ZANIMLJIVOSTI

U organizaciji Ronilačkog kluba Crveno jezero Imotski i Kajak kanu kluba Mračaj iz Runovića a pod pokroviteljstvom općine Runovići, TZ Imota i Hrvatskog ronilačkog saveza, danas je održana eko-akcija na rijeci Vrljici. Tridesetak sudionika akcije očistilo je oko 600 metara riječnog korita. Ono što je za svaku pohvalu – otpada je bilo vrlo malo. Tek dvadesetak staklenih i plastičnih boca, jedna guma i to je skoro bilo sve. Ono što je najveći uspjeh akcije – pronađen je i izvađen čamac runovićkih kajakaša koji je prekriven muljem i travom na dnu rijeke proveo dvije godine. Osim članova Crvenog jezera i Mračaja, akciji su se priključili i članovi ZTK iz Splita, REK HVIDRA Split, RK Leut – Blace, ŠREK Vidra – Ljubuški, ŠRK Buško jezero – Livno, i REK Vlaj – Zagvozd.

U eko-akciji čišćenja podmorja i priobalja u Podgori i ove je godine uz inicijativu lokalnih entuzijasta i uz organizaciju Udruge sv.Vicenco okupljeno pedeset dvoje volontera čime je obuhvaćeno područje cjelokupnog priobalnog pojasa. Akcija se odvijala od jutarnjih sati do kasnog popodneva u timovima na pet različitih lokacija; Klokun, Sutikla, centar, lučica i Plišivac, te se čistilo podmorje, plaže i zeleni pojas uz njih. Uz lokalne stanovnike, sudjelovali su: Birgmaier Sub, DVD Podgora, PŠRD Kanjac, Medora Hotels & Resorts, Vespa klub Podgora, Podgora čistoća, HPD Vitrenik Podgora, TZ Podgora, HGSS Makarska i ronilački klub "Crveno jezero" iz Imotskoga. Prikupljeno je čak sedam kamiona otpada (mješoviti te opožarena borovina), a iz godine u godinu ga je vidno manje, ne samo

Više od dvjesto ronioca iz Hrvatske i Slovenije čistilo je podmorje na pet lokacija u Savudrijskoj vali. Zahvaljujući velikoj ekološkoj akciji Čišćenje bez granica uz luke Piran i Savudrija čišćeno je podmorje kraj kampa Veli Jože te ono u Zambratiji i Bašaniji. Time se je otpad uklanjao s površine veće od pedeset kilometara četvornih. Sudionici akcije istaknuli su kako otpad u moru nema nacionalnost i kako zemlje trebaju surađivati u brizi za budućnost mora i podmorja. „Osamdeset posto otpada u moru dolazi s kopna, a osamdeset posto tog otpada u biti je plastika. Sva plastika iz otpada kad-tad postaje mikroplastika koja ulazi u hranidbeni lanac živih organizama u moru, pa i onih na kopnu. Shodno tome nužna je edukacija mladih kako bi se smanjila količina otpada u Jadranskom moru“, k

Malakološki muzej franjevačkog samostana utemeljio je daleke 1963. godine  fra Jure Radić, poznati teolog i znanstvenik. Tijekom desetljeća, zbog svoje atraktivnosti i velikog broja izloženih primjeraka, zbirka je postala turistički najpoznatija  malakološka postava  u Hrvatskoj. Prošle godine započeli su nužni radovi na uređenju prostora u kojima se zbirka nalazi (stari dio Franjevačkog samostana) te će ovih dana obnovljeni muzej otvoriti vrata posjetiteljima. Mi smo ljubaznošću fra Ante Čove malo „zavirili“ u muzej koji će u obnovljenih stotinjak kvadratnih metara predstaviti više od 3000 primjeraka školjki i puževa, od Jadranskog mora do onih tropskih jedinki. Ukupna vrijednost radova je oko 1.250.000 kuna, a osim samog obnovljenog prostora, školjke su smještene u nove i već

U periodu od 24. – 26 svibnja 2019. godine nastavljena su istraživanja analize morskog otpada na području Nacionalnog parka Kornati. Istraživanje su provodili članovi Društva za podvodne sportove – DPS iz Zagreba te biologinja Martina Markov uz podršku djelatnika JU NP Kornati. Istraživanja su započeta u listopadu 2017. godine s ciljem detektiranja količina otpada na morskom dnu i izvora onečišćenja kako bi se poduzele mjere za učinkovitije očuvanje morskih vrsta i staništa. Na ukupno 6 istraživanih lokacija, sakupljeno je ukupno 464 komada raznovrsnog otpada ukupne težine 85 kg. Čak 50,9 % sakupljenog otpada pripada plastici. Preliminarni rezultati ukazuju na veće količine otpada u uvalama koje su okrenute prema jugu, a koje su se nagomilale tijekom zimskog razdoblja odnosno na veli

