Shadow

ZANIMLJIVOSTI

Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora

Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
U izložbenom prostoru Dubrovačkih muzeja žitnici Rupe 4. lipnja 2020. godine biti će otvorena  izložba: “Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora”. Organizatori izložbe su Dubrovački muzeji, Muzej grada Šibenika, Hrvatski restauratorski zavod i Ministarstva kulture RH, a autorice izložbe su Vesna Zmaić Kralj (Odjel za podvodnu arheologiju, HRZ) i Marina Lambaša (Muzej grada Šibenika). Izložba kroz edukativan pristup i primjenu inovativnog dizajna vodi kroz projekciju i priču o podvodnim arheološkim istraživanjima brodoloma Mijoka kod Murtera te kroz zbirku predmeta prikupljenih tijekom istraživanja. Nalazište je otkriveno 1970ih godina, kada preko njega prelazi koča i s dna podiže dio tereta broda. Većini izvađenih predmeta se izgubio trag, no neki od njih pronašli su mjesto u ...
Paket aranžman u ronjenju

Paket aranžman u ronjenju

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Eto ipak će biti sezona. Dočekat ćemo ju potpuno spremni. Imamo paket aranžmane za naše goste ronioce. Naime ronjenje nije samo ronjenje, nego i sve ono ostalo što čini ronilačko putovanje. A na tome smo kao destinacija puno radili. Pa krenimo redom o tome što smo uspjeli napraviti dok je ovaj virus harao. A napravili smo čuda. Ali moramo malo obnoviti ronilačko znanje. Ronilački izlet čini planiranje dugoročno i kratkoročno. Dugoročno je ono di idemo i što ćemo tamo raditi. Pa ronit ćemo – a ronjenje ide u kratkoročno planiranje. Da li svaki izlet ima pripremu i što ako bude loše vrijeme. Ne idemo roniti pod svaku silu jer to je opasno i nije gušt. E tu dolazimo do destinacije. Blago nama u HR, imamo mi što pokazati, kultura stara stoljećima, netaknuta priroda, ma izgleda da ...
Jeste li znali (2)

Jeste li znali (2)

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
da su Vikinzi za otkrivanje novih obala koristili gavrane Danas smo sigurni da su Vikinzi svojim dugim skandinavskim brodovima, bez palube, prvi koji su oko 1000. godine pristali na američki kontinent, skoro 500 godina prije Kolumba. Ipak, to nije bila njihova prva velika plovidba. Oni su već sijali strah od Baltika do Gibraltara, od luke do luke, iz pljačke u pljačku. Kolonizirali su Island i Grenland, a za otkrivanje novih zemalja nakon višednevne pučinske plovidbe koristili su gavrane. Pticu bi pustili iz kaveza da slobodno leti. Ukoliko bi se gavran vratio to bi značilo da kopno nije u blizini, ali ako se ptica ne bi vratila to je bio znak da je kopno u smjeru u kojem je gavran odletio. da je za prva mjerenja brzine broda korišten komadić drveta bačen s broda Prva mjerenja brz...
Jeste li znali? (1)

Jeste li znali? (1)

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
da je još u drugoj polovici XVIII stoljeća prva žena oplovila svijet Godine 1766. na prvu francusku ekspediciju oko svijeta isplovljava brod “La Boudeuse” na kojem se nalaze četrdesetogodišnji učenjak, prirodoznanac, Philibert Commerson i njegov sluga, dvatesetogodišnjak Jean Baret. Dolaskom na Tahiti u lipnju 1768. godine Tahićani vrlo brzo otkrivaju da je sluga Baret u stvari prerušena žena. Commerson se nije mogao sam uputiti, već je svoju prijateljicu i dotadašnju suradnicu prerušio u mladića i poveo sa sobom. Kapetan Louis-Antoine de Bougaville poziva ih k sebi i presuđuje da se do kraja putovanja (1769. godine) s njom postupa kao s damom, dakle s punim poštovanjem i udvorenošću svojstvenom tom vremenu.   da je prvi ronilački skafander izmišljen 1715. godine Englez...
Obični dani na poslu

Obični dani na poslu

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Spremno preuzimam najdosadniji posao čuvanja pupkovine, kako bih pokazao da i to znam. Time sam zaradio slijedeći uron i oduševljen navlačim sve sto mi nude, spreman dati sve od sebe u moru. Marcello otvoreno pokazuje spremnost pomoći, i odmah savjetuje - ako ne razumiješ pitanje, odgovori potvrdno. Si, certo! Platforma s 12 nogu, reže se jedna od srednjih kojoj treba otkopati sedam-metarski nanos mulja i nataloženih školjaka kako bi se dijamantski kabel postavio 1.5 metar ispod prirodnog nivoa dna. Provlačenje kroz splet nogu, bressinga, dijagonala, kablova, izgubljenih ribarskih mreža, konopa, i pedalj vidljivosti. Brojanje nogu i ostalog krša me zaustavlja na točnom mjestu i počinjem kopanje zračnim ''mamutom''. Netko si je dao truda zakomplicirati ovaj jednostavni alat do granice neu...
Uvala Caska na otoku Pagu – Prvi dio

