SAVJETI

Ideja o ugradnji snažnijeg motora s namjerom da se plovi samo na pola gasa, a veći okretaji drže kao rezerva u slučaju nužde, gubi smisao na propeleru. Naime, svaki je propeler, osim onih sa zakretnim palama, na određenom plovilu pogodan samo za neku brzinu. Stoga je uputno ugraditi propeler za onu brzinu koja će se uglavnom koristiti, radnu ili krstareću. Na svim ostalim brzinama propeler je slabije iskoristiv. Podizanjem gasa učinkovitost propelera progresivno raste do određene brzine, a daljnjim povećanjem okretaja naglo pada, bez obzira što brod ide brže. Ta činjenica nije zanemariva jer se gubici na propeleru i kod pogodnih brzina kreću od 25-50%. Nadalje, brodski su motori konstruirani tako da optimalno rade na 3/4 do 4/5 maksimalnih okretaja i u tom su režimu najmanje optereće...

Da, istina je, obavezna oprema svakog plovila podrazumijeva i dovoljno prsluka za spašavanje, barem onoliko za koliko je osoba to plovilo registrirano, ali iste nije obavezno koristiti. Iz toga se možda može zaključiti kako se oni koriste samo prilikom brodoloma i napuštanja plovila, a to nije točno. U nekim je zemljama nošenje prsluka za spašavanje obavezno za sve vrijeme boravka na palubi, pa čak i dok je plovilo na vezu i nema se namjere njime isplovljavati. Međutim, ta se pravila uglavnom primjenjuju u područjima hladnih mora gdje su posljedice od pada u more znatno rizičnije nego li primjerice na Mediteranu. Padom u more, naročito hladno, tijelo doživi temperaturni šok, a namočena odjeća postane teška, otežava se kretanje kroz more i brzo umara. Tradicionalne uniforme nekih mornarica...

Odnos propelera i kormila Kada se propeler okreće prema naprijed, kod ravno postavljenog kormila odrivna struja udara u obje strane lista pod istim kutom. Okretanjem kormila odrivna struja udara u prednju stranu lista pod većim kutom, stvara veći otpor i pramac se okreće na onu stranu na koju je zakrenut list. U isto vrijeme odrivna struja sa stražnje strane lista ne nailazi na nikakav otpor, slobodno klizi uz list, povećava brzinu i stvara podtlak koji još više pojačava zakretno djelovanje kormila. Taj efekt je jači od svih ostalih utjecaja tako da će se brod okretati u stranu kormila čak ako je prethodno plovio krmom ili mirovao na mjestu. Na motornim brodovima važna je i udaljenost kormila od propeleru, a što je ono više odmaknuto utjecaj propelera na list kormila je manji. Ovd...

Iako se to iz današnje perspektive čini pomalo i nevjerojatno, kormilo se na krmenu statvu, doselilo tek u XIII. stoljeću. Sredstvo za upravljanje brodom ovdje je bilo i mnogo ranije, još u starom Egiptu, ali tada su umjesto kormila koristili veliko veslo privezano za vrh krme. Njegovim zakretanjem mijenjao se smjer plovidbe. Pomaknuvši veslo naprijed, na jednu ili čak i na obje strane krmenog dijela, površina lista se smanjila i kormilarenje je postalo lakše i učinkovitije.               Bočno kormilo Kasnije se veslo na boku sve više usavršavalo i mijenjalo svoj oblik u bočno kormilo, kojem je pozicija vrlo brzo definirana. Kako su u posadama brodova, kao i na kopnu, uglavnom prevladavali dešnjaci tako se i kormilo u pravilu ugrađivalo uz desni bok, u području gdje vodena linija nagl...

Olujna bura koja je lani poharala Dalmaciju ponovno je podsjetila i jasno ukazala na značenje jedne stare izreke koja govori kako „brod vrijedi onoliko koliko mu vrijedi sidro“. Naravno, ovo se odnosi na kompletni sidreni sistem, a na stalnom vezu u lučici ili marini na sidrene blokove, lance, konope i bitve na koje su privezani. Infrastruktura marine je onakva kakva je, uglavnom predimenzionirana, a jedini elementi brodske opreme u ovom sistemu su bitva, mankul ili kaštanjola. Sigurnost veza ne ovisi samo o pramčanim bitvama na koje su privezani sidreni konopi, nego i na krmene kojima je plovilo privezano za obale. Od više desetaka plovila kojima sam nakon ovog nevremena pregledavao oštećenja samo je jednome uzrok bio sidreni vez, a i ovdje je pukao sidreni konop, ne i kaštanjola. Prem...

