SPELEORONJENJE

Na ovogodišnjoj ekspediciji F. Swierczynski i P. Kovač Konrad zaronili su na 130 m dubine u SZ dijelu Crvenog jezera u potrazi za navodnim horizontalnim potopljenim kanalom. Naime u Crvenom jezeru je 1998 godine njemački speleoronioc u SI dijelu jezera uočio na 160 m dubine kanal, a po 3D snimkama jezera kanal postoji na još 2 mjesta na dubinama od 130-160m. U SZ, gdje je po 3D snimkama postojala najveća perspektiva za pronalazak kanala nažalost nije nađen, pa se slijedeće godine planira zaronici na SI dijelu Crvenog jezera. Ispod 5 m dubine temperatura brzo opada, a na dubinama iznosi 9 stupnjeva, jednako kao i u ostalim jezerima. Također vidljivost na dubinama je odlična te je uz dobru rasvijetu pregledana vertikalna SZ stijena do 150m. Tekst i foto: Petra Kovač Konrad Špilja "B

Stručni tim kojeg je predvodila profesorica s zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Marija Gligora Udovič, nedavno je objavio znanstveni rad: Gligora Udovič, M., Žutinić, P., Kavre Piltaver, I., Kulaš, A., Ozimec, R. & Tofilovska, S., 2018: Gomphosphenia plenkoviciae sp. nov. A new species from Crveno jezero, Croatia, Phytotaxa 351 (3): 229–238, u kojem je iz Crvenog jezera opisana nova vrsta alge kremenjašice Gomphosphenia plenkoviciae Gligora Udovič & Žutinić, 2018. Vrsta je opisana na osnovi uzoraka koje su u jezeru sakupili ronioci i biospeleolozi Branko Jalžić, Gordan Polić i Roman Ozimec, prilikom Ekspedicije Crveno jezero 2017, kad je ostvaren i prvi zaron do dna ovog našeg geomorfološkog i hidrološkog krškog fenomena. Rod Gomphosphenia zastupljen je u svij

U razdoblju od 16.-22.07.2018. godine odvijala se speleološka i speleoronilačka ekspedicija u NP Krka, špilji Miljacka 1 koja je imala za cilj nastaviti višegodišnje istraživanje potopljenih kanala. Osmeročlani tim i složena logistika kako tehnička tako i ronilačka omogućile su odlične rezultate ovogodišnjeg istraživanja. Špilja je preopremljena za napredovanje što bi značilo da je olakšano napredovanje po unaprijed postavljenoj užadi kroz speleološki objekt, no bilo je potrebno postaviti dodatne sisteme užadi i koloturja po kojima bi se više od 300 kilograma ronilačke opreme transportiralo kroz otprilike 500 metara dugačak suhi dio, sve do početnog jezera. Dalje do sifona 3 člana ekipe transportirala su opremu dijelim vukući ju kroz vodu, a dijelom noseći na leđima. Nakon kompleksnog t

UVOD / INTRODUCTION Crveno jezero je svjetski hidro-geomorfološki fenomen, krška jama dubine 527 m, do polovice ispunjena vodom, s dnom 4 m ispod razine Jadranskog mora. Stupac vode se, ovisno o hidrološkim prilikama, diže i spušta više od 80 m, a po crvenoj boji okomitih vapnenačkih stijena, jezero je dobilo ime. Volumenom do 8,24 milijuna m3 jedna je od najvećih prirodnih akumulacija slatke vode dinarskog krša. Kao geomorfološki spomenik prirode zaštićeno je od 1964., a od 2014. je dio Natura 2000 ekološke mreže (HR2000934). Povijesni zaron do dna jezera ostvario je u svibnju 2017. godine francuski speleoronilac Frederic Swierczynski, više na: https://www.youtube.com/watch?v=d2J0ML6d6Kc  i https://www.youtube.com/watch?v=3pCWEAlI6tA  kad je kroz Ekspediciju Crveno jezero 2017., obavljen

