SPELEORONJENJE

Ronjenje u izvoru Rupečice

Ronjenje u izvoru Rupečice

NOVOSTI, SPELEORONJENJE
Prilikom istraživanja o čovječjoj ribici koje provodi Udruga Hyla u sklopu projekta "Karst -Dinaric Arc Karst biodiversity programme" otkrivena je čovječja ribica stara tek nekoliko mjeseci. Naime ronjenjem u izvoru Rupečice u Ogulinskom Zagorju, speleoronioc Petra Kovač Konrad, francuski speleoronioc Frederic Swierczynski i fotoreporteri Florian Lunette i Megane Chene uočili su jedinku veliku tek nekoliko cm.   U Ogulinskom Zagorju postoji nekoliko lokaliteta u kojima se već 5 godina provodi monitoring čovječje ribice, međitim sve ove godine nikada nije pronašena ovako mlada jedinka. Osim po lijepoti i bogatstvu potopljenih špiljskih sustava, Ogulinski kraj poznati je i po bogatstvu endemskim špiljskim vrstama. Ovo i još mnoge druge zanimljivosti pronađene u Ogulinskim špiljama kao
Preliminarni izvještaj prirodoslovnih istraživanja u okviru  Speleoronilačke Ekspedicije Crveno jezero 2017

Preliminarni izvještaj prirodoslovnih istraživanja u okviru Speleoronilačke Ekspedicije Crveno jezero 2017

NOVOSTI, SPELEORONJENJE
  Uvod Crveno jezero je složen krški fenomen, dijelom potopljena jama s vertikalnom razlikom od -526,9 m. Površina jezera je oko 2,7 ha, dok je vodeni stupac raspona od 232 do 315 m dubine, s najdubljom utvrđenom točkom -4 m ispod razine mora. Kod maksimalne razine, procijenjena akumulacija je 8,24 milijuna kubnih metara vode. Nalazi se neposredno u blizini grada Imotskog, uz cestu Imotski-Proložac (Slika 1), na području Splitsko-Dalmatinske županije. Crveno jezero zaštićeno je još 1964. godine kao geomorfološki spomenik prirode, a danas je kroz ekološku mrežu RH uključeno u europsku mrežu zaštićenih područja Natura 2000 (HR2000934). Njime upravlja javna ustanova Dalmatian Nature iz Splita. Speleoronilačku Ekspediciju Crveno jezero 2017., provedenu početkom svibnja 2017. godi
Nastavlja se istraživanje Crvenog jezera

Nastavlja se istraživanje Crvenog jezera

NOVOSTI, SPELEORONJENJE
Položajem u centralnom dijelu Dinarida, uza samu hrvatsko-hercegovačku granicu, Imotsko područje pripada Dinariku, duboko okršenoj tektonskoj cjelini Dinarida te srednje-dinarskoj biogeografskoj regiji s najvećom bioraznolikosti špiljskih organizama na svijetu. Znanstvena istraživanja krškog fenomena Crvenog jezera, započeta su još u prvoj polovici 19. stoljeća od strane austrijskih biologa, otkrićem i opisom nove vrste ribe, čuvene imotske gaovice (Delminichthys adspersus (Heckel 1843)), čime je Crveno jezero postalo tipsko nalazište (locus typicus; locus classicus). Tijekom 20. stoljeća Crveno jezero je značajnije istraživano u geomorfološkom i hidrološkom pogledu, dok su ostala znanstvena istraživanja obavljana sporadično, vezana uglavnom za speleološko-ronilačka i biološko-ekološka ist
Uron u ponor rijeke Vrljike – Šajinovac

Uron u ponor rijeke Vrljike – Šajinovac

NOVOSTI, SPELEORONJENJE
Vrljika je krška rijeka koja se teče Imotsko-bekijskim poljem. Od nekoliko izvora u Glavini i Prološcu formira se stabilan vodeni tok koji nikad ne presušuje. Na jugoistočnom obodu polja, u Bekiji, je niz ponora i estavela od kojih je najveći Šajinovac. Taj speleološki objekt/ špilja, sa hidrogeološkom funkcijom aktivnog ponora, cilj je našeg speleo- ronilačkog istraživanja. Na poziv Branimira Jukića (SO HPD Imotski), okuplja se ekipa koja uključuje uz Branu, Dina Tarasa (SO Liburnija, PD Paklenica), te Vladana Strigu (SD Špiljar). Dogovaramo se pokrenuti istraživanje ponora rijeke Vrljike – Šajinovac. Naime, Vrljika ima više ponora, međutim ovaj je najveći i aktivan je tokom cijele godine. Voda rijeke Vrljike koje ponire u Šajinovcu, ponovno se javlja na površini kao rijeka Tihaljina k
Špilja Miljacka

Špilja Miljacka

SPELEORONJENJE
Tijekom prošlog tjedna u razdoblju od 08.-16.07. u NP Krka provodila su se istraživanja špilja Miljacka I i IV koje su smještene u prekrasnom kanjonu rijeke Krke nadomak hidrocentrale Miljacka. Istraživanja je provodila Udruga Hyla uz suradnike iz SO HPD Željezničar, SO HPD Velebit i SO HPD Željezničar Gospić.Uzvodnom šetnjom kraj rijeke Krke prolazi se kraj špilje Miljacka IV i nakon 15 minuta dolazi se  do špilje Miljacka I. Prva speleološka istraživanja na ovom području pa tako i svih špilja Miljacka, započela su krajem 80-ih godina prošlog stoljeća te su ih od tada provodila brojna speleološka društva. Tijekom istraživanja 1989.g. u špilji Miljacka II otkrivena je i čovječja ribica – endem dinarskog krša. U istraživanju je sudjelovalo 14 speleologa i speleoronioca. Prvih  dananapra
Zaron u Zagorskoj peći

