Shadow

TRADICIJSKA BRODOGRADNJA

Skriveno vrgadinsko brodogradilište

Skriveno vrgadinsko brodogradilište

NOVOSTI, TRADICIJSKA BRODOGRADNJA
Za Vrgadu zaista možemo reći da je mali škoj velike kreativne snage. Ona obiluje samozatajnim i vrijednim stvarateljima mnogih trajnih vrijednosti - slikarima, fotografima, kiparima, književnicima, znanstvenicima, skladateljima, pjevačima i mnogim drugim umjetničkim dušama. Neki vrgadinski kreativci postali su poznati diljem Hrvatske, a većina njih svoj umjetnički dar skriva od javnosti i uživa stvarajući sjajna djela u krugu svojih najbližih. Jedno od takvih skrivenih vrgadinskih umjetničkih gnijezda mala je radionica maketa raskošnih jedrenjaka i tradicijskih brodova obitelji Punoš. Glavni i odgovorni kalafat ovog malog skrivenog brodogradilišta umirovljeni je ugostitelj Ruzario Punoš. Zapravo, maketarstvom i brodogradnjom flote malih ali raskošnih jedrenjaka počeo se baviti puno p...
TIPOVI JEDRENJAKA OD 19. STOLJEĆA

TIPOVI JEDRENJAKA OD 19. STOLJEĆA

NOVOSTI, TRADICIJSKA BRODOGRADNJA
Ovu temu smo već obrađivali, ali ima novih članova grupe i onih koji su zaboravili. Onda repetitio est mater studiorum. Tema je pomalo i zamršena jer u oblikovanju snasti su odlučivali mnogi faktori. Kod naručivanja broda vlasnik je brodograditelju iskazao svoje želje prema području na kojem će brod ploviti, teretu koji će prevoziti i naravno financijskim mogućnostima. Snast se tokom životnog vijeka broda znala i mijenjati pa su zavisno od potreba na istom jedrenjaku mijenjana i dodavana različita jedra. Poput ljudi drveni brodovi imaju svoje osobnosti i nisu produkt lančane proizvodnje kao što su automobili. Tek novije vrijeme je donijelo u brodogradnji brodove blizance. Pažnju treba obraćati na finese. Primjerice da li su na jarbolu zastupljena samo križna jedra ili je uz njega podignuto...
Brodogradnja na Korčuli

Brodogradnja na Korčuli

NOVOSTI, TRADICIJSKA BRODOGRADNJA
Na Korčuli je brodogradnja vjerojatno postojala već u doba Ilira i Neretljana, ali sigurne podatke o njoj imamo tek iz 14. stoljeća. U 15.stoljeću mletačka ja vlast počela ometati brodogradnju. Na tužbu brodograditelja, 1499.godine, bilo je određeno da se tu mogu graditi brodovi najviše do 500 stara nosivosti, i to, samo za naručitelje kršćane. Godine 1502. povišena je nosivost na 2.000 stara. Unutar tih granica brodogradnja se uspješno razvijala, te je korčulansko brodogradilište bilo jedno od najpoznatijih na istočnoj obali Jadrana. U tom brodogradilištu se gradilo i dosta brodova za Dubrovnik, a mnogi su korčulanski brodograditelji odlazili raditi i u dubrovačka brodogradilišta. U Napoleonovo doba (1798.-1815.) brodogradnja  na Korčuli je znatno opala. Kasnije se opet podigla, a iza 186...
Pozdravljanje na moru – bonton na pučini

Pozdravljanje na moru – bonton na pučini

NOVOSTI, TRADICIJSKA BRODOGRADNJA
Međusobno izmjenjivanje pozdrava u susretima brodova na moru je od davnina bio čin kojim se izražavala radost susreta i upućivale dobre želje. Komuniciranje brodova na moru, osobito ranije, imalo je praktični smisao jer je svaki susret bio dobro došao, piše Pomorski muzej Orebić Pri susretima brodovima izmjenjivale su vijesti, informacije o događajima, prilikama na ruti, obavještavalo se o stanju na brodu ili se pružala potrebna pomoć, a često su se predavala i pisma za obitelji pomoraca. Izmjene podataka o navigacijskim, meteorološkim ili hidrografskim prilikama i o drugim karakteristikama područja plovljenja pridonosili su sigurnosti plovidbe. Susreti na moru su razbijali jednoličnost plovidbe po beskrajnim prostranstvima. Poseban je događaj bio susret na moru s brodom iste zastave...
Korčulanski jedrenjaci

Korčulanski jedrenjaci

LITERATURA, NOVOSTI, TRADICIJSKA BRODOGRADNJA
Iz tiska je izašla knjiga Korčulanski jedrenjaci autorice Tee Marinović. Djelo je  stručno –znanstveno utemeljeno i posve jedinstveno jer nema djela na ovu temu.  Vodi  nas kroz povijest  jedrenjaka od 13. do sredine 20. stoljeća. Djelo se sastoji iz tri djela.  Prvi dio je ljetopis o jedrenjacima građenim u Korčuli, u vlasnosti  Korčulana i s njim povezanim drugim pomorskim djelatnostima i mijenama korčulanskog pomorstva. Stječe se uvid u višestoljetnu  snagu i važnost pomorstva otoka Korčule. Drugi dio prikazuje korčulanske patrune, časnike  i kapetane-zapovjednike  jedrenjaka također od  13. do 19. stoljeća, koji su jedrili pod zastavom mletačkog sv. Marka, dubrovačkog sv. Vlahe, zatim zastavama Anžuvinaca, Francuza, Habsburške Monarhije, Austrijsko -Ugarske  Monarhije  i  Ruskog ...
Povratak „Vikinga“ na Jadran

