ZANIMLJIVOSTI

Svima nama ronjenje je neka vrsta terapija. Mi koji radimo kao profesionalno u ronjenju isto tako odemo zaroniti terapijski. Jeli sad vrijeme da odmorimo mozak i malo odemo roniti za sebe ? Nije nikako. Zašto nije, pokušat ću vam objasniti.. U Hrvatskoj postoji već značajna količina profesionalnih ronilaca koji moraju roniti svaki dan (marikultura ). Tko roni svaki dan jedan dan posjeti komoru. To valjda znamo svi. Od toga ne treba bježati jer komora je za ronioce ( kaže se i da je zatvor za ljude a svinjac za svinje ). Da je ne trebamo ne bi je bilo. Stoga ovim ljudima treba komora. U vrijeme ove pandemije, bilo bi dobro zaroniti da se mozak odmori od svega. Svako ronjenje nosi rizik da ćete posjetiti komoru. A u ovo vrijeme svatko od nas nosi sa sobom i rizik da je pokupio virus

Više od petnaest godina čekao se je trenutak okupljanja ronilačke struke na jednom mjestu što je okupio 1. hrvatski ronilački kongres tijekom proteklog vikenda u Zagrebu na Zagrebačkom velesajmu u organizaciji Agencije Promocija ronjenja. (Pogled u plavo, Čišćenje bez granica, Eko patrola) Više od četiri stotine sudionika iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjednih zemalja, sudjelovalo je na brojnim, edukativnim i zanimljivim panelima i predavanjima, u dva dana kongresa, koliko je kongres trajao. Svatko iz svog područja govorio je o prednostima ronjenja u Hrvatskoj, koje još uvijek, prema riječima struke, nije u cijelosti iskorišteno, kao jedan od najboljih i najunosnijih turističkih proizvoda. Dotaknula se struka turizma, promocije na svim razinama, ekologije , zdravstvenog aspekta r

To je to bilo davne 2002. , ja sam bio pun želje za radom i otvorio sam ronilački centar. I od svih problema koje sam imao otkrio sam novi – lancune. E da, lancune, naime moji gosti su tada bili vikend gosti ili na 3 -4 dana. Kada bih im tražio smještaj svi su rekli da to malo dana i da im se ne peru lancuni. I onda sam našao jednu osobu kojoj su se prali lancuni. I od tada sam uvijek prvo pitao nju. Naravno, i kad sam imao goste na duže. Pitao sam goste kako im je i svi si bili zadovoljni, malo je stariji namještaj ali gospođa je ljubazna, poklonila je rakiju, ujutro fino pita je l' može kako pomoći… Polako je posao rastao i nezadovoljni su bili oni kojima se nisu prali lancuni. Jer ronioci su dolazili i za Novu godinu, Uskrs, 1.Maj i sva čuda van sezone. Čak sam primio kritike na r

Adriatica – Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Mediterana organizira na Korčuli Mjesec prirodoslovlja u razdoblju od 15.10.-15-11. U sklopu projekta održano je i bacanje EM kugli u more na Punti Jurana u gradu Korčuli. U projektu su sudjelovala djeca trećih razreda osnovne i četvrtog razreda srednje škole Korčula. Osim samog bacanja kugli održana je i ekološka patrola školaraca koji su napravili transparente o zaštiti okoliša kao i instalacije od plastike prikupljene s plaže. Sama izrada kugli proces je koji traje mjesec dana. Materijal (glineni blokovi i mikrorganizmi) je osigurala EM tehnologija Rijeka, firma certificirana za proizvodnju i primjenu EM tehnologije. (www.emtehri.com). Sam postupak izrade kugli: glinene blokove potrebno je usitniti

Opći je dojam kako su na našoj strani Jadrana pijavice postale sve učestalije i razornije. Kao razlog njihova povećanog broja neki stručnjaci pretpostavljaju globalno zatopljenje koje je i na našem području prouzročilo klimatske promjene, te očekuju kako bi mogle biti i brojnije. Međutim, pijavice kod nas ipak nisu ništa novo, pa čak ni po pitanju njihove učestalosti. Tome u prilog svakako svjedoči i činjenica kako se za ovu atmosfersku pojavu koristilo, a i danas se koristi, veliki broj različitih naziva. Pijavice nastale na moru nazivaju se još i tromba, vrtložni vjetar, vijar, vijavica, šijun ili šiun, a one nastale nad jezerima ili rijekama vodena pijavica, ošmrk, vitlica ili vijug. Isti se nazivi koriste i za pijavice nastale na kopnu, ovisno o područjima. Još 1749. godine Ruđer Bošk

