ZANIMLJIVOSTI

Prva pomorska bitka na Jadranu   Prva dokumentarno utvrđena pomorska bitka na Jadranu prikazana je na jednom nadgrobnom spomeniku nađenom u Novilari kod Pesara u Italiji. Spomenik je iz VIII ili čak IX stoljeća p.n.e. Iz crteža se razaznaje tip i veličina broda, ali i način borbe. Brodovi imaju oštar i najvjerojatnije metalom obložen kljun za probijanje neprijateljskog broda, dakle prikazan je ratni brod. Manja dva broda sukobljeni su pramcima, a svi borci vitlaju oružem. Tko su ovi borci nemoguće je kazati. Činjenica je da su u Liburni u rimsko doba gradili gotovo identične brodove - liburne. Možda je prizor prikazan na novilarskom spomeniku upravo prikaz sukoba Liburna s tamošnjim stanovnicima, što navodi na zaključak da se u to doba preplovljavao Jadran. U svakom slučaju prik...

Godina se u Dalmaciji dijeli na dva dijela - ljeto i čekanje ljeta. Dok neki hiberniraju, neki to ljeto čekaju  pokušavajući ga oživjeti, osjetiti mu okuse, mirise i boje, svatko na svoj način. Tako je nastala i ova serija radova, tijekom posljednjih nekoliko zima. Inspirirana najviše svojim otokom Visom, njegovim oblicima i bojama, čiju jedinstvenu, magičnu energiju nije teško prenijeti na platno nekome tko ga osjeća, a pri ruci mu je paleta od tisuću boja, kistovi i platno. U svom radu autorica istražuje i stvara apstraktne interpretacije poznatih joj dalmatinskih krajolika, analizira svoj odnos s prostorom i vremenom, smjenama godišnjih doba,  vezom mora i kopna. Stilizirani oblici, s plohama zasićenima gustim namazima intenzivnih boja nose ove slike, odražavajući jednostavnost...

Nevjerojatno otkriće na glavnoj Riječkoj plaži. Brodska mina ispod mora nalazi se godinama a iznad nje se građani Rijeke i turisti iz obližnjeg hotela sa 4* u centru grada bezbrižno kupaju zadnjih 80 godina. Zadnjih dana hladnog prosinca dok su se građani Rijeke spremali za novogodišnje slavlje podvodni istraživač iz Rijeke Velimir Vrzić otkrio je nešto što niti u najružnijim snovima nije mogao pomisliti. Pronašao je BRODSKU MINU izuzetno velike razorne moći, na lokaciji koja nije toliko neočekivana iz povijesne perspektive. Rijeka je grad turbulentne povijesti, kroz godine su vojske prolazile a iza sebe cesto ostavljale strah i uništenje. Osamdeset godina nakon II sv. rata tijekom istraživačkog ronjenja u Rijeci, a na osnovu arhivskih spisa, u elitnom dijelu grada Pećine na 25 m...

Otoci Jadrana - vrtovi mletačkih galija Istina o nevjerojatnim stradavanjima ljudi zadarskih otoka najbolje je ilustrirana kroz nekoliko rečenica tadašnjeg zadarskog kapetana Paola Giustunianija iz 1553. godine. “Što se tiče otoka koji su vrt (giardino) za naše galije, kažem vrt jer svaki put kada im nedostaje ljudstva i kada navrate ovamo, uvijek ga nabavljaju na način da su jadni otoci ispražnjeni i polunaseljeni. Gotovo uvijek vaša armada tamo pokupi tisuću, tisuću dvjesto ili tisuću petsto galijota većinom sa zadarskih otoka, gdje žene ostaju bez muškaraca. Stoga preporučujem neka dalmatinske galije zimuju kod kuće kako otoci ne bi ostali nenaseljeni, što bi bila velika šteta naročito za opremanje galija i druge potrebe Principa...” Dakle galijoti bi trebali prezimiti kod svoje kuće...

U velikoj ekološkoj akciji na području zaštićenih dijelova prirode Imotske krajine organiziranoj danas, sudjelovalo je više od četrdeset članova raznih športskih i ekoloških udruga. Akciju je organizirala Javna ustanova „More i krš“  i Turistička zajednica Imota. U akciji su sudjelovali članovi Javne ustanove, Hrvatske gorske službe spašavanja, HPD Imotski, KUM Proložac, RK Crveno jezero, Centar za održivi razvoj, ŠRD Šaran Proložac, Geopark Imotska jezera, REK Hvidra Split i ERK Periske Ploče. Čistili smo na području našeg ihtiološkog rezervata od izvorišta rijeke Vrljike sve do Plavoga mosta, oko spomenika prirode Modrog i Crvenog jezera. Akcija je samim odazivom ovolikog broja ljudi i udruga sigurno uspjela i ovakve akcije i suradnju planirati ćemo i u buduće - riječi su Branim...

