ZANIMLJIVOSTI

U sklopu marine hotela Le Meridien Lav po deseti put održava se svojevrsna smotra plovila hrvatske proizvodnje, ali i mnoštva pratećih proizvoda tipa motora, nautičke i ribolovne opreme, prikolica itd. U sklopu sajma održava se i sajam turističkih atrakcija pa su posjetitelji mogli vidjeti (nešto i isprobati) plažnu opremu, adrenalinske parkove na vodi, kajake, daske i sl. Ukupan broj izlagača došao je do brojke 72. Žilava domaća brodogradnja i ovim je sajmom pokazala trend laganog oporavka pa smo primijetili i dosta pozitivnih vibracija i planova. Brodova je bilo od onih već poznatih i etabliranih na domaćem tržištu, ali je bilo i nekoliko premijera, a vlasnici su osigurali redovita isplovljavanja i testiranja. Za oko je svim posjetiteljima zapeo mali dr

Dekompresija znači smanjivanje tlaka a roniocima je to izron. Udisanjem zraka ili smjese plinova pod morem i time povećanim tlakom, veća količina plina će se otopiti u krvi, tjelesnim tekućinama i tkivima. Današnja saznanja pretpostavljaju da je dušik zločesti plin u zraku, a helij u smjesama za duboka ronjenja i saturaciju. Dublji i/ili dugotrajniji uron više zasićuje tijelo plinom, i time traži postupniji izron, kao i hladnija atmosfera, naporno ronjenje u kurentu, teglenje puno opreme, prebrzo kretanje i radovi, a postoji i urođeni faktori koji se mogu množiti s trenutnim psihofizičkim stanjem ronioca. Izronom se smanjuje tlak i plin se mora izlučiti iz tkiva preko krvi ventiliranjem u plućima. Prebrzim izronom nećemo pružiti dovoljno vremena krvi da stigne do pluća i oslobodi se ot

“Mary Rose”, “USS Arizona”, “Lusitania”, “Titanic”, “Kursk”, “Costa Concordia”… bezbroj grobnica punih tuge i tajni, bezbroj priča ne prepunih istine. Ova je s otočića Giglio čije more je do tragedije cruisera “Costa Concordia” podsjećalo na ovo nama poznato. Oko svega se pletu priče, neke se pretvore u legende, neke odu u zaborav, a neke nikad nitko nije ni želio slušati. Ova je pretužna da se ne bi dalje prenosila kao upozorenje, a slušali smo je svi koji smo sudjelovali u podizanju olupine, pa čak i milijuni turista koji su je dolazili samo gledati. Nisu nam započeli priču uobičajenim i veselim “bio jednom jedan brod…”, već glasovima punim pomiješanih osjećaja tuge i bijesa. Svi u poslu i žitelji otoka ne želeći uopće izgovarati ime nesretnog boda, jednoglasno su cijeli projekt na

Otvorenjem sajma nautike na Zagrebačkom velesajmu projekt Pogled u plavo predstavio je opus brojnih događanja za 2018. godinu. Tijekom već prvog dana otvorenja sajma nautike preko 50-tak posjetitelja sajma zaronilo je u montažni bazen projekta, a mnogi su podržali i akciju „Ne dišem“ s ciljem podizanja svjesnosti o autizmu. Volonterski i s puno srca okupila se ronilačka populacija kako bi podržali ovu hvalevrijednu akciju „Ne dišem“ te učinili drugima život ljepšim, a koju organizira Nemo-Adria Rescue Team. Projektu Pogled u plavo pridružio se i gradonačelnik grada Raba, Nikola Grgurić gdje će projekt gostovati i treću godinu za redom povodom dana grada Raba. „Radujemo se suradnji s Pogledom u plavo te s nestrpljenjem očekujemo gostovanje projekta u gradu Rabu već treću godinu za

U jeku okupacije Dubrovnika, mala posada svjetioničara Svetog Andrije prkosila je blokadi akvatorija od strane Jugoslavenske narodne armije. Nikad do sad ispričana priča iz Domovinskog rata, zapisana je prvi put u knjizi “Legende svjetla” Jurice Gašpara, a ekskluzivno za portal Morski.hr prenosimo iskustva heroja kojima za to nikad nitko nije odao zasluženo priznanje. Donosimo priču svjetioničara iz Domovinskog rata. Pročitajte iskustvo Vladimira Čapalije sa svjetionika Sveti Andrija. „Na Svetom Andriji sam bio s kolegom Antom Vučkovićem i njegovom gospođom za vrijeme najgoreg ratnog stanja. JNA je blokirala plovidbu Jadranom, Dubrovnik je bio bez struje i vode, a mi smo u šiframa odavali pozicije njihovih brodova. Neprijatelj je valjda probio te šifre i jedan dan oko 16 ili 17 sati, b