Zaron u Zagorskoj peći

SPELEORONJENJE
Špilja Zagorska peć nalazi se u blizini jezera Sabljaci kod Ogulina . Prvi put ju spominje  znameniti  Dragutin Hirc s u  "Prirodnom zemljopisu Hrvatske" 1905. godine u kojem prenosi zapise Franje Julija Frasa, školskog nadzornika Karlovačke Krajine koji je još 1835. godine napisao knjigu "Vollständige Topographie der Karlstädter..." (Topografija karlovačke Vojne krajine).  Špilja se također spominje  u djelu Josipa Poljaka iz 1935. g. "Pećine okolice Ogulina, Velike Paklenice i Zameta"  gdje se nalazi nacrt.  1982. članovi SO HPD "Željezničar" istražili su i topografski snimili Zagorsku peć. Prvi koji su zaronili i istražili podzemno jezero u Zagorskoj peći bili su B. Jalžić, O. Lukić i J.Ostojić. Zaronili su do 30m dubine i otkrili da u špilji živi čovječja ribica. Ukupna duljina
Zaron do dna Crvenog jezera

Zaron do dna Crvenog jezera

SPELEORONJENJE
Nakon sedam mjeseci priprema i desetak dana intenzivnog rada na postavljanju žičare, izradi pontona i spuštanju nekoliko tona teške opreme, u subotu 06.05. po prvi put u povijesti ljudska ruka dotakla je dno Crvenog jezera. To je uradio francuski speleoronitelj Frederic Swierczynski došavši do dubine od 245 metara. S obzirom da je ove godine vodostaj jezera izuzetno nizak, dubina je manja od očekivane za nekih 30-tak metara, pa je i sam zaron bio kraći od očekivanog, ukupno je trajao nešto više od tri sata. Do 120 metara dubine Frederica su pratili Petra Kovač Konrad i Peter Slokan, a na dekompresiji društvu su mu pravili Jenny Barnjak i Ante Kukavica Fedor. Frederic nam je odmah po izronu podijelio prve dojmove: „Jezero je mutno prvih dvadesetak metara, kasnije j
Započele pripreme zarona do dna Crvenog jezera

Započele pripreme zarona do dna Crvenog jezera

SPELEORONJENJE
Nakon opsežnih višemjesečnih priprema, s današnjim danom započinju aktivnosti oko samog zarona do dna Crvenog jezera. Danas je dopremljeno i učvršćeno vitlo te je osiguran i očišćen put do same vode u Crvenom jezeru, a spušten je i  gumenjak u čemu su nam pomogli  planinari iz Tomislavgrada i Splita. Tijekom popodnevnih sati u Imotski je stigao i francuski dio ekipe koji će nam se na jezeru pridružiti sutra ujutro. Sutra je na rasporedu postavljanje sajli kako bi vitlo bilo u funkciji, spuštanje elemenata pontona te dijela ronilačke opreme. Također, sutra će Frederic zaroniti i potražiti lokaciju za sidrenje zvona za dekompresiju, a popodne nam dolazi i  dio ekipe iz Zagreba. Aktivnosti po danima: 02. svibnja – montaža zvona za dekompresiju i osvjetljen
Sve je spremno za subotnji zaron

Sve je spremno za subotnji zaron

SPELEORONJENJE
Sve je spremno za zaron do dna Crvenog jezera ovu subotu. Vitlo, ponton, tri gumenjaka, zvono za dekompresiju su spremni i u funkciji, veći dio opreme je spušten, odrađeni su pripremni zaroni safety ronioca do 100 metara dubine. Temperatura na površini je oko 15 stupnjeva i prvih dvadesetak metara je prilično mutno, vidljivost je oko tri metra. Nakon dubine od dvadesetak metara vidljivost je osjetno bolja. Jučer i danas znanstveni dio ekipe postavio je 16 vrša, parangal i mrežu na različitim dubinama. Cilj je utvrditi koji sve organizmi žive u Crvenom jezeru i na kojoj dubini. Također, uzimani su i uzorci sedimenta, spužvi i vode. Vjerujemo da će nakon ovih rezultata i analiza znati puno više o živom svijetu Crvenog jezera. Novinarska ekipa koja radi dokumentarac u tra
Speleoronilačka vježba “Babina jama” 2017

Speleoronilačka vježba “Babina jama” 2017

SPELEORONJENJE
Cilj vježbe bio je spašavanje unesrećene osobe iza prvog  sifona u Babinoj jami (Sv. Rok ) i transport unesrećenog iz suhog dijela jame na površinu. Vježba je započela u 10 ujutro transportom opreme do ulaza u jamu. U 12.30 jama je bila opremljena i u 13.30 oprema je bila  transportirana na dno jame. Prvi tim speleoronioca postavio je sigurnosnu nit u 40 m dugom sifonu. Nakon toga su  3 speleoronioca sa unesrećenim odradila transport kroz sifon pridržavajući se prethodno dogovorenih protokola oko rotacije nosila kako bi glava unesrećenog bila u višem položaju. Transport unesrećenog kroz sifon trajao je 7 minuta, a transport unesrećenog na površinu završio je u 15 h. U 17h sva oprema bila je izvučena na površinu i vježba je završila u 18.30. Na vježbi  je također testirana pri