TRADICIJSKA BRODOGRADNJA

Međusobno izmjenjivanje pozdrava u susretima brodova na moru je od davnina bio čin kojim se izražavala radost susreta i upućivale dobre želje. Komuniciranje brodova na moru, osobito ranije, imalo je praktični smisao jer je svaki susret bio dobro došao, piše Pomorski muzej Orebić Pri susretima brodovima izmjenjivale su vijesti, informacije o događajima, prilikama na ruti, obavještavalo se o stanju na brodu ili se pružala potrebna pomoć, a često su se predavala i pisma za obitelji pomoraca. Izmjene podataka o navigacijskim, meteorološkim ili hidrografskim prilikama i o drugim karakteristikama područja plovljenja pridonosili su sigurnosti plovidbe. Susreti na moru su razbijali jednoličnost plovidbe po beskrajnim prostranstvima. Poseban je događaj bio susret na moru s brodom iste zastave...

Evidentno je kako se tijekom proteklih nekoliko godina ponuda skandinavskih brodova kod nas dosta povećala. Bez obzira što su to uglavnom skuplja plovila, kod kupaca su izborila poštovanje i sve je veći broj onih koji su to spremni i platiti. Izgleda da to nije trend samo kod nas jer i neki svjetski priznati brodograditelji svoje nove modele brodica promoviraju uz napomenu kako su na njima objedinili iskustvo i tradiciju skandinavskih ribara. Spomenom tradicije skandinavske brodogradnje prva asocijacija uvijek je vikinški drakar, brod za prijevoz ratnika i otkrivanje novih zemalja. Manje je poznato da su u to vrijeme gradili i šire i nešto dublje brodove za trgovinu, knarr, kao i faering, male brodice na vesla. Zajednička karakteristika svih tih plovila bile su plitak gaz, niski bokovi i...

Kad je ideja brodice potpuno razrađena u glavi protomeštra i sukladno tome čitava drvena građa pripravljena, sav alat pripremljen, naoštren i postavljen na odgovarajućem mjestu u radionici („baraci“) te određen racionalan prostor za gradnju („drvena baraka – „teza“ ili trajno natkriti otvoreni prostor izvan radionice), započinje se s njezinom gradnjom, standardnom- korčulanskom tehnologijom gradnje, razdijeljenom, najčešće, u deset faza. 1.faza: Najprije se solidno pripremi mjesto gradnje te se, u tu svrhu, postavlja, stabilno na potkladama, temeljna greda („kantir“) koja će nositi čitavu brodicu tijekom gradnje i sa koje će se ona, na koncu, predati vodi i na koju će se, kao prvi konstrukcijski element, „položiti“ kobilica („kolumba“) na kojoj je već postavljena zaštitna drvena obl...

Korčulanski su brodograditelji, najvećim dijelom koristili metodu dodirivanja platica oplate uz pomoć vlastitog, jednostavnog, načina razrade konstrukcije, nazvanog „mezzalunabuška“, od kojih se isticali, još od XIV stoljeća brodograditelji iz čitavog niza poznatih korčulanskih obitelji: d' Angelis, Kapor , Bonguardo, Depolo, Sessa, Smrkinić, Foretić, Dobrošić, Vilovoć, Bernardi, Sambrailo, Trojanis, Geričić, Ivančević, Djurdjević, Gvozdenović, Paunović, Verzotti, Filippi, Fabris, Kondenar, Sladović, Jeričević i drugi[1]. U novije doba, nešto izmijenjenu primjenu „mezzalune-buške“ koristili su i vrsni brodograditelji poput: Jakova Denoblea, Davora Kondenara, Todora-Danka Tasovca („Tasino“) iz Korčule, Marina Šale iz Žrnovske Banje i Igora Čulića iz Lumbarde, kao generacije brodograditelja ...

“Od zaborava su sačuvani konstrukt broda, njegov jezik, priče, povijesni dokumenti, artefakti i linguafakti, materijalna i nematerijalna baština pučinskih ribara iz Komiže. U regati sudjeluju i iseljeni Višani, koji su se zatekli na godišnjem odmoru u rodnome zavičaju Regata povijesnih brodova falkuša, koja je 21. kolovoza krenula iz Komiže, poslije sedam sati jedrenja stigla je na cilj, na žalo Palagruže, priopćio je organizator. To je 12. po redu obnovljena regata „Rota palagruzona“ koju je 2009. utemeljila Kulturna ustanova „Ars halieutica“ iz Komiže, obnavljajući time povijesnu regatu komiških falkuša, čija se tradicija održala kroz četiri stoljeća, ističe u ime organizatora "u poruci s Palagrže" Joško Božanić. "Okupljeni oko jarbola falkuše na ovom žalu Palagruže, kao i oni koji n...

