SPELEORONJENJE

Nova istraživanja i ronjenja u Crvenom jezeru

Nova istraživanja i ronjenja u Crvenom jezeru

NOVOSTI, SPELEORONJENJE
Na ovogodišnjoj ekspediciji F. Swierczynski i P. Kovač Konrad zaronili su na 130 m dubine u SZ dijelu Crvenog jezera u potrazi za navodnim horizontalnim potopljenim kanalom. Naime u Crvenom jezeru je 1998 godine njemački speleoronioc u SI dijelu jezera uočio na 160 m dubine kanal, a po 3D snimkama jezera kanal postoji na još 2 mjesta na dubinama od 130-160m. U SZ, gdje je po 3D snimkama postojala najveća perspektiva za pronalazak kanala nažalost nije nađen, pa se slijedeće godine planira zaronici na SI dijelu Crvenog jezera. Ispod 5 m dubine temperatura brzo opada, a na dubinama iznosi 9 stupnjeva, jednako kao i u ostalim jezerima. Također vidljivost na dubinama je odlična te je uz dobru rasvijetu pregledana vertikalna SZ stijena do 150m. Tekst i foto: Petra Kovač Konrad Špilja "B
Nova vrsta alge iz Crvenog jezera

Nova vrsta alge iz Crvenog jezera

NOVOSTI, SPELEORONJENJE
Stručni tim kojeg je predvodila profesorica s zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Marija Gligora Udovič, nedavno je objavio znanstveni rad: Gligora Udovič, M., Žutinić, P., Kavre Piltaver, I., Kulaš, A., Ozimec, R. & Tofilovska, S., 2018: Gomphosphenia plenkoviciae sp. nov. A new species from Crveno jezero, Croatia, Phytotaxa 351 (3): 229–238, u kojem je iz Crvenog jezera opisana nova vrsta alge kremenjašice Gomphosphenia plenkoviciae Gligora Udovič & Žutinić, 2018. Vrsta je opisana na osnovi uzoraka koje su u jezeru sakupili ronioci i biospeleolozi Branko Jalžić, Gordan Polić i Roman Ozimec, prilikom Ekspedicije Crveno jezero 2017, kad je ostvaren i prvi zaron do dna ovog našeg geomorfološkog i hidrološkog krškog fenomena. Rod Gomphosphenia zastupljen je u svij
Speleoronilačka istraživanja špilje Miljacka 1

Speleoronilačka istraživanja špilje Miljacka 1

NOVOSTI, SPELEORONJENJE
U razdoblju od 16.-22.07.2018. godine odvijala se speleološka i speleoronilačka ekspedicija u NP Krka, špilji Miljacka 1 koja je imala za cilj nastaviti višegodišnje istraživanje potopljenih kanala. Osmeročlani tim i složena logistika kako tehnička tako i ronilačka omogućile su odlične rezultate ovogodišnjeg istraživanja. Špilja je preopremljena za napredovanje što bi značilo da je olakšano napredovanje po unaprijed postavljenoj užadi kroz speleološki objekt, no bilo je potrebno postaviti dodatne sisteme užadi i koloturja po kojima bi se više od 300 kilograma ronilačke opreme transportiralo kroz otprilike 500 metara dugačak suhi dio, sve do početnog jezera. Dalje do sifona 3 člana ekipe transportirala su opremu dijelim vukući ju kroz vodu, a dijelom noseći na leđima. Nakon kompleksnog t
Međunarodna interdisciplinarna znanstvena Ekspedicija Crveno jezero 2018.

Međunarodna interdisciplinarna znanstvena Ekspedicija Crveno jezero 2018.

NOVOSTI, SPELEORONJENJE
UVOD / INTRODUCTION Crveno jezero je svjetski hidro-geomorfološki fenomen, krška jama dubine 527 m, do polovice ispunjena vodom, s dnom 4 m ispod razine Jadranskog mora. Stupac vode se, ovisno o hidrološkim prilikama, diže i spušta više od 80 m, a po crvenoj boji okomitih vapnenačkih stijena, jezero je dobilo ime. Volumenom do 8,24 milijuna m3 jedna je od najvećih prirodnih akumulacija slatke vode dinarskog krša. Kao geomorfološki spomenik prirode zaštićeno je od 1964., a od 2014. je dio Natura 2000 ekološke mreže (HR2000934). Povijesni zaron do dna jezera ostvario je u svibnju 2017. godine francuski speleoronilac Frederic Swierczynski, više na: https://www.youtube.com/watch?v=d2J0ML6d6Kc  i https://www.youtube.com/watch?v=3pCWEAlI6tA  kad je kroz Ekspediciju Crveno jezero 2017., obavljen
Ronjenje u izvoru Rupečice

Ronjenje u izvoru Rupečice

NOVOSTI, SPELEORONJENJE
Prilikom istraživanja o čovječjoj ribici koje provodi Udruga Hyla u sklopu projekta "Karst -Dinaric Arc Karst biodiversity programme" otkrivena je čovječja ribica stara tek nekoliko mjeseci. Naime ronjenjem u izvoru Rupečice u Ogulinskom Zagorju, speleoronioc Petra Kovač Konrad, francuski speleoronioc Frederic Swierczynski i fotoreporteri Florian Lunette i Megane Chene uočili su jedinku veliku tek nekoliko cm.   U Ogulinskom Zagorju postoji nekoliko lokaliteta u kojima se već 5 godina provodi monitoring čovječje ribice, međitim sve ove godine nikada nije pronašena ovako mlada jedinka. Osim po lijepoti i bogatstvu potopljenih špiljskih sustava, Ogulinski kraj poznati je i po bogatstvu endemskim špiljskim vrstama. Ovo i još mnoge druge zanimljivosti pronađene u Ogulinskim špiljama kao
Preliminarni izvještaj prirodoslovnih istraživanja u okviru  Speleoronilačke Ekspedicije Crveno jezero 2017

