SPELEORONJENJE

U utrobi planine Biokovo u tijeku je ekspedicija „Njemica 2024.“ s ciljem dobivanja novih saznanja o ovom izazovnom speleološkom objektu. Ovaj poduhvat predstavlja značajan iskorak u istraživanju i očuvanju speleoloških bogatstava ovog područja, a istovremeno potiče međunarodnu suradnju i razmjenu iskustava među speleolozima. Osim speleoloških istraživanja, članovi ekspedicije obaviti sei biospeleoloških istraživanja za koja je zaduženo Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske – ADIPA. Dosadašnja istraživanja otkrila su podzemno jezero na -934 metra. U jezero je 2020. godine zaronio hrvatski speleoistraživač Branko Jalžić. Tom prilikom otišao je do dubine od 35 metara, odnosno ukupno -969 i otkrio okomiti potopljeni kanal. Do novog istraživanja čekalo se...

Hrvatska je zemlja koja obiluje prekrasnim dubokim izvorima, ponorima, potopljenim špiljama i jamama te dugačkim i dubokim sifonima. Potopljeni speleološki objekti ili potopljeni dijelovi speleoloških objekata predstavljali su speleolozima prepreku u nastavku njihovih istraživanja. Kako bi istražili i ove dijelove speleoloških objekata morali su primijeniti tehnike speleoronjenja. Speleoronjenje je jedna od tehnika speleološkog istraživanja i koristi se u potopljenim speleološkim objektima ili u potopljenim dijelovima speleoloških objekata. Ona uključuje ronilačke i speleološke vještine te zahtjeva poznavanje posebnih speleoronilačkih tehnika. Najčešće se pod imenom speleoronjenje podrazumijeva ronjenje u kopnenim speleološkim objektima (izvorima, ponorima, jamama, špiljama), no speleoronj...

Međunarodna speleoronilačka ekspedicija Cetina 2021 održava se od 1-15.8.2021 u području Općine Civljani. Organizator je Društvo za istraživanje krša Freatik uz podršku  SO HPD Željezničar i Hrvatske gorske službe spašavanje - Odjela za speleoronilačko spašavanje. Cilj istraživanja je bio ostvariti san jednog od prvih istraživača Gospodske špilje, Branka Jalžića koji je prije 51 godine započeo istraživanja Gospodske špilja koja se nalazi 500m odaljena od legendarnog izvora Cetine-izvora Glavaš, geomorfološkog spomenika prirode. On je tada pretpostavio da je taj izvor dubok preko 100 m povezan sa prekrasnom špiljom koja je duga preko 3 kilometara. Povezivanjem  izvora i Gospodske špilje ovo bi postao jedan od najduljih špiljskih sustava Dalmacije. Dinarski špiljski sustavi jedinstven...

  Istraživanje podzemnih vodenih kanala jedna je od najopasnijih ljudskih djelatnosti, a već desetljećima speleolozi i speleoronioci pokušavaju dokučiti tajanstveni put vode koja teče kroz splet podzemnih kanala u utrobi planina. Jedan takav misterij rasvijetljen je proteklih dana u sklopu međunarodne speleoronilačke ekspedicije "Cetina 2021.", koja se održavala od 1. do 15. kolovoza na području općine Civljani. – Cilj istraživanja bio je ostvariti san jednog od prvih istraživača Gospodske špilje, Branka Jalžića, instruktora speleologije SO HPD-a "Željezničar", biospeleologa i člana Hrvatskog biospeleološkog društva, koji je prije 51 godinu započeo istraživanje te špilje koja se nalazi nekih 500 metara od legendarnog izvora Cetine, izvora Glavaš, geomorfološkog spomenika prirode...

Iz makarskog SAK Ekstrem obavijestili su o akciji zarona u sifonsko jezero na dnu jame, koju je proteklog vikenda izvela ekipa u sastavu: Paško Visković (SAKE), Branko Jalžić (SOŽ), Ivan Mišur (SOŽ), Filip Belak (Breganja) i Filip Šarc (SKOL). Drugog dana akcije, u popodnevnim satima Branko Jalžić uspješno zaranja na cca 20 metara dubine i zaključuje da sifon ide još dublje u nepoznato te da su za sljedeće dublje istraživanje potrebne veće boce za ronjenje. Ivan Mišur i Filip Šarc u povratku prema bivku na 400 odrađuju geološka mjerenja i uzorkuju stijene. Ideja o laganom preronu sifona i nastavku u suhom kanalu ovoga puta se pretvara u duboki zaron širokim prostranim kanalom. Njemica nas opet ostavlja u čudu i znatiželji…radujemo se budućim istraživanjima – objavili su iz SAK...