Nastojanje da se rasvijetle čimbenici dubrovačke povijesno pomorske baštine često podrazumijeva opsežan istraživački rad, osobito kada je riječ o pojedinim njezinim sastavnicama kao što je rekonstrukcija povijesnog broda. Nimalo jednostavna potraga za izvorima skrivenim u mnoštvu svakovrsnih informacija u arhivskoj građi, često i izostanak bitnih podataka, usmjeruju k svim ostalim izvorima (domaći i strani stručni radovi, obrade, nacrti, povijesni i suvremeni prikazi). Njihovo proučavanje i međusobna svestrana usporedba jedini su put k vjerodostojnoj rekonstrukciji pojedinih tipova brodova Dubrovačke Republike. Temeljem rezultata takvog rada upoznaju se svi ili većina konstruktivnih elemenata i karakteristika broda. Jedan od zaboravljenih brodova u dugoj povijesti dubrovačke brodogradnje j...

Gorgonija donosi zanimljivu priču o Mateju Šikiću Balari iz Murtera na otoku Murteru. Ovaj akademski grafičar – slikar, a trenutno grafički dizajner, zaljubljenik u tradiciju i drvene brodove izradio je maketu gajete koja je krenula u serijsku proizvodnju. Ideja za maketu je stara, još iz srednje škole, kada sam čuo od prijatelja da je radio jednu ovakvu drvenu maketu gajete. Godina sam čekao da neko napravi model gajete u setu za slaganje i da ga je mogu kupiti i složiti. Međutim na tržištu toga jednostavno nije bilo, bar ne u ovome obliku kako sam ja to zamislio. A zamislio sam tako da to bude drvena gajeta po svim pravilima konstrukcije i gradnje drvenog broda. Na kraju sam odlučio sve napraviti sam. Od nule! Ne znam koje 3D programe koristiti, a još manje raditi u njima. Dobio s...

Ma kakvo preuređenje! Dodavanje svega onog što je bilo potrebno da bi turisti guštali, upropastilo bi formu logera. Nisu oni bili za razmažene turiste, ni govora, bili su oni za težak rad Bio je kraj veljače. Godina 2013. Iako se naslućivalo već neko vrijeme, silno je tužno odjeknula vijest kako je nakon teške bolesti umro Karl Heinz Putz, temperamentni Nijemac iz Koelna kojeg su svi koji su ga poznavali, s razlogom, smatrali i stanovnikom Nerezina. Bio je u godinama, niti punih 58, koje ni u kom slučaju nisu imale slutiti tragičan kraj. Svega godinu dana ranije, zahvaljujući upornosti Ferdinanda Zorovića i vlasnika nerezinskog brodogradilišta Krešo Lekića, njih su trojica krenuli u spašavanje – lošinjskog, nerezinskog logera kojeg je Lekić prihvatio u svoje brodogradilište. Vlasnik zaniml...

FABRIS, korčulanska klesarska, brodovlasnička i brodograditeljska obitelj. Bila vlasnik kamenoloma na otočiću Vrniku kraj Korčule. Fabrisi se u dokumentima XVIII. st. spominju kao klesarski majstori i dobavljači kamena s Korčule. U XIX. st. članovi obitelji počeli su se baviti i brodarstvom. Bili su vlasnici više brodova sagrađenih u Korčuli: peliga »Vrnik« (1854), škune »Demetri« (1862), barka »Vrnik« (1869) i brika »Giorgio« (1872), a bark »Fratelli Fabris« (1875) sa svojih je 44 metra duljine i 550t najveći brod koji je u XIX. st. sagrađen na korčulanskim brodogradilištima. God. 1874. u pomorskoj nesreći u Dardanelima potonuo je brik »Giorgio«. Bio je pod teretom kamena iza nevremena bačen na hridi gdje se razbio. Posada se spasila osim malog od kuhinje. Slika koja predstav...