ZANIMLJIVOSTI

Poštovani, pozivamo vas na sudjelovanje u anketi čiji je cilj utvrđivanje optimalnih lokacija nautičkih sidrišta za koje će se, primjenom višekriterijske analize, ponuditi konceptualni okvir za izbor optimalnog sidrišta. Istraživanja i analize dale bi okvir za određivanje područja sidrišta unutar pojedinih morskih područja, najčešće prirodnih zaklona. Kako bi dobiveni podaci bili prihvatljivi i primjenjivi, dobro bi bilo da se registrira i mišljenje naših čitatelja čiji bi  doprinos  bio od velike važnosti za istraživanje. Anketa je na engleskom jeziku. Link na upitnik: https://arcg.is/1brLHq

Otvaranjem nautičke luke ACI marina Rijeka cijela zemlja dobit će napokon i odgovor na česta pitanja: “Što vi na Kvarneru radite? Zašto se kod vas ništa ne događa”  Danas je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, održan bogat panel – razgovor u organizaciji Grada Opatije, Hubbazie i Fakulteta na temu: „Transformacija Sjevernog Jadrana u luksuzni nautički centar - prilika za cijelu regiju“.  Kao jedan od važnijih naglasaka oko kojeg su se složili panelisti iz nekoliko branši nautičkog turizma i nautike, dr. sc. Alen Jugović (Pomorski fakultet, Rijeka), dr.sc. Daniela Gračan (Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Ivan Črnjarić (direktor Rijeka Boat Showa), Jelena Cvitanić Herak (direktorica nautičkog magazina Burze nautike) i Katarina Barić (vod...

“Gorostas roni nogama u pijesak, kroči prema kopnu. Valovi mu skaču na pleća, guraju ga naprijed lomeći se u pjenu na njegovim leđima, pa ga onda vuku svom silom natrag. Ali im Jože odolijeva. Ide poloako sve naviše:diže se iz mora obasjan prvim tracima sunčanim, okrunjen pjenama, ovjenčan algama, uspravan kao kakav morski bog.” – Vladimir Nazor „Veli Jože“ Početkom pedesetih, u Nizozemskoj se gradilo nekoliko trgovačkih brodova za našu trgovačku mornaricu i jedna plovna dizalica, kapaciteta 350 tona, najveća na Mediteranu. Novogradnjama se trebalo predložiti ime, a za dizalicu se ni jedan prijedlog nije činio pravim. Nekome su u sjećanje došle riječi Vladimira Nazora i tako se ime Veli Jože nametnulo samo od sebe. Istarski je div ušao u jadransku stvarnost. Dizalica je izgrađena 1951. ...

U organizaciji Udruge za promicanje hrvatske maritimne baštine 'Cronaves' iz Splita, Grada Staroga Grada i Turističke zajednice Staroga Grada  od. 22 do 25. rujna 2022.  održat će se 4. međunarodni Festival brodova, mora i mornara 'Dani u Vali' – Stari Grad 2022. Na festivalu se očekuje  oko 60 brodova iz Hrvatske koji dolaze u organizaciji udruga koje se bave očuvanjem hrvatske pomorske baštine. Dolaze tako u Stari Grad tradicijske barke iz Rovinja,  Pule, Mošćeničke Drage, Opatije, Selca, Malinske, Krka, Malog Lošinja, Pašmana, Drvenika, Prvić Šepurine, Betine, Murtera, Jezera, Korčule, Vele Luke, Lovrana, Opuzena, Komiže, Splita, Vrboske i grada Hvara. Zemlja partner i specijalno počašćeni gost ovogodišnjih Dana u Vali je Republika Slovenija. U organizaciji nautičke revije i porta...

Ovaj vikend održana je zanimljiva i nesvakidanja ronilačko – ekološka akcija na planini Biokovo, na 1050 metara nadmorske visine. Naime, dva ronilačka kluba – REK Wlay Zagvozd i RK Monachus organizatori su, a općina Zagvozd i TZ Imota pokrovitelji akcije čišćenja tri bunara i njihovog okruženja na predjelu Kaoci koje je ujedno i edukativno-informativni centar. Centar je otvoren u veljači 2017. godine, a otvaranju je prethodilo uređenje stare lugarske kuće i tri bunara kao i izgradnja nekih novih sadržaja. Radovi su financirani u sklopu programa prekogranične suradnje Hrvatske  te Bosne i Hercegovine. U međuvremenu, bunari su dosta zarasli, pogotovo unutarnji dio kao i onaj dio koji je pod vodom, te se rodila ideja o ovoj akciji. Tridesetak sudionika akcije iz ronilačkih...