Prošlog vikenda u Supetru održano 5.Državno prvenstvu u lovu na veliku ribu (catch & release) u organizaciji Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru (HSŠRM) i Kluba za športski ribolov na moru „Arbun“ iz Supetra. Održana su sva tri predviđena ribolovna dana, lovilo se svaki dan sedam sati u zoni zapadno od Brača i Hvara, južno od Šolte i Drvenika te sjeverno od otoka Visa. Na natjecanju je sudjelovalo devet ekipa – 3 ekipe SRK „BIG GAME CROATIA" iz Splita (Capo, Fly fish i Sol) , 2 ekipe SRD „Giričić" iz Kaštela (Corto i Game on), 2 ekipe KŠR „Arbuna" te posade ŠRD „Punta rata" iz Jezera (Dora) i ekipa „Life is good" (KSRM „Big Om") iz Omišlja na Krku. Na natjecanju ulovljene su svega 4 validne ribe u sva tri ribolovna dana, od čega jedan iglun prvog dana natjecanja (Cor

Drugi dan Rijeka Boat Showa: Ni kiša nije omela razgled plovila, "šlag na torti" koncert Damira Kedže! Subota nije donijela idealne vremenske uvjete izlagačima i posjetiteljima Rijeka Boat Showa, no unatoč mjestimice kišnim razdobljima mnogi su pohitali na Gat Karoline Riječke razgledati plovila i opremu Iako su svi izlagači dobili zasluženu pažnju posjetitelja, nekako je najveće zanimanje vladalo za Taxi Cat, 10-metarski katamaran koji može prevesti do 12 putnika sustavom „Hop on, hop off“ – direktno na plažu! Ovaj 10-metarski katamaran može prevesti do 12 putnika, a s obzirom da mu za pristajanje nije potrebno vezivanje može uspostaviti „hop on, hop off“ liniju brzog prijevoza. Time donosi uštedu vremena te obogaćuje turističku ponudu povezujući obalna mjesta s dosad nepristupačni

Ovih vrelih ljetnih dana ronimo po sistemu ovdje stani-ovdje skoči (zaroni). Od šeka oko Zlarina, Vodnjaka kod Hvara, Paklenjaci, zidovi i šeke Visa, najstarije stijene i oblutci Brusnika uzdignutog iz utrobe zemlje sudaranjem tektonskih ploča, špilje i żidovi Svetca. I gdje je najbolje? Ma svagdje gdje se zaroni je nešto novo, neočekivano, zanimljivo pa i nepredvidivo. No dubine Brusnika sa svojim tamnim stijenama kao i medvjeđa špilja na Svetcu ostavile su dojam i zbog nevjerojatne prirodne ljepote, ali i zbog priče. Priču o špilji čuli smo od dragih stanovnika Svetca (5 ljudi familije Zanki) koji tamo žive od ožujka do kraja listopada. Žive tamo i dva tovara, sa njima sam se brzo sprijateljio, odmah smo na ti. Kako ide ona "što više poznaješ neke ljude to više voliš tovare

Slovenska posada 'BGFC Mass' a kapetanom Sašom Apostolovskim pobjednici su 5. 'Tuna fever Rogoznica 2019.', a pobjedu su zavrijedili u subotu, zadnjeg dana natjecanja ulovom teškim 46,6 kilograma. Uz kapetana,  prvo mjesto su osvojili i članovi posade Andrej Brodnik, Mladen Čeru,  Roman Uršić, te Baštijan Leben. Tuna na slovenskom brodu  bila je i jedini ulov zadnjeg ribolovnog dana, a slovenski ribolovci su i dan prije ulovili tunu tešku 59,4 kg te tako postali pobjednici natjecanja. Za pobjedu su nagrađeni s 25 tisuća kuna, a izborili su i vizu za Svjetsko prvenstvo u Kostarici. Drugo mjesto osvojila je posada 'Taboo teama', a ova posada iz Pakoštana je ulovila i najteži trofej rogozničkog natjecanja težak 62, 8 kilograma te su uz drugo mjesto osvojili i nagradu za trofejnu tunu.  Tre

Više od 200 ljubitelja lova na morske kapitalce zaplovilo je jučer put rogozničkog akvatorija na 5. 'Tuna fever Rogoznica 2019' turističko ribolovnu manifestaciju koja se održava do 4.kolovoza. Riječ je o natjecanju koje je proteklih godina sve popularnije i kod nas, a Rogoznica se prošlih godina pokazala kao izvrstan domaćin. Kroz tri ribolovna dana natjecat će se 35 posada iz 8 zemalja. U Rogoznicu su stigle ekipe iz čitave Hrvatske, Kazakstana, Rusije, Slovenije, Švedske, Finske i Amerike. Važno je napomenuti da se natjecanje provodi metodom Catch and release - Ulovi i pusti, kako bi se ispoštovale dopuštene lovne kvote. Timovi su u ribolov krenuli više nego motivirani jer osim što se bore za bogate nagrade i titulu najboljeg, pobjednički tim dobija i ulaznicu za Svjetsko prv