Prilikom istraživanja o čovječjoj ribici koje provodi Udruga Hyla u sklopu projekta "Karst -Dinaric Arc Karst biodiversity programme" otkrivena je čovječja ribica stara tek nekoliko mjeseci. Naime ronjenjem u izvoru Rupečice u Ogulinskom Zagorju, speleoronioc Petra Kovač Konrad, francuski speleoronioc Frederic Swierczynski i fotoreporteri Florian Lunette i Megane Chene uočili su jedinku veliku tek nekoliko cm.   U Ogulinskom Zagorju postoji nekoliko lokaliteta u kojima se već 5 godina provodi monitoring čovječje ribice, međitim sve ove godine nikada nije pronašena ovako mlada jedinka. Osim po lijepoti i bogatstvu potopljenih špiljskih sustava, Ogulinski kraj poznati je i po bogatstvu endemskim špiljskim vrstama. Ovo i još mnoge druge zanimljivosti pronađene u Ogulinskim špiljama kao

  Uvod Crveno jezero je složen krški fenomen, dijelom potopljena jama s vertikalnom razlikom od -526,9 m. Površina jezera je oko 2,7 ha, dok je vodeni stupac raspona od 232 do 315 m dubine, s najdubljom utvrđenom točkom -4 m ispod razine mora. Kod maksimalne razine, procijenjena akumulacija je 8,24 milijuna kubnih metara vode. Nalazi se neposredno u blizini grada Imotskog, uz cestu Imotski-Proložac (Slika 1), na području Splitsko-Dalmatinske županije. Crveno jezero zaštićeno je još 1964. godine kao geomorfološki spomenik prirode, a danas je kroz ekološku mrežu RH uključeno u europsku mrežu zaštićenih područja Natura 2000 (HR2000934). Njime upravlja javna ustanova Dalmatian Nature iz Splita. Speleoronilačku Ekspediciju Crveno jezero 2017., provedenu početkom svibnja 2017. godi

Položajem u centralnom dijelu Dinarida, uza samu hrvatsko-hercegovačku granicu, Imotsko područje pripada Dinariku, duboko okršenoj tektonskoj cjelini Dinarida te srednje-dinarskoj biogeografskoj regiji s najvećom bioraznolikosti špiljskih organizama na svijetu. Znanstvena istraživanja krškog fenomena Crvenog jezera, započeta su još u prvoj polovici 19. stoljeća od strane austrijskih biologa, otkrićem i opisom nove vrste ribe, čuvene imotske gaovice (Delminichthys adspersus (Heckel 1843)), čime je Crveno jezero postalo tipsko nalazište (locus typicus; locus classicus). Tijekom 20. stoljeća Crveno jezero je značajnije istraživano u geomorfološkom i hidrološkom pogledu, dok su ostala znanstvena istraživanja obavljana sporadično, vezana uglavnom za speleološko-ronilačka i biološko-ekološka ist

Vrljika je krška rijeka koja se teče Imotsko-bekijskim poljem. Od nekoliko izvora u Glavini i Prološcu formira se stabilan vodeni tok koji nikad ne presušuje. Na jugoistočnom obodu polja, u Bekiji, je niz ponora i estavela od kojih je najveći Šajinovac. Taj speleološki objekt/ špilja, sa hidrogeološkom funkcijom aktivnog ponora, cilj je našeg speleo- ronilačkog istraživanja. Na poziv Branimira Jukića (SO HPD Imotski), okuplja se ekipa koja uključuje uz Branu, Dina Tarasa (SO Liburnija, PD Paklenica), te Vladana Strigu (SD Špiljar). Dogovaramo se pokrenuti istraživanje ponora rijeke Vrljike – Šajinovac. Naime, Vrljika ima više ponora, međutim ovaj je najveći i aktivan je tokom cijele godine. Voda rijeke Vrljike koje ponire u Šajinovcu, ponovno se javlja na površini kao rijeka Tihaljina k