Prisutnost vode u santinama ne mora uvijek biti alarmantna, ali nikada nije ugodna. Čak je i mala količina dovoljna da se zrak u potpalublju brzo zasiti vlagom, vlaga prenese na tekstil i ostalu opremu od poroznih materijala, stvore preduvjeti za pojavu plijesni i gljivica, a sve zajedno poprimi jedan neugodan miris tufine. Ipak, to su samo blaže posljedice zadržavanja vode u brodu. Stalno ili povremeno pojavljivanje vode siguran je znak da brod negdje propušta, u podvodnom dijelu more, a preko palube zapljuskivanje valova ili kišu. Veća količina vode u brodu, osim povećane opasnosti od potonuća, dodatno otežava brod, usporava ga i može znatno poremetiti njegov stabilitet, naročito u plovidbi, ali i smočiti sve zalihe i opremu do kojih se prelije. Dakle, ako ne zbog opasnosti od potonuć...

U uvjetima svjetske pandemije COVID 19 koja je zahvatila i Hrvatsku, naš zdravstveni sustav je krajnje napregnut i angažiran novonastalom epidemiološkom situacijom. Reducirane su sve zdravstvene usluge koje nisu nužne. Na našoj obali i otocima svjedočimo povećanom prisustvu mnogih naših građana iz drugih dijelova Hrvatske, ali i stranaca koji su bježali pred zarazom u svojim zemljama. Dio njih su i ronioci. U nedostatku bilo kakvih drugih mogućih aktivnosti nakon uvođenja restrikcija, za očekivati je da će biti i više ronilaca pod morem nego što je uobičajeno u ovo doba godine. U uvjetima reducirane zdravstvene zaštite u cijeloj zemlji bitna je informacija o radu rekompresijskih centara u slučaju nastanka akutnih disbaričnih ronilačkih bolesti (DRB): Zavod za podvodnu i hiperbar...

Ljeto, sunce, more, srce sezone, vi za kormilom jahte na putu do neke od popularnih destinacija, svi troškovi osigurani, a za sve to još ste i vrlo dobro plaćeni. Upravo taj stereotip mnogima je prva asocijacija na spomen riječi skiper. Nije se tome ni za čuditi jer nemalo je onih koji su se vođeni baš tim motivom pokušali upustiti u ovaj posao. Jedno je vrijeme, a nije tome tako davno, pojam "skiper" u nekim krugovima bio toliko popularan da bi se prilikom upoznavanja to često isticalo, gotovo kao titula, naravno, uz uručenje bogato oslikane posjetnice koja to nedvojbeno potvrđuje. Ipak, kvalitetna prezentacija ne garantira i kvalitetnu uslugu, pa su u boljim charter tvrtkama "skipere s posjetnicom" uglavnom izbjegavali, angažirajući ih samo kada ne bi imali nikakvo drugo rješenje. Osno...

Temeljem izmjena Pomorskog zakonika, koje su donesene 2019. godine, početkom ovog mjeseca doneseni su novi podzakonski propisi kojima su propisane odgovarajuće provedbene mjere koje trebaju pridonijeti podizanju razine sigurnosti plovidbe, boljoj zaštiti ljudskih života, sprječavanju onečišćenja mora s plovnih objekata te jednostavnijem i bržem postupku upisa u upisnik brodova Republike Hrvatske. Od trenutka stupanja na snagu ovih propisa najveći interes javnosti i medija privukle su nove odredbe koje se tiču utvrđivanja sposobnosti za plovidbu brodica, odnosno tzv. “tehnički pregledi brodica”. Nažalost, zbog nekoliko potpuno netočnih interpretacija i krivih tumačenja novih odredbi, vlasnici brodica dovedeni su u zabunu vezano za njihove obveze koje proizlaze iz novih propisa. U odnosu n...

Prvim danom veljače stupio je na snagu novi Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama. Premda je na dosta najavljenih izmjena u Pravilniku bilo i dosta negodovanja ljudi iz struke, a i veliki broj vlasnika brodica za osobne potrebe njima neće biti zadovoljan, javno savjetovanje je prošlo sa samo dvije manje primjedbe, obje vezane za definiciju brodice. Da li je tome razlog relativno kratak rok, nezgodno odabran termin ili slaba informiranost javnosti, ne znam, ali sama činjenica da su bila samo ta dva manja komentara ukazuje kako je malo ljudi s tim promjenama i bilo upoznato. Ovim su Pravilnikom sada objedinjena dva ranija, Pravilnik o brodicama i jahtama, te Pravilnik o čamcima. Pojam brodice i čamca mnogi poistovjećuju, premda je dovoljno jasan i prema ranijoj definiciji, „brodica je pl...