ZANIMLJIVOSTI

Na vrhuncu žestine drugog svjetskog rata, jedan je čovjek ušao u vode Sredozemnog mora blizu obale južne Francuske. Uvala koju je izabrao bila je dobro sklonjena od očiju okupacijskih snaga jer je ono što je imao na leđima bilo od neprocjenjive vrijednosti. Bio je to Jacques-Yves Cousteau, a uređaj na njegovim leđima bi je prvi akvalung - uređaj koji će izazvati revoluciju u istraživanju oceana i otvoriti njihove dubine pojedinačnom roniocu. U godinama prije drugog svjetskog rata, Cousteau je sa malom skupinom prijatelja počeo roniti iz sportskih pobuda. Usavršili su peraje, maske, naočale i koplja za lovljenje ribe i eksperimentirali sa nekoliko oblika podvodnih  “pluća”. Cousteau se dvaput gotovo utopio koristeći jedan od tih prvobitnih aparata za zrak. Shvatio je da treba stvoriti ne...

 Veliki konvoj iz njemačke pokrajine Bayern s više od 70 tona  humanitarne pomoći stigao danas u bazu ronilaca u Petrinji za potresom pogođeno područje. Članovi Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic (Hrvatski ratni vojni invalidi) koji su ujedno i članovi volonteri specijalističke ronilačke postrojbe za spašavanje iz vode pri Uredu za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba uz podršku Zajednice udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata i Agencije Promocija ronjenja organizirali su bazu prikupljanja i distribucije humanitarne pomoći postavljanjem sabirnog centra u Petrinji, a akciji su se pridružili brojni ronilački klubovi i centri diljem i izvan Republike Hrvatske, vatrogasne postrojbe i jedinice za spašavanje iz Slovenije, Italije, Njemačke, Austrije te udruge proizašle iz D...

Unatrag godinu dana članovi ERK „Leut“ su započeli svoj projekt pod imenom „Eko tjedan“. Ideja projekta je bila okupiti  ronioce iz cijele Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine, te u periodu od tjedan dana uraditi eko akcije na hrvatskim otocima. Projekt je napisan, realizacija započeta, a onda se na našu veliku žalost u sve uplela pandemija korona virusom. Realizacija je privremeno zaustavljena. Sada, nakon godinu dana, napokon krećemo iako u malo drugačijem izdanju. Akcija je maksimalno prilagođena epidemiološkim odredbama Kriznog stožera RH, te Civilne zaštite. Iako je bio veliki broj zainteresiranih za sudjelovanje, broj se morao prilagoditi mjerama, jer je zdravlje uvijek na prvom mjestu. Ovaj dokument je izrađen uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsk...

Zavod za podvodnu i hiperbaričnu medicinu KBC-a Rijeka organizira ciklus online predavanja o sigurnosti ronjenja – “Što i kako da bude lako”. Edukacija je namijenjena općoj populaciji rekreativnih scuba ronilaca s ciljem podizanja svijesti o prevenciji u svim segmentima ronjenja s naglaskom na medicinski aspekt. Ciklusom predavanja obuhvatit će se tema prevencije kod ronjenja nakon COVID-a, dekompresijska bolest i druga medicinska stanja te značaj hidracije i mjera sigurnosti. Predavanja će se održavati putem ZOOM aplikacije od 18 do 20 sati prema sljedećem rasporedu: Naredna predavanja: – srijeda, 17. ožujka 2021. Emanuela Marcucci, mag. med. techn. – Medicinska stanja i ronjenje – srijeda, 31. ožujka 2021. Đordano Bucci, dipl. ing. stroj. – Preventivne mjere za sigurnije ronje...

Liburne u rimskoj floti Velika flota Antonija i Kleopatre pokrenula je pohod na Italiju 32. godine p.n.e. Radi smanjenja udaljenosti odlučili su se da prezime na obalama Grčke, što je Oktavijanu dalo dovoljno vremena za pripreme. Komandant rimske flote Marko Agripa, svjestan da ono što je u prošlim bitkama bilo novo i što je protivnika zateklo, u narednim bitkama već je zastarjelo i poznato, odlučio se opet stvoriti nešto novo. To je postigao koristeći znanje i brodograđevno iskustvo Liburna s dalmatinske obale. Uočio je da su njihovi brodovi mnogo okretniji i pogodniji za borbu. Tako je nastao glasoviti rimski ratni brod koji su Rimljani s obzirom na njihovo porijeklo zvali “liburne”. Sve liburne su bile jednakog izgleda, ali su se razlikovale po veličini. Najviše je bilo manjih s jedn...