I prođe tako godina dana, pa dvije, pa tri..a tih otpornih na zimu i led sve je više.. Ni jutarnji mamurluk, ni radna noć, ni nedostatak sna i odmora  nije spriječilo odlučnu šestorku RK Roniti se mora da se ubace u ugodnih, gotovo proljetnih, +6 celzijevaca koji su lagano grickali u Jarunskom jezeru. Malo je reći da je užitak bio nenadmašan, pogotovo onima u polusuhim i polumokrim odijelima, ali nakon par žustrih zaveslaja perajama, gotovo se čovjek navikne na hladno. Ali, godinu treba započeti zaronom, jer tada će i cijela biti ispunjena njima. Leda ove godine nije bilo, što je olakšalo ulazak u vodu, ali da ne ponestane izazova, neki su se igrom slučaja (ili vlastite zaboravnosti) ubacili bez kapuljače ali uz nezaobilaznu djedmrazovsku kapicu, pretakali zrak iz dvobocnika u dvoboc

26. prosinca, na Štefanje, naši dragi Vodomarci organizirali su još jedan, deveti po redu,  Božićni rafting na rijeci Mrežnici, a spuštalo se, standardno, od Belavića do kupališta u centru Duge Rese.  I članovi kluba RSM pružili su podršku ovoj, hvalevrijednoj humanitarnoj akciji i hrabro uskočili u gumenjake, da bi nakon dolaska na cilj s ostalim raftašima veselo zaplivali sa Djeda mrazovskim kapicama na glavi. A da bi sve proteklo kako treba, pobrinuo se i Vrana koji je odlučio zaroniti i malo pregledati dno Mrežnice na pola puta raftaške trase. Sredstva prikupljena akcijom KPA Vodomar pomoći će obitelji iz Gršćaka kojima je uoči Božića izgorio krov na kući. A osim humanitarnog karaktera ovaj događaj je i zabavio posjetitelje koji su se uz kuhano vino i fritule, opustili uz

Na Jarunskom jezeru, početkom mjeseca, održala se još jedna, jubilarna 15-ta, ekološka akcija  „Think Green – Jarun 2017“ u organizaciji Ronilačkog kluba „Roniti se mora". Akcija je otvorena pred zgradom ustanove za Upravljanje sportskim objektima na otoku Univerzijade, a šezdesetak ronioca i volontera na obali bacilo se na posao podvodnog čišćenja oko samog otoka. Think Green započeo je još prije sedam godina i do sada se čistilo na području Maksimira, Ježeva, Savice, Jaruna, Komiže, Kukljice, Biševa i Njivica. Cilj eko akcija nije samo čišćenje, već i edukacija građanstva, poticanje odgovornijeg ponašanja i ukazivanje na sve veću opasnost od zagađenja. Oaze zelenila u gradovima (poput Jaruna), iznimno su osjetljive na zagađenja, a zbog velikog broja posjetitelja i zahvalne

Na stranicama Gorgonije opisali smo ronjenje na olupini broda Metković. Riječ je o lokaciji na  području Lokve Rogoznice (Medići), i prikladna je za sve ronilačke kategorije. Brod se nasukao i potonuo 17. lipnja 1969. godine s teretom od 250 tona cementa. Temeljem tog članka, zahvaljujući redakciji Trezor RTS-a dobili smo ove fotografije nasukanog broda. Na fotografijama Dragan Babić skače u more s olupine nasukanog broda, a fotografije su prikazane u emisiji Dvogled koja je emitirana 21.08.1969. Članak o ronjenju na olupini možete pronaći na https://gorgonija.com/2017/07/14/olupina-broda-metkovic/      

Dva entuzijasta Joška Kandiju, vlasnik ronilačkog centra Blue Nautica iz Trogira, te Valentina Valenta, vlasnik Lončarske (keramike) Val Obrtni iz Petrinje spojila je jedna fenomenalna ideja. Naime, dva partnera iz dva potpuno različita svijeta, jedan profesionalni ronilac, drugi umjetnik i jedna ideja, jedan cilj – prvi Križni put pod morem na svijetu. Umjetnost prepoznaje brojne i različite oblike predstavljanja Križnog puta, bilo kroz različite tehnike slikanja, skulpture, glazbu, književna djela, ali nitko nikada nije učinio ništa slično. Kroz ovaj jedinstven projekt planira se postaviti cijeli Križni put, sve 14 postaje križa, a pod morem će biti položeno 50 skulptura koje predstavljaju Križni put, te će skulpture biti prirodne veličine. Lokacija za postavljanje cjelokupne podvo