Moramo reći da nam zadnje četiri godine  ne fali gostiju nego kadra. To je posljedica globalnih zbivanja koja su goste iz Egipta, Turske i Grčke dovele kod nas. To je realno. Ali realno je da je i kvaliteta usluge rasla i to nitko ne može osporiti. Na tržištu su opstali oni koji su dizali kvalitetu i njima samo fali kapaciteta i kadra. Ali to vrijeme je iz nas. Svjesni su toga svi koji se ozbiljno bave turizmom ali i mi u Zajednici ronilačkog turizma. Srećom, nismo sjedili i guštali u slavi, nego se radilo prije svega na zakonskoj regulativi. Sudjelovali smo u kreiranju Zakona o pružanju usluga u turizmu, gdje je turističko ronjenje prepoznato kao posebni oblik turizma i prvi je dokument koji je donio nove definicije koje pomažu poslovnim subjektima. Ministarstvo turizma je prepoznalo d

Od 1. do 4. svibnja 2019. godine Društvo za podvodne sportove Zagreb (DPS Zagreb) u suradnji s Nacionalnim parkom Mljet, OŠ Mljet, Babino Polje te ronilačkim centrom Aquatica je održalo projekt pod nazivom „Čišćenje Mljeta“. Cilj je otklanjanje otpada s kopnenih i morskih površina otoka Mljeta suradnjom ronioca, nevladinih organizacija, znanstvenika i lokalnog stanovništva te se projekt provodi već drugu godinu na području NP Mljet. Mljet je proglašen nacionalnim parkom 1960. godine zbog svoje iznimne biološke raznolikosti, no zbog svog specifičnog položaja (jedan od najjužnijih otoka Jadranskog mora) je na udaru ulaznih struja, kao i velikih količina plastike i drugog otpada koji cirkuliraju Jadranskim morem. Dodatne poteškoće predstavlja otpad koji nesavjesni nautičari, posjetitelji

Vjerojatno  je većina ljubitelja mora i podmorja u bespućima Interneta i društvenih mreža primijetila nakit „Deep passion by Mateja“ i poželjela nabaviti taj unikatni  komadić mora izrađen od srebra. Iza nakita dizajnom i izradom stoji Mateja Komel, pedagoginja i sociologinja iz Nove Gorice u susjednoj Sloveniji s trenutnom adresom u Mariboru. Tematika nakita je naravno morska, a tu ima raznoraznih izvedbi stiliziranih ronioca, kornjača, morskih konjića, riba, zvijezda, hobotnica… Umjetničku crtu vuče od malena, a najveći joj je izazov a ujedno i zadovoljstvo kada svoju očaranost morem i podmorjem uspije prenijeti na svoj nakit. Materijal iz kojeg je nakit napravljen – srebrna glina prilično je specifičan, ali istovremeno i vrlo zahvalan. Oblikovanje nije lako – donekle je slič

Svjetionici predstavljaju poseban dodatak vremenu kada se Jadranom plovilo bez suvremenih navigacijskih uređaja, a brodove su vrebale mnoge hridi, golom oku nevidljive. Svjetlo reflektirano iz ovih kamenih titana spašavalo je živote, otvaralo puteve prema Italiji na sjeveru ili Mediteranu na jugu, učinilo Jadran sigurnim za plovidbu. S izgradnjom se započelo već u 19. stoljeću, kada se svjetionici grade uz prirodne plovne puteve. Prvi se dovršava na rtu Savudrija 1818. Uz njegov nastanak veže se priča dostojna najvećih ljubavnih drama. Naime, ugledni austrijski političar je upoznao mladu Hrvaticu tijekom jednog bala na bečkom dvoru. Količina emocija i simpatija koje su ga obuzele brzo su ga vratile u mladost i, nakon što ju je osvojio, zaljubljeni nesretnik je počeo razmišljati o tome kak

Svijet ronjenja intrigantan je. Budi znatiželju. Pomalo je nestvaran. Mislim da uopće nismo svjesni sve te mase ljudi koja se svakoga dana spušta pod površinu mora, tu, pod našim pragom, obavljajući poslove kojima plaćaju svoje račune. Njihov ured je duboko modro more, čak i onda kad nije ni modro ni duboko. Kad spuste glavu pod površinu, utonu pod srebrnu, fluidnu, tanku , teško vidljivu foliju koja ih dijeli od točke na kojoj je tlak zraka točno jedan Bar, ostaju sami sa svojim mislima uronjenim u svijet koji je istražen u svega nekoliko postotaka. Sve ostalo ostaje nam za otkriti, ako budemo imali što kad se to dogodi. Slijedom prema dolje, raste tlak kojeg osjećaju na svim tjelesnim šupljinama, pa tako naglo postaju svjesni postojanja čitave hrpe sinusa rasutih po glavi, uključujući us