Uvala Caska na otoku Pagu – Prvi dio

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Iako prvi dio mog teksta nije vezan za ronjenje, kompleksno arheološko nalazište Caska je svojim gospodarstvom direktno vezano za more, stoga jednostavno ne mogu izostaviti „kopneni dio“ nalazišta. Smatrajte ovo dobrim uvodom u tekst koji će biti objavljen idući put (Podmorje Caske), jer zaista, ovo nalazište je jedna cjelina te jedno bez drugoga ne ide. S obzirom da je riječ o kopnenom dijelu, pisala sam sa što manje detalja i nisam htjela umarati keramikom i nalazima koji ne spadaju u arhitekturu. To vas čeka idući put! Zahvaljujući povijesnim izvorima, a pogotovo Mijatu Sabljaru koji donosi iscrpne opise, skice i crteže nalaza s Caske, mi danas znamo uvid u stanje kakvo je bilo prije skoro 200 godina. Sabljar opisuje arhitekturu i podmorske strukture, ali i ostale nalaze (keramika, n...
Pag, ronjenje, šećer i karantena

Pag, ronjenje, šećer i karantena

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Kroz povijest, kao i danas, plovidbeni pravci Jadranom su ostali isti, a ono što se mijenjalo je važnost određene plovidbene rute i time značenje uporišnih točaka na njima. Pomorci koji su plovili Velebitskim kanalom da bi došli do grada Paga bili su upoznati s opasnošću iznenadnih udara bure kao i sa lokacijama zaštićenih uvalama. Kod Pažana se i danas spominje Rt sv. Kristofora kao „rt nade“ i Uvala sv. Nikole kao „uvala spasa“. Te dvije važne pomorske točke ostale su zabilježene na većini starih kartografskih prikaza, ne samo kao mjesto gdje se nalazi crkva već kao orijentiri za pomoć pomorcima. Arheolozima koji se bave tom problematikom u većini slučajeva su važne pozicije koje su opasne za plovidbu jer ponekad podmorje skriva havariju broda, a zaštićene uvale poput sv. Nikole imaju v...
Ronjenje u vrijeme korona virusa

Ronjenje u vrijeme korona virusa

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Svima nama ronjenje je neka vrsta terapija. Mi koji radimo kao profesionalno u ronjenju isto tako odemo zaroniti terapijski. Jeli sad vrijeme da odmorimo mozak i malo odemo roniti za sebe ? Nije nikako. Zašto nije, pokušat ću vam objasniti.. U Hrvatskoj postoji već značajna količina profesionalnih ronilaca koji moraju roniti svaki dan (marikultura ). Tko roni svaki dan jedan dan posjeti komoru. To valjda znamo svi. Od toga ne treba bježati jer komora je za ronioce ( kaže se i da je zatvor za ljude a svinjac za svinje ). Da je ne trebamo ne bi je bilo. Stoga ovim ljudima treba komora. U vrijeme ove pandemije, bilo bi dobro zaroniti da se mozak odmori od svega. Svako ronjenje nosi rizik da ćete posjetiti komoru. A u ovo vrijeme svatko od nas nosi sa sobom i rizik da je pokupio virus...
Napokon ujedinjeni ronioci na prvom hrvatskom ronilačkom kongresu

Napokon ujedinjeni ronioci na prvom hrvatskom ronilačkom kongresu

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Više od petnaest godina čekao se je trenutak okupljanja ronilačke struke na jednom mjestu što je okupio 1. hrvatski ronilački kongres tijekom proteklog vikenda u Zagrebu na Zagrebačkom velesajmu u organizaciji Agencije Promocija ronjenja. (Pogled u plavo, Čišćenje bez granica, Eko patrola) Više od četiri stotine sudionika iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjednih zemalja, sudjelovalo je na brojnim, edukativnim i zanimljivim panelima i predavanjima, u dva dana kongresa, koliko je kongres trajao. Svatko iz svog područja govorio je o prednostima ronjenja u Hrvatskoj, koje još uvijek, prema riječima struke, nije u cijelosti iskorišteno, kao jedan od najboljih i najunosnijih turističkih proizvoda. Dotaknula se struka turizma, promocije na svim razinama, ekologije , zdravstvenog aspekta r...
Jesu li lancuni i dalje problem u ronilačkom turizmu?

Jesu li lancuni i dalje problem u ronilačkom turizmu?

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
To je to bilo davne 2002. , ja sam bio pun želje za radom i otvorio sam ronilački centar. I od svih problema koje sam imao otkrio sam novi – lancune. E da, lancune, naime moji gosti su tada bili vikend gosti ili na 3 -4 dana. Kada bih im tražio smještaj svi su rekli da to malo dana i da im se ne peru lancuni. I onda sam našao jednu osobu kojoj su se prali lancuni. I od tada sam uvijek prvo pitao nju. Naravno, i kad sam imao goste na duže. Pitao sam goste kako im je i svi si bili zadovoljni, malo je stariji namještaj ali gospođa je ljubazna, poklonila je rakiju, ujutro fino pita je l' može kako pomoći… Polako je posao rastao i nezadovoljni su bili oni kojima se nisu prali lancuni. Jer ronioci su dolazili i za Novu godinu, Uskrs, 1.Maj i sva čuda van sezone. Čak sam primio kritike na r...