SPELEORONJENJE

Uron u ponor rijeke Vrljike – Šajinovac

Uron u ponor rijeke Vrljike – Šajinovac

NOVOSTI, SPELEORONJENJE
Vrljika je krška rijeka koja se teče Imotsko-bekijskim poljem. Od nekoliko izvora u Glavini i Prološcu formira se stabilan vodeni tok koji nikad ne presušuje. Na jugoistočnom obodu polja, u Bekiji, je niz ponora i estavela od kojih je najveći Šajinovac. Taj speleološki objekt/ špilja, sa hidrogeološkom funkcijom aktivnog ponora, cilj je našeg speleo- ronilačkog istraživanja. Na poziv Branimira Jukića (SO HPD Imotski), okuplja se ekipa koja uključuje uz Branu, Dina Tarasa (SO Liburnija, PD Paklenica), te Vladana Strigu (SD Špiljar). Dogovaramo se pokrenuti istraživanje ponora rijeke Vrljike – Šajinovac. Naime, Vrljika ima više ponora, međutim ovaj je najveći i aktivan je tokom cijele godine. Voda rijeke Vrljike koje ponire u Šajinovcu, ponovno se javlja na površini kao rijeka Tihaljina k
Špilja Miljacka

Špilja Miljacka

SPELEORONJENJE
Tijekom prošlog tjedna u razdoblju od 08.-16.07. u NP Krka provodila su se istraživanja špilja Miljacka I i IV koje su smještene u prekrasnom kanjonu rijeke Krke nadomak hidrocentrale Miljacka. Istraživanja je provodila Udruga Hyla uz suradnike iz SO HPD Željezničar, SO HPD Velebit i SO HPD Željezničar Gospić.Uzvodnom šetnjom kraj rijeke Krke prolazi se kraj špilje Miljacka IV i nakon 15 minuta dolazi se  do špilje Miljacka I. Prva speleološka istraživanja na ovom području pa tako i svih špilja Miljacka, započela su krajem 80-ih godina prošlog stoljeća te su ih od tada provodila brojna speleološka društva. Tijekom istraživanja 1989.g. u špilji Miljacka II otkrivena je i čovječja ribica – endem dinarskog krša. U istraživanju je sudjelovalo 14 speleologa i speleoronioca. Prvih  dananapra
Zaron u Zagorskoj peći

Zaron u Zagorskoj peći

SPELEORONJENJE
Špilja Zagorska peć nalazi se u blizini jezera Sabljaci kod Ogulina . Prvi put ju spominje  znameniti  Dragutin Hirc s u  "Prirodnom zemljopisu Hrvatske" 1905. godine u kojem prenosi zapise Franje Julija Frasa, školskog nadzornika Karlovačke Krajine koji je još 1835. godine napisao knjigu "Vollständige Topographie der Karlstädter..." (Topografija karlovačke Vojne krajine).  Špilja se također spominje  u djelu Josipa Poljaka iz 1935. g. "Pećine okolice Ogulina, Velike Paklenice i Zameta"  gdje se nalazi nacrt.  1982. članovi SO HPD "Željezničar" istražili su i topografski snimili Zagorsku peć. Prvi koji su zaronili i istražili podzemno jezero u Zagorskoj peći bili su B. Jalžić, O. Lukić i J.Ostojić. Zaronili su do 30m dubine i otkrili da u špilji živi čovječja ribica. Ukupna duljina
Zaron do dna Crvenog jezera

Zaron do dna Crvenog jezera

SPELEORONJENJE
Nakon sedam mjeseci priprema i desetak dana intenzivnog rada na postavljanju žičare, izradi pontona i spuštanju nekoliko tona teške opreme, u subotu 06.05. po prvi put u povijesti ljudska ruka dotakla je dno Crvenog jezera. To je uradio francuski speleoronitelj Frederic Swierczynski došavši do dubine od 245 metara. S obzirom da je ove godine vodostaj jezera izuzetno nizak, dubina je manja od očekivane za nekih 30-tak metara, pa je i sam zaron bio kraći od očekivanog, ukupno je trajao nešto više od tri sata. Do 120 metara dubine Frederica su pratili Petra Kovač Konrad i Peter Slokan, a na dekompresiji društvu su mu pravili Jenny Barnjak i Ante Kukavica Fedor. Frederic nam je odmah po izronu podijelio prve dojmove: „Jezero je mutno prvih dvadesetak metara, kasnije j
Započele pripreme zarona do dna Crvenog jezera

Započele pripreme zarona do dna Crvenog jezera

SPELEORONJENJE
Nakon opsežnih višemjesečnih priprema, s današnjim danom započinju aktivnosti oko samog zarona do dna Crvenog jezera. Danas je dopremljeno i učvršćeno vitlo te je osiguran i očišćen put do same vode u Crvenom jezeru, a spušten je i  gumenjak u čemu su nam pomogli  planinari iz Tomislavgrada i Splita. Tijekom popodnevnih sati u Imotski je stigao i francuski dio ekipe koji će nam se na jezeru pridružiti sutra ujutro. Sutra je na rasporedu postavljanje sajli kako bi vitlo bilo u funkciji, spuštanje elemenata pontona te dijela ronilačke opreme. Također, sutra će Frederic zaroniti i potražiti lokaciju za sidrenje zvona za dekompresiju, a popodne nam dolazi i  dio ekipe iz Zagreba. Aktivnosti po danima: 02. svibnja – montaža zvona za dekompresiju i osvjetljen
Sve je spremno za subotnji zaron

