ZANIMLJIVOSTI

Tijekom ovog vikenda, od 24. do 26. studenog 2023. u Poreču se održavao jubilarni 15. Međunarodni sajam ribarstva „Crofish“, a prisustvovalo je više od 80 izlagača iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Španjolske koji su predstavili brojne proizvode iz ribarstva i akvakulture, dok su posjetitelji imali jedinstvenu priliku okušati se u ronjenju u sklopu projekta Pogled u plavo. Crofish sajam, jedini je sajam u Hrvatskoj čiji program je posvećen ribarstvu, akvakulturi i promociji potrošnje proizvoda ribarstva, te ujedno sadržava i segmente vezane uz sportski ribolov, sportove na vodi i različite opreme, a provodi se u organizaciji Obrtničke komore Istarske županije. „Crofish sajam se provodi s ciljem valorizacije ribarstva i ribarskih proizvoda, ribarske tradicije te mora kao važnog resurs...

Sve je počelo još 1998. godine, serijalom „Mornarski uzlovi i njihova primjena“ redovno objavljivanom na Plavim stranicama Slobodne Dalmacije, koji je kasnije nastavio izlaziti petkom u podlistu More, preteći današnjeg nautičkog magazina Otvoreno more. Autor ovih tekstova, Damir Višić, napokon je 2005. sve to ukoričio u „Knjigu gropova“, prvu knjigu domaćeg autora koja se sveobuhvatno bavi tom tematikom. U isto vrijem imao je i vrlo intrigantan hobi, vezivanje uzlova u boci. Da, pravim debelim konopom vezuje svoje gropove u iskapljenoj staklenoj boci. Kolekcija od 40 boca s različitim gropovime danas se nalazi u postavu Hrvatskog pomorskog muzeja Split. Nekako mu se logično nametnulo da jedan takav muzej mora imati i pano s mornarskim uzlovima. Stoga je prije dvije godine izradio i muze...

Po drugi put održana je zanimljiva i nesvakidanja ronilačko – ekološka akcija na planini Biokovo, na 1050 metara nadmorske visine. Naime, dva ronilačka kluba – REK Wlay Zagvozd i RK Monachus organizatori su, a općina Zagvozd i TZ Imota pokrovitelji akcije čišćenja tri bunara i njihovog okruženja na predjelu Kaoci koje je ujedno i edukativno-informativni centar. Centar je otvoren u veljači 2017. godine, a otvaranju je prethodilo uređenje stare lugarske kuće i tri bunara kao i izgradnja nekih novih sadržaja. Radovi su financirani u sklopu programa prekogranične suradnje Hrvatske  te Bosne i Hercegovine. Prva ovakva eko-akcija održana je u rujnu prošle godine, a kako je u svom pozdravnom govoru istaknuo organizator Miro Stanić – ovo je jedan od načina da se sjetimo predaka ...

Izvor Krčevac i Lasića vrilo nalaze se uz južni obod Imotskog polja, nasuprot jakim krškim izvorima koji se nalaze sa sjeverne strane – među kojima je najizdašniji i najvažniji Opačac. Podzemne vode ovog dijela terena putem krških vrila dreniraju i doprinose protocima rijeke Sije. Oba izvora su lokacije budućeg UNESCO Global Geoparka „Biokovo-Imotska jezera“ te je poboljšanje njihovog stanja jedan od preduvjeta stjecanja UNESCO statusa. U hidrogeološkom smislu, slijev Krčevca i Lasića vrila nije podrobno definiran. Stoga je na temelju svih podataka moguće utvrditi kako se taj slijev nalazi južno od Imotskog polja, u krškom terenu izgrađenom pretežito od karbonatnih stijena. To potvrđuje i analiza vode uzorkovane na izvoru Krčevac u vrijeme hidrološkog minimuma. Te su stijene izrazito okrš...

"Ronilac može biti samo potpuno zdrav pojedinac čiji je zdravstveni karton prazan, a lijekovi nepoznat pojam" - mit je koji nema nikakve veze sa stvarnošću. Odavno je ronjenje prestalo biti rezervirano za savršeno zdrave pojedince izabrane za vojna i tehnička ronjenja rigoroznim medicinskim pregledima. U današnje vrijeme gotovo da možemo reći da "rone svi" – mladi, stari, zdravi, bolesni, mršavi, pretili… Često prvi put započnu s ronjenjem u poznijim godinama sa zdravstvenim problemima koji zahtijevaju kontinuirano uzimanje lijekova. Česti su konkretni upiti ronilačkim liječnicima od strane voditelja ronjenja i ronilačkih klubova i centara oko sposobnosti kandidata za ronjenje zbog određenih medikamenata, a i sami često imaju svoju kroničnu terapiju. Kako se postaviti prema samome se...

Ronioci su visokorizična skupina ljudi zbog prirode svojih aktivnosti, izloženosti utjecajima okoliša i udaljenosti od pristupa službama hitne medicine (SHM). Prva pomoć Prva pomoć je skup mjera neposrednog pružanja pomoći nastradaloj osobi priručnim sredstvima, do dolaska SHM do pacijenta (ili, kod ronilaca češće, do dolaska pacijenta do njih). Ciljevi su vrlo precizni: smanjiti smrtnost, spriječiti ili smanjiti invalidnost te skratiti vrijeme (a time i troškove) liječenja i rehabilitacije. Osnovno je pri tome pokušati suzbiti paniku kod pružatelja pomoći i nastradaloga, ne pogoršati stanje nestručnim i nepotrebnim postupcima te voditi cijelo vrijeme računa o vlastitoj i sigurnosti unesrećenoga i svih prisutnih. Navala adrenalina, burnih emocija i spasilačkog entuzijazma često su uz...

Tijekom vikenda održana je velika ekološka akcija čišćenja podmorja, Čišćenje bez granica – VIII. Međunarodna dječja ronilačka eko patrola u kojoj je sudjelovalo više od 80 ronioca, a akciji se je priključilo više 50 djece iz Ukrajine, Gline i djeca Osnovne škole Ante Kovačića iz Zagreba s nagradnog natječaja podružnice Vladimir Nazor. Edukativno-ekološka akcija održavala se od 2. do 4. lipnja, a čistile su se obje strane zaljeva, s hrvatske strane akcija se održavala u Kampu Veli Jože i Luci Savudrija, a sa slovenske strane u Luci Piran. Tijekom tri dana trajanja akcije djeca su imala jedinstvenu priliku sudjelovati u brojnim aktivnostima na moru i edukativnim radionicama o sigurnosti na moru i pod morem, važnosti očuvanja mora, okoliša i prirode te se upoznati s opremom za sigurnu ...

Zahvaljujući prirodnoj ljubopitljivosti čovjeka i njegovoj stalnoj potrebi da istražuje prirodu, sve promjene i saznanja o ronjenju i napredak u ronilačkoj tehnologiji primjenjuju se u svim vodama, ne samo u moru. Osobiti doživljaj, ali i izazov, predstavlja rekreativno ronjenje u jezerima na velikoj nadmorskoj visini. Visinska ronjenja postala su hit, a u zemljama bez izlaza na more i sasvim obična, redovita ronilačka aktivnost. Pri tome treba svakako imati u vidu da ronjenje u slatkoj vodi nije isto što i u morskoj te da razrijeđen zrak, manji atmosferski tlak na većoj nadmorskoj visini i manja gustoća vode u slatkovodnim jezerima i žrijekama stvaraju promjene u dekompresijskoj dozi, a time i povećani rizik od dekompresijske bolesti, a to zahtijeva posebne korekcije u režimu ronjenja. ...