Povratak „Vikinga“ na Jadran

NOVOSTI, TRADICIJSKA BRODOGRADNJA
Evidentno je kako se tijekom proteklih nekoliko godina ponuda skandinavskih brodova kod nas dosta povećala. Bez obzira što su to uglavnom skuplja plovila, kod kupaca su izborila poštovanje i sve je veći broj onih koji su to spremni i platiti. Izgleda da to nije trend samo kod nas jer i neki svjetski priznati brodograditelji svoje nove modele brodica promoviraju uz napomenu kako su na njima objedinili iskustvo i tradiciju skandinavskih ribara. Spomenom tradicije skandinavske brodogradnje prva asocijacija uvijek je vikinški drakar, brod za prijevoz ratnika i otkrivanje novih zemalja. Manje je poznato da su u to vrijeme gradili i šire i nešto dublje brodove za trgovinu, knarr, kao i faering, male brodice na vesla. Zajednička karakteristika svih tih plovila bile su plitak gaz, niski bokovi i...
Gradnja korčulanske brodice u 10 faza

Gradnja korčulanske brodice u 10 faza

NOVOSTI, TRADICIJSKA BRODOGRADNJA
Kad je ideja brodice potpuno razrađena u glavi protomeštra i sukladno tome čitava drvena građa pripravljena, sav alat pripremljen, naoštren i postavljen na odgovarajućem mjestu u radionici („baraci“) te određen racionalan prostor za gradnju („drvena baraka – „teza“ ili trajno natkriti otvoreni prostor izvan radionice), započinje se s njezinom gradnjom, standardnom- korčulanskom tehnologijom gradnje, razdijeljenom, najčešće, u deset faza. 1.faza: Najprije se solidno pripremi mjesto gradnje te se, u tu svrhu, postavlja, stabilno na potkladama, temeljna greda („kantir“) koja će nositi čitavu brodicu tijekom gradnje i sa koje će se ona, na koncu, predati vodi i na koju će se, kao prvi konstrukcijski element, „položiti“ kobilica („kolumba“) na kojoj je već postavljena zaštitna drvena obl...
Temeljna načela korčulanske gradnje drvenog broda (1)

Temeljna načela korčulanske gradnje drvenog broda (1)

NOVOSTI, TRADICIJSKA BRODOGRADNJA
Korčulanski su brodograditelji, najvećim dijelom koristili metodu dodirivanja platica oplate uz pomoć vlastitog, jednostavnog, načina razrade konstrukcije, nazvanog „mezzalunabuška“, od kojih se isticali, još od XIV stoljeća brodograditelji iz čitavog niza poznatih korčulanskih obitelji: d' Angelis, Kapor , Bonguardo, Depolo, Sessa, Smrkinić, Foretić, Dobrošić, Vilovoć, Bernardi, Sambrailo, Trojanis, Geričić, Ivančević, Djurdjević, Gvozdenović, Paunović, Verzotti, Filippi, Fabris, Kondenar, Sladović, Jeričević i drugi[1]. U novije doba, nešto izmijenjenu primjenu „mezzalune-buške“ koristili su i vrsni brodograditelji poput: Jakova Denoblea, Davora Kondenara, Todora-Danka Tasovca („Tasino“) iz Korčule, Marina Šale iz Žrnovske Banje i Igora Čulića iz Lumbarde, kao generacije brodograditelja ...
12. obnovljena regata „Rota palagruzona”

12. obnovljena regata „Rota palagruzona”

NOVOSTI, TRADICIJSKA BRODOGRADNJA
“Od zaborava su sačuvani konstrukt broda, njegov jezik, priče, povijesni dokumenti, artefakti i linguafakti, materijalna i nematerijalna baština pučinskih ribara iz Komiže. U regati sudjeluju i iseljeni Višani, koji su se zatekli na godišnjem odmoru u rodnome zavičaju Regata povijesnih brodova falkuša, koja je 21. kolovoza krenula iz Komiže, poslije sedam sati jedrenja stigla je na cilj, na žalo Palagruže, priopćio je organizator. To je 12. po redu obnovljena regata „Rota palagruzona“ koju je 2009. utemeljila Kulturna ustanova „Ars halieutica“ iz Komiže, obnavljajući time povijesnu regatu komiških falkuša, čija se tradicija održala kroz četiri stoljeća, ističe u ime organizatora "u poruci s Palagrže" Joško Božanić. "Okupljeni oko jarbola falkuše na ovom žalu Palagruže, kao i oni koji n...
Šambek

Šambek

NOVOSTI, TRADICIJSKA BRODOGRADNJA
Nastojanje da se rasvijetle čimbenici dubrovačke povijesno pomorske baštine često podrazumijeva opsežan istraživački rad, osobito kada je riječ o pojedinim njezinim sastavnicama kao što je rekonstrukcija povijesnog broda. Nimalo jednostavna potraga za izvorima skrivenim u mnoštvu svakovrsnih informacija u arhivskoj građi, često i izostanak bitnih podataka, usmjeruju k svim ostalim izvorima (domaći i strani stručni radovi, obrade, nacrti, povijesni i suvremeni prikazi). Njihovo proučavanje i međusobna svestrana usporedba jedini su put k vjerodostojnoj rekonstrukciji pojedinih tipova brodova Dubrovačke Republike. Temeljem rezultata takvog rada upoznaju se svi ili većina konstruktivnih elemenata i karakteristika broda. Jedan od zaboravljenih brodova u dugoj povijesti dubrovačke brodogradnje j...