U večernjim satima petka 16. studenog 1984. potonuo je u Murterskom moru nedaleko otočića Mrtovnjak talijanski brod za prijevoz ukapljenih plinova pod tlakom (LPG) Brigitta Montanari. Plinski tanker je s 1390 tona ukapljenog plina vinil-klorid-monomera (VCM) na palubi završio na 82 m dubine, na poziciji 43° 42' 46,50" N, 15° 33' 57,31" E. U trenutku katastrofe na brodu se nalazilo ukupno 12 članova posade od kojih je 9 spašeno. Tijela dvojice pronađena su kasnije, dok je jedan član posade zauvijek nestao u plavoj grobnici. Stjecajem okolnosti, svih devet brodolomaca uspio je odmah nakon potonuća spasiti legendarni zapovjednik Brodospasove dizalice Veli Jože Grgo Carev. Pokojni Grgo, tada već u mirovini, upravo se sa suprugom Šinkom vraćao s ribarenja na Kornatima u svoja rodna Jezera. Č...

U hrvatske otoke kroz izgradnju potrebne temeljne infrastrukture, te različite subvencije i potpore država godišnje prosječno ulaže više od 1,6 milijarde kuna. Govorimo ovdje o važnim infrastrukturnim projektima, subvencioniranju cijene vode otočanima koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav, besplatnom javnom cestovnom prijevozu za određene kategorije putnika na otocima, o potporama otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta, o provedbi projekta „Hrvatski otočni proizvod“ kao i podršci provedbi projekata mnogih otočnih udruga. Hrvatska sustavno brine o svojim otocima što je i pravno uređeno - posebnim Zakonom o otocima koji je prvi put donesen 1999. godine. Novi Zakon o otocima stupio je na snagu u prosincu 2018. godine, izrađen je multisektorski, s kako bi mogao ići u korak s vrem...

Poštovani kolege ronioci, Temeljem katastrofalnog potresa koji se je dogodio na području Banovine, 29. prosinca 2020. godine s posljedicama ogromnih razmjera ovim putem iskazujemo solidarnost s ljudima nastradalim u potresu. Kako bi pomoć stigla do onih kojim je u ovom trenutku najpotrebnija ronioci grada Zagreba u organizaciji Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic (koji su ujedno i članovi volonteri Specijalističke ronilačke postrojbe za spašavanje iz vode pri Uredu za upravljanje u hitnim situacijama grada Zagreba) i RK Roniti se mora, udružili su se s Udrugama koje su proizašle iz Domovinskog rata te su postavljeni sabirni centri u Petrinji, Glini i Zagrebu, a  u samu akciju uključili su se ronioci iz cijele Hrvatske i regije kao volonteri te rešavalne enote Republike Slovenije. ...

Framova plovidba na ledu 1879. godine, poručnik Mornarice Sjedinjenih Država, George Washington De Long otplovio je iz San Francisca na brodu Jeannette kako bi pronašao ključ za osvajanje sjevernog pola. Međutim već nakon nekoliko mjeseci brod je ščepao led blizu otoka Herald. Jeannette je plutala punih sedamnaest mjeseci i u lipnju 1881. godine se raspala od silnog pritiska leda sjeverno od Novosibirskih otoka. Tri godine poslije brodoloma, neki ostaci broda i stvari su pronađeni na jugozapadnoj obali Grenlanda. Kako su stigli od Sibira do jugozapadnog Grenlanda? Novinski članak o misterioznim predmetima s nastradalog broda pročitao je norveški istraživač Fridtjof Nansen koji je već putovao po ledenim santama Grenlanda i razmišljao o mogućnosti pronalaženja novog puta do Sjevernog pola...

Zamisao o tzv. riječnom tramvaju, koja je sinula prof. dr. sc. Željku Hederiću i ekipi s osječkog FERIT-a, trebala bi uroditi morskim plodom u Splitu – najvećim svjetskim jedrenjakom s tri jarbola, na električni pogon. Na struju! Uskoro će, kažu u škveru, na "Brodosplitovim" navozima početi gradnja trojarbolne škune, potpuno "zelenog" broda koji će pogoniti električni motori, a baterije će se puniti plovidbom. Reklo bi se, bez ikakve emisije, odnosno ugljikova otiska u okolišu. Još je zanimljivije da se radi o projektu razvoja brodskog pogona iz programa IRI2, koji Europska unija sufinancira iznosom od 60 posto vrijednosti. No, odgovorni ne iznose o kojim svotama je riječ. Nositelj je DIV Grupa, u čijem vlasništvu je splitsko brodogradilište, a partneri iz znanstvenoistraživačke zajed...