Preliminarni izvještaj prirodoslovnih istraživanja u okviru Speleoronilačke Ekspedicije Crveno jezero 2017

NOVOSTI, SPELEORONJENJE
  Uvod Crveno jezero je složen krški fenomen, dijelom potopljena jama s vertikalnom razlikom od -526,9 m. Površina jezera je oko 2,7 ha, dok je vodeni stupac raspona od 232 do 315 m dubine, s najdubljom utvrđenom točkom -4 m ispod razine mora. Kod maksimalne razine, procijenjena akumulacija je 8,24 milijuna kubnih metara vode. Nalazi se neposredno u blizini grada Imotskog, uz cestu Imotski-Proložac (Slika 1), na području Splitsko-Dalmatinske županije. Crveno jezero zaštićeno je još 1964. godine kao geomorfološki spomenik prirode, a danas je kroz ekološku mrežu RH uključeno u europsku mrežu zaštićenih područja Natura 2000 (HR2000934). Njime upravlja javna ustanova Dalmatian Nature iz Splita. Speleoronilačku Ekspediciju Crveno jezero 2017., provedenu početkom svibnja 2017. godi
Nastavlja se istraživanje Crvenog jezera

Nastavlja se istraživanje Crvenog jezera

NOVOSTI, SPELEORONJENJE
Položajem u centralnom dijelu Dinarida, uza samu hrvatsko-hercegovačku granicu, Imotsko područje pripada Dinariku, duboko okršenoj tektonskoj cjelini Dinarida te srednje-dinarskoj biogeografskoj regiji s najvećom bioraznolikosti špiljskih organizama na svijetu. Znanstvena istraživanja krškog fenomena Crvenog jezera, započeta su još u prvoj polovici 19. stoljeća od strane austrijskih biologa, otkrićem i opisom nove vrste ribe, čuvene imotske gaovice (Delminichthys adspersus (Heckel 1843)), čime je Crveno jezero postalo tipsko nalazište (locus typicus; locus classicus). Tijekom 20. stoljeća Crveno jezero je značajnije istraživano u geomorfološkom i hidrološkom pogledu, dok su ostala znanstvena istraživanja obavljana sporadično, vezana uglavnom za speleološko-ronilačka i biološko-ekološka ist
Uron u ponor rijeke Vrljike – Šajinovac

Uron u ponor rijeke Vrljike – Šajinovac

NOVOSTI, SPELEORONJENJE
Vrljika je krška rijeka koja se teče Imotsko-bekijskim poljem. Od nekoliko izvora u Glavini i Prološcu formira se stabilan vodeni tok koji nikad ne presušuje. Na jugoistočnom obodu polja, u Bekiji, je niz ponora i estavela od kojih je najveći Šajinovac. Taj speleološki objekt/ špilja, sa hidrogeološkom funkcijom aktivnog ponora, cilj je našeg speleo- ronilačkog istraživanja. Na poziv Branimira Jukića (SO HPD Imotski), okuplja se ekipa koja uključuje uz Branu, Dina Tarasa (SO Liburnija, PD Paklenica), te Vladana Strigu (SD Špiljar). Dogovaramo se pokrenuti istraživanje ponora rijeke Vrljike – Šajinovac. Naime, Vrljika ima više ponora, međutim ovaj je najveći i aktivan je tokom cijele godine. Voda rijeke Vrljike koje ponire u Šajinovcu, ponovno se javlja na površini kao rijeka Tihaljina k
Špilja Miljacka

Špilja Miljacka

SPELEORONJENJE
Tijekom prošlog tjedna u razdoblju od 08.-16.07. u NP Krka provodila su se istraživanja špilja Miljacka I i IV koje su smještene u prekrasnom kanjonu rijeke Krke nadomak hidrocentrale Miljacka. Istraživanja je provodila Udruga Hyla uz suradnike iz SO HPD Željezničar, SO HPD Velebit i SO HPD Željezničar Gospić.Uzvodnom šetnjom kraj rijeke Krke prolazi se kraj špilje Miljacka IV i nakon 15 minuta dolazi se  do špilje Miljacka I. Prva speleološka istraživanja na ovom području pa tako i svih špilja Miljacka, započela su krajem 80-ih godina prošlog stoljeća te su ih od tada provodila brojna speleološka društva. Tijekom istraživanja 1989.g. u špilji Miljacka II otkrivena je i čovječja ribica – endem dinarskog krša. U istraživanju je sudjelovalo 14 speleologa i speleoronioca. Prvih  dananapra
Zaron u Zagorskoj peći

Zaron u Zagorskoj peći

SPELEORONJENJE
Špilja Zagorska peć nalazi se u blizini jezera Sabljaci kod Ogulina . Prvi put ju spominje  znameniti  Dragutin Hirc s u  "Prirodnom zemljopisu Hrvatske" 1905. godine u kojem prenosi zapise Franje Julija Frasa, školskog nadzornika Karlovačke Krajine koji je još 1835. godine napisao knjigu "Vollständige Topographie der Karlstädter..." (Topografija karlovačke Vojne krajine).  Špilja se također spominje  u djelu Josipa Poljaka iz 1935. g. "Pećine okolice Ogulina, Velike Paklenice i Zameta"  gdje se nalazi nacrt.  1982. članovi SO HPD "Željezničar" istražili su i topografski snimili Zagorsku peć. Prvi koji su zaronili i istražili podzemno jezero u Zagorskoj peći bili su B. Jalžić, O. Lukić i J.Ostojić. Zaronili su do 30m dubine i otkrili da u špilji živi čovječja ribica. Ukupna duljina