Sve je spremno za subotnji zaron

SPELEORONJENJE
Sve je spremno za zaron do dna Crvenog jezera ovu subotu. Vitlo, ponton, tri gumenjaka, zvono za dekompresiju su spremni i u funkciji, veći dio opreme je spušten, odrađeni su pripremni zaroni safety ronioca do 100 metara dubine. Temperatura na površini je oko 15 stupnjeva i prvih dvadesetak metara je prilično mutno, vidljivost je oko tri metra. Nakon dubine od dvadesetak metara vidljivost je osjetno bolja. Jučer i danas znanstveni dio ekipe postavio je 16 vrša, parangal i mrežu na različitim dubinama. Cilj je utvrditi koji sve organizmi žive u Crvenom jezeru i na kojoj dubini. Također, uzimani su i uzorci sedimenta, spužvi i vode. Vjerujemo da će nakon ovih rezultata i analiza znati puno više o živom svijetu Crvenog jezera. Novinarska ekipa koja radi dokumentarac u tra
Speleoronilačka vježba “Babina jama” 2017

Speleoronilačka vježba “Babina jama” 2017

SPELEORONJENJE
Cilj vježbe bio je spašavanje unesrećene osobe iza prvog  sifona u Babinoj jami (Sv. Rok ) i transport unesrećenog iz suhog dijela jame na površinu. Vježba je započela u 10 ujutro transportom opreme do ulaza u jamu. U 12.30 jama je bila opremljena i u 13.30 oprema je bila  transportirana na dno jame. Prvi tim speleoronioca postavio je sigurnosnu nit u 40 m dugom sifonu. Nakon toga su  3 speleoronioca sa unesrećenim odradila transport kroz sifon pridržavajući se prethodno dogovorenih protokola oko rotacije nosila kako bi glava unesrećenog bila u višem položaju. Transport unesrećenog kroz sifon trajao je 7 minuta, a transport unesrećenog na površinu završio je u 15 h. U 17h sva oprema bila je izvučena na površinu i vježba je završila u 18.30. Na vježbi  je također testirana pri
Radni zaron u Crvenom jezeru

Radni zaron u Crvenom jezeru

SPELEORONJENJE
Danas je odrađen i prvi radni zaron u Crvenom jezeru. Naime, Frederic Swierczynski zaronio je do 18 metara dubine kako bi postavio sidrišta za dekompresijsko zvono. Nije bilo nimalo lako naći „zdravu“ stijenu koja će podnijeti uzgon zvona. Prve impresije su jako pozitivne, voda nije prehladna, vidljivost osrednja. Ronjenju je prethodilo zatezanje i postavljanje sajle za vitlo s kojom je ekipa imala dosta problema zbog stalnog zapinjanja o stijene i raslinje. No, u popodnevnim satima i vitlo je proradilo i spustilo je prvi teret – agregat za malo vitlo u grotlu. S obzirom na kašnjenje, radovi su se otegli do duboko u noć pa smo svjedočili i izlasku iz jezera po mraku dok su hrabroj četvorci put osvjetljavale samo čeone svjetiljke. Današnji praznik i lijepo vrijeme stoti
Preliminarna speleoronilačka i biospeleološka istraživanja izvora Kamačnik

Preliminarna speleoronilačka i biospeleološka istraživanja izvora Kamačnik

SPELEORONJENJE
U razdoblju 29-30.3.2017 članovi Udruge Hyla, Speleološkog odsjeka HPD Željezničar, Društva za istraživanja i snimanja krških fenomena-Dinaridi, Udruge ADIPA i Speleološkog kluba Ozren Lukić uz suradnju sa speleoroniocem Peterom Slokanom iz Slovenije i speleoroniocem Fredericom Swierczynski i snimateljem Damjanom Krstinićem obavili su preliminarna speleornilačka i biospeleološka istraživanja izvora Kamačnik. Da bi se ovo istraživanje obavilo bilo je potrebno prenjeti  400 kilograma ronilačke opreme ukupno 15  kilometara kroz 2 dana. 29.3.2017 Peter Slokan i Petra Kovač Konrad zaronili su na 102 m dubine, postavili su sigurnosnu nit i ronilačke boce na dubini od 9, 30  i 100m. Zaron su završili nakon suženja na 101m dubine.   Pri izronu Peter i Petra topografski su sni
Izvor Krčevac

Izvor Krčevac

SPELEORONJENJE
Kroz zadnjih pet godina Udruga Hyla i Hrvatski institut za bioraznolikost provode monitoring čovječje ribice u izvoru Krčevac koji se nalazi u općini Podbablje u Imotskoj krajini. Tako su 18.10.2016 izbrojali 7 jedinki od kojih je jedna juvenilna jedinka velika samo 4 cm. Izvor Krčevac jedan je od najjužnijih lokaliteta gdje se provodi monitoring čovječje ribice. Podzemni dio izvora dug je 70-tak m i dubine je 15m. Speleoronioci su naišli na otpad kao što su automobilske gume, stare cijevi za navodnjavanje te je namjera to nekom prilikom očistiti. Petra Kovač-Konrad