio i muze...