Fokus ove vježbe bio je na građenju pojedinačnih elemenata izvlačenja tijela utopljenika s velikih udaljenosti u potopljenim objektima uz pomoć podvodnih skutera. U svrhu spomenutog radili su se trenažni zaroni s podvodnim skuterima i balansiranjem lutke u vodi, odnosno povlačenjem trenažne lutke iz izvora. Kako je ovakav protokol koji Odjel gradi iz vježbe u vježbu kompleksan i široko obuhvatan, uz samo izvlačenje, speleoronioci odradili su i elemente pretrage špilje za tijelom, označavanja i forenzike unesrećene osobe kao i pripremanje tijela i planiranje izvlačenja. Iako su za trening uvjeti ronjenja bili odlični, u realnosti zbog iznimno jakog toka iz izvora, bez podvodnih skutera ovakvi zaroni ne bi bili mogući. Stoga, otežani uvjeti ronjenja ujedno su poslužili kao odličan ...

U periodu od 9-11. listopada u Milni na Braču održala se vježba Odjela za speleoronilačko spašavanje HGSS-a. Glavni cilj ove vježbe bio je nastavak rada na protokolu izvlačenja tijela utopljenika iz potopljenog speleološkog objekta kao dijela godišnjeg plana razvoja Odjela. Ovaj put je rađena varijacija horizontalnog s izrazito vertikalnim transportom unesrećene osobe kroz veliku promjenu dubine. Ovakav transport tehnički zadaje najviše izazova speleoronilačkim spašavateljima zbog potrebe balansiranja tijela i praćenja brzine izlaska unesrećene osobe s ciljem postizanja sigurnog izrona sa žrtvom. Gubitak kontrole u ovakvom slučaju mogao bi biti jako opasan po same spašavatelje u kombinaciji sa psihološkim stresom same situacije, stoga je ovakav scenarij jedan od bitnijih koje članovi Odje...

Zvuči jednostavno kad pročitaš naslov na papiru. No ovaj zaron je bio sve samo ne jednostavan. Naime ronilačka lokacija se nalazila 1200 metara pod zemljom u vrlo zahtjevnom i evidentno dubokom speleološkom objektu gdje je valjalo odraditi solo prospekcijski zaron u ranije pronađenome sifonu. Brzo sam se odazvala i prihvatila pruženu mi priliku. Svemu je prethodilo savjetovanje sa prijateljima i kolegama speleoroniocima koji su već radili zarone u dubokim jamama jer je bilo potrebno pomno isplanirati i spakirati opremu za vrlo zahtjevan transport po uskom speleološkom objektu. Oprema je morala biti minimalistička, a opet morala sam imati redundantnost svih njezinih dijelova jer sam ronila „solo“ pa su savjeti iskusnijih zlata vrijedili, na kraju mora ronilačka oprema stala je u 3 manje t...

Grupa za speleoronilačko spašavanje je u razdoblju 4.-8.12.2019 završila obuku za Public safety divera po ERDI asocijaciji. Potreba za ovakvom obukom postojala je već dugo vremena, jer ronioci HGSS-a vrlo često sudjeluju u potragama za utopljenom (nestalom) osobom u rijekama i jezerima. Ovakve potrage su dugotrajne, a ronioca koji su osposobljeni za to je vrlo malo. Uvjeti u kojima rone vrlo često su ekstremni u smislu jakih struja u rijekama, vrlo niske temperature vode, velike mutnoća vode, te brojnih predmeta u vodi kao granje, čelične konstrukcije i slično koji predstavljaju zamke za same ronioce. ERDI instruktori Tomislav Šakić, Robert Kalanj i Dominik Glas odradili su edukaciju za 6 novih ronioca za javnu sigurnost koji djeluju unutar HGSS-a, Komisije za speleospašavanje. Logis...