Shadow

SAVJETI

Sve o kormilu (2)

Sve o kormilu (2)

NOVOSTI, SAVJETI
Odnos propelera i kormila Kada se propeler okreće prema naprijed, kod ravno postavljenog kormila odrivna struja udara u obje strane lista pod istim kutom. Okretanjem kormila odrivna struja udara u prednju stranu lista pod većim kutom, stvara veći otpor i pramac se okreće na onu stranu na koju je zakrenut list. U isto vrijeme odrivna struja sa stražnje strane lista ne nailazi na nikakav otpor, slobodno klizi uz list, povećava brzinu i stvara podtlak koji još više pojačava zakretno djelovanje kormila. Taj efekt je jači od svih ostalih utjecaja tako da će se brod okretati u stranu kormila čak ako je prethodno plovio krmom ili mirovao na mjestu. Na motornim brodovima važna je i udaljenost kormila od propeleru, a što je ono više odmaknuto utjecaj propelera na list kormila je manji. Ovd...
Sve o kormilu (1)

Sve o kormilu (1)

NOVOSTI, SAVJETI
Iako se to iz današnje perspektive čini pomalo i nevjerojatno, kormilo se na krmenu statvu, doselilo tek u XIII. stoljeću. Sredstvo za upravljanje brodom ovdje je bilo i mnogo ranije, još u starom Egiptu, ali tada su umjesto kormila koristili veliko veslo privezano za vrh krme. Njegovim zakretanjem mijenjao se smjer plovidbe. Pomaknuvši veslo naprijed, na jednu ili čak i na obje strane krmenog dijela, površina lista se smanjila i kormilarenje je postalo lakše i učinkovitije.               Bočno kormilo Kasnije se veslo na boku sve više usavršavalo i mijenjalo svoj oblik u bočno kormilo, kojem je pozicija vrlo brzo definirana. Kako su u posadama brodova, kao i na kopnu, uglavnom prevladavali dešnjaci tako se i kormilo u pravilu ugrađivalo uz desni bok, u području gdje vodena linija nagl...
Bitve

Bitve

NOVOSTI, SAVJETI
Olujna bura koja je lani poharala Dalmaciju ponovno je podsjetila i jasno ukazala na značenje jedne stare izreke koja govori kako „brod vrijedi onoliko koliko mu vrijedi sidro“. Naravno, ovo se odnosi na kompletni sidreni sistem, a na stalnom vezu u lučici ili marini na sidrene blokove, lance, konope i bitve na koje su privezani. Infrastruktura marine je onakva kakva je, uglavnom predimenzionirana, a jedini elementi brodske opreme u ovom sistemu su bitva, mankul ili kaštanjola. Sigurnost veza ne ovisi samo o pramčanim bitvama na koje su privezani sidreni konopi, nego i na krmene kojima je plovilo privezano za obale. Od više desetaka plovila kojima sam nakon ovog nevremena pregledavao oštećenja samo je jednome uzrok bio sidreni vez, a i ovdje je pukao sidreni konop, ne i kaštanjola. Prem...
Pražnjenje santini

Pražnjenje santini

NOVOSTI, SAVJETI
Prisutnost vode u santinama ne mora uvijek biti alarmantna, ali nikada nije ugodna. Čak je i mala količina dovoljna da se zrak u potpalublju brzo zasiti vlagom, vlaga prenese na tekstil i ostalu opremu od poroznih materijala, stvore preduvjeti za pojavu plijesni i gljivica, a sve zajedno poprimi jedan neugodan miris tufine. Ipak, to su samo blaže posljedice zadržavanja vode u brodu. Stalno ili povremeno pojavljivanje vode siguran je znak da brod negdje propušta, u podvodnom dijelu more, a preko palube zapljuskivanje valova ili kišu. Veća količina vode u brodu, osim povećane opasnosti od potonuća, dodatno otežava brod, usporava ga i može znatno poremetiti njegov stabilitet, naročito u plovidbi, ali i smočiti sve zalihe i opremu do kojih se prelije. Dakle, ako ne zbog opasnosti od potonuć...
Trenutni status rekompresijskih centara

Trenutni status rekompresijskih centara

NOVOSTI, SAVJETI
U uvjetima svjetske pandemije COVID 19 koja je zahvatila i Hrvatsku, naš zdravstveni sustav je krajnje napregnut i angažiran novonastalom epidemiološkom situacijom. Reducirane su sve zdravstvene usluge koje nisu nužne. Na našoj obali i otocima svjedočimo povećanom prisustvu mnogih naših građana iz drugih dijelova Hrvatske, ali i stranaca koji su bježali pred zarazom u svojim zemljama. Dio njih su i ronioci. U nedostatku bilo kakvih drugih mogućih aktivnosti nakon uvođenja restrikcija, za očekivati je da će biti i više ronilaca pod morem nego što je uobičajeno u ovo doba godine. U uvjetima reducirane zdravstvene zaštite u cijeloj zemlji bitna je informacija o radu rekompresijskih centara u slučaju nastanka akutnih disbaričnih ronilačkih bolesti (DRB): Zavod za podvodnu i hiperbar...
Nešto malo o skiperima