Neki dan smo objavili reportažu o novom nalazu kod Novalje. I naravno atrakcija su bile fotografije i sama priča. Meni samom je ta priča i jedna od najboljih. Jer je ekipa iz JVP Čakovec ronila tamo gdje je ronilo tisuće ronilaca i ukazala na postajanje nečega što će se ispostaviti kao antički brodolom. No shvatio sam po komentarima da nitko nije vidio kolika je uloga 3D modela i njegova važnost. A s obzirom na to da je ovo portal za ronioce, malo ću vam ga dočarati. Znači, čim se nešto otkrije i prijavi to postaje ugroženije nego kad se za to nije znalo. Nažalost ali je tako, Tamo se roni, o tome se priča i brzo netko snimi gdje je to. Takvih priča imamo od  početaka podvodne arheologije u Hrvatskoj pa sve do zadnjih godina. Iako je svijest ronilaca porasla, organiziranost lopova ...

U izložbenom prostoru Dubrovačkih muzeja žitnici Rupe 4. lipnja 2020. godine biti će otvorena  izložba: “Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora”. Organizatori izložbe su Dubrovački muzeji, Muzej grada Šibenika, Hrvatski restauratorski zavod i Ministarstva kulture RH, a autorice izložbe su Vesna Zmaić Kralj (Odjel za podvodnu arheologiju, HRZ) i Marina Lambaša (Muzej grada Šibenika). Izložba kroz edukativan pristup i primjenu inovativnog dizajna vodi kroz projekciju i priču o podvodnim arheološkim istraživanjima brodoloma Mijoka kod Murtera te kroz zbirku predmeta prikupljenih tijekom istraživanja. Nalazište je otkriveno 1970ih godina, kada preko njega prelazi koča i s dna podiže dio tereta broda. Većini izvađenih predmeta se izgubio trag, no neki od njih pronašli su mjesto u ...

Eto ipak će biti sezona. Dočekat ćemo ju potpuno spremni. Imamo paket aranžmane za naše goste ronioce. Naime ronjenje nije samo ronjenje, nego i sve ono ostalo što čini ronilačko putovanje. A na tome smo kao destinacija puno radili. Pa krenimo redom o tome što smo uspjeli napraviti dok je ovaj virus harao. A napravili smo čuda. Ali moramo malo obnoviti ronilačko znanje. Ronilački izlet čini planiranje dugoročno i kratkoročno. Dugoročno je ono di idemo i što ćemo tamo raditi. Pa ronit ćemo – a ronjenje ide u kratkoročno planiranje. Da li svaki izlet ima pripremu i što ako bude loše vrijeme. Ne idemo roniti pod svaku silu jer to je opasno i nije gušt. E tu dolazimo do destinacije. Blago nama u HR, imamo mi što pokazati, kultura stara stoljećima, netaknuta priroda, ma izgleda da ...

da su Vikinzi za otkrivanje novih obala koristili gavrane Danas smo sigurni da su Vikinzi svojim dugim skandinavskim brodovima, bez palube, prvi koji su oko 1000. godine pristali na američki kontinent, skoro 500 godina prije Kolumba. Ipak, to nije bila njihova prva velika plovidba. Oni su već sijali strah od Baltika do Gibraltara, od luke do luke, iz pljačke u pljačku. Kolonizirali su Island i Grenland, a za otkrivanje novih zemalja nakon višednevne pučinske plovidbe koristili su gavrane. Pticu bi pustili iz kaveza da slobodno leti. Ukoliko bi se gavran vratio to bi značilo da kopno nije u blizini, ali ako se ptica ne bi vratila to je bio znak da je kopno u smjeru u kojem je gavran odletio. da je za prva mjerenja brzine broda korišten komadić drveta bačen s broda Prva mjerenja brz...

da je još u drugoj polovici XVIII stoljeća prva žena oplovila svijet Godine 1766. na prvu francusku ekspediciju oko svijeta isplovljava brod “La Boudeuse” na kojem se nalaze četrdesetogodišnji učenjak, prirodoznanac, Philibert Commerson i njegov sluga, dvatesetogodišnjak Jean Baret. Dolaskom na Tahiti u lipnju 1768. godine Tahićani vrlo brzo otkrivaju da je sluga Baret u stvari prerušena žena. Commerson se nije mogao sam uputiti, već je svoju prijateljicu i dotadašnju suradnicu prerušio u mladića i poveo sa sobom. Kapetan Louis-Antoine de Bougaville poziva ih k sebi i presuđuje da se do kraja putovanja (1769. godine) s njom postupa kao s damom, dakle s punim poštovanjem i udvorenošću svojstvenom tom vremenu.   da je prvi ronilački skafander izmišljen 1715. godine Englez...