Među svjetioničkom populacijom pod austro-ugarskom ingerencijom, egzistirao je od 1883. neobičan problem – naime, od trenutka kad su svjetioničari de facto postali državni službenici. Kako godinama nisu raspisivani natječaji za nove svjetioničare, u nekoliko je desetljeća uposleno osamdesetak tzv. “privremenih” svjetioničara. Kako su i svjetioničari, s primjerice, petogodišnjim radnim iskustvom, svrstavani u rubriku “privremeni”, što im se činilo, najblaže rečeno, uvredljivim, sastaju se 1899. godine i potpisuju zajedničku peticiju. Treba napomenuti da peticije u XIX. stoljeću nisu bile dio uobičajene prakse, kao danas, pa je ova “svjetionočarska” bila svakako jedinstvena, jer su, među ostalim, potpisnici živjeli i radili na neuobičajenim i međusobno vrlo udaljenim “radnim mjestima”. Ra...

Tijekom ronjenja na otoku Susku pronađen je „Metalni predmet koji svojim oblikom i izgledom podsjeća na protubrodsku minu iz II sv. rata". Predmetna se nalazi bez tzv. kolica (njenog sidra) i položena je na samom morskom dnu na mjestu koji se spaja pijesak i kamenje na morskom dnu. Nalazi se na otvorenom brodskom sidrištu gdje turisti i lokalno pučanstvo svojim plovilima odmaraju i uživaju u odmoru na malenoj dubini. GPS lokacija kao i dubina poznati MUP-u i Upravi za sigurnost plovidbe. U dvije godine ovo je četvrta podvodna mina pronađena od strane podvodnog istraživača Vrzić Velimira. Napominjem da su sve četiri pronađene bez pomoći jednog ministarstva ili državne institucije te nakon prve na plaži Sablićevo u Rijeci druge dvije na otoku Pagu ovo je četvrta na otoku Susku. Uvid...

Čuvenu ljestvicu za procjenu jakosti vjetra objelodanio je 1806. godine britanski admiral Francis Beaufort. Beaufort je sudjelovao kao časnik i zapovjednik na britanskom jedrenjacima u britansko - francuskim ratovima, a 1812. je bio zarobljen od Turaka. Radeći kao hidrograf britanskog Admiraliteta bio je i dopisni član Francuskog instituta i organizator međunarodne hidrografske suradnje. Njegovu ljestvicu je 1838. usvojio britanski Admiralitet, a 1874. prihvatio i Međunarodni meteorološki komitet. Ljestvicu je sastavio u doba jedrenjaka, pa je i pri procjeni jakosti vjetra uzimao djelovanje vjetra na jedrilje i izloženu površinu jedara. Kasnije se ljestvica mijenjala i prilagođavala posebnim prilikama i svrhama (za ribarske brodove, jedrilice isl.). Povezala se i s odgovarajućom visinom...

Pripadnici specijalističke ronilačke skupine Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite podržali provedbu jubilarnog 80-tog nastupa projekta Pogled u plavo koji se je održavao na Trgu Sv. Kristofora u gradu Rabu. Pogled u plavo već dvanaest godina kroz brojna gostovanja diljem i izvan Republike Hrvatske promovira ljepote hrvatskog podmorja, Hrvatsku kao ronilačku i turističku destinaciju i općenito ronjenje kao važnu aktivnost u smjeru očuvanja morskog okoliša s naglaskom na važnost sigurnosti u ronjenju. U organizaciji Grada Raba, Turističke zajednice grada Raba i Plave promocije, Pogled u plavo gostovao je dva dana u centru Raba na oduševljenje brojnih posjetitelja, a  mnogi Rabljani i turisti imali su jedinstvenu priliku okušati se potpuno besplatno u ronjenju s punom ronila...

Prije nekoliko dana započela je nadohrana plaža Pržina,, Bilin žal i Tatinja u Lumbardi. Nadohrana se obavlja na specifičan način – pomoću specijalnog plovila – barže koja pijesak uzima iz dubljeg mora i vraća na plažu. Na ovaj način nema bojazni da se umjesto kvalitetnog, kompaktnog pijeska na plažu iskrcaju ostaci građevinskog materijala ili zemlje. Pumpe za jedan sat izbace na površinu 250 kubičnih metara mora i pijeska, od čega samog pijeska bude oko 20%. Na plovilu su sva člana posade i ronilac koji pazi da pumpa ne izbaci mulj. Naručitelj posla je Lučica Lumbarda i njen osnivač – Općina umbarda. Foto: Miljenko Marukić