Nešto malo o skiperima

NOVOSTI, SAVJETI
Ljeto, sunce, more, srce sezone, vi za kormilom jahte na putu do neke od popularnih destinacija, svi troškovi osigurani, a za sve to još ste i vrlo dobro plaćeni. Upravo taj stereotip mnogima je prva asocijacija na spomen riječi skiper. Nije se tome ni za čuditi jer nemalo je onih koji su se vođeni baš tim motivom pokušali upustiti u ovaj posao. Jedno je vrijeme, a nije tome tako davno, pojam "skiper" u nekim krugovima bio toliko popularan da bi se prilikom upoznavanja to često isticalo, gotovo kao titula, naravno, uz uručenje bogato oslikane posjetnice koja to nedvojbeno potvrđuje. Ipak, kvalitetna prezentacija ne garantira i kvalitetnu uslugu, pa su u boljim charter tvrtkama "skipere s posjetnicom" uglavnom izbjegavali, angažirajući ih samo kada ne bi imali nikakvo drugo rješenje. Osno...
Novi Pravilnik o brodicama (2)

Novi Pravilnik o brodicama (2)

NOVOSTI, SAVJETI
Temeljem izmjena Pomorskog zakonika, koje su donesene 2019. godine, početkom ovog mjeseca doneseni su novi podzakonski propisi kojima su propisane odgovarajuće provedbene mjere koje trebaju pridonijeti podizanju razine sigurnosti plovidbe, boljoj zaštiti ljudskih života, sprječavanju onečišćenja mora s plovnih objekata te jednostavnijem i bržem postupku upisa u upisnik brodova Republike Hrvatske. Od trenutka stupanja na snagu ovih propisa najveći interes javnosti i medija privukle su nove odredbe koje se tiču utvrđivanja sposobnosti za plovidbu brodica, odnosno tzv. “tehnički pregledi brodica”. Nažalost, zbog nekoliko potpuno netočnih interpretacija i krivih tumačenja novih odredbi, vlasnici brodica dovedeni su u zabunu vezano za njihove obveze koje proizlaze iz novih propisa. U odnosu n...
Novi Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama

Novi Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama

NOVOSTI, SAVJETI
Prvim danom veljače stupio je na snagu novi Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama. Premda je na dosta najavljenih izmjena u Pravilniku bilo i dosta negodovanja ljudi iz struke, a i veliki broj vlasnika brodica za osobne potrebe njima neće biti zadovoljan, javno savjetovanje je prošlo sa samo dvije manje primjedbe, obje vezane za definiciju brodice. Da li je tome razlog relativno kratak rok, nezgodno odabran termin ili slaba informiranost javnosti, ne znam, ali sama činjenica da su bila samo ta dva manja komentara ukazuje kako je malo ljudi s tim promjenama i bilo upoznato. Ovim su Pravilnikom sada objedinjena dva ranija, Pravilnik o brodicama i jahtama, te Pravilnik o čamcima. Pojam brodice i čamca mnogi poistovjećuju, premda je dovoljno jasan i prema ranijoj definiciji, „brodica je pl...
Kako procijeniti vrijednost rabljenog plovila?

Kako procijeniti vrijednost rabljenog plovila?

NOVOSTI, SAVJETI
Kod kupoprodaje rabljenog plovila, bez obzira na tip i veličinu, snagu ugrađenih motora, broj i stanje jedara, kao i na količinu, kvalitetu i kondicijama dodatne opreme, na kraju se ipak sve svodi na to koji je iznos kupac spreman platiti, a prodavatelj prihvatiti za određeno plovilo. Taj odnos daje možda i najrealniju projekciju tržišne vrijednosti pojedinog plovila. Za plovila koji su korištena u gospodarske svrhe zahtjevi prodavatelja uglavnom su realniji nego li kod prodaje osobnog plovila, gdje vlasnik u cijenu često uračuna i svoj emotivni odnos prema brodu, opet bez obzira da li se radi o maloj brodici ili jahti. Prilikom određivanja cijene neki se vlasnici ravnaju prema oglasima o prodaji istih ili sličnih modela objavljenim u novinama i nautičkim magazinima ili oglašenima na we...
Zašto brodovi tonu

Zašto brodovi tonu

NOVOSTI, SAVJETI
Šteta na potopljenom plovilu, odnosno trošak kasnije obnove, prosječno iznosi oko 40% njegove vrijednosti, od čega je sanacija samog uzroka potonuća uglavnom gotovo zanemariva stavka. Izgleda čudno, ali većina je brodica i jahti potonula dok su bile privezane uz obalu, a tek svako peta za vrijeme plovidbe. Međutim, taj je omjer lakše razumjeti kada se zna da ionako uglavnom više vremena provedu na vezu nego li u plovidbi. Osim toga, tijekom plovidbe na brodu je uvijek netko tko može na vrijeme primijetiti primanje mora i spriječiti potonuće. Prema podacima iz analize o uzrocima potonuća brodica i jahti, koju je svojevremeno izradila jedna osiguravajuća tvrtka, četiri su osnovna razloga njihovu potonuću na vezu. Gotovo polovina primila je more kroz neki neispravan ili oštećen otvor u podvo...