SAVJETI

Temeljem izmjena Pomorskog zakonika, koje su donesene 2019. godine, početkom ovog mjeseca doneseni su novi podzakonski propisi kojima su propisane odgovarajuće provedbene mjere koje trebaju pridonijeti podizanju razine sigurnosti plovidbe, boljoj zaštiti ljudskih života, sprječavanju onečišćenja mora s plovnih objekata te jednostavnijem i bržem postupku upisa u upisnik brodova Republike Hrvatske. Od trenutka stupanja na snagu ovih propisa najveći interes javnosti i medija privukle su nove odredbe koje se tiču utvrđivanja sposobnosti za plovidbu brodica, odnosno tzv. “tehnički pregledi brodica”. Nažalost, zbog nekoliko potpuno netočnih interpretacija i krivih tumačenja novih odredbi, vlasnici brodica dovedeni su u zabunu vezano za njihove obveze koje proizlaze iz novih propisa. U odnosu n

Prvim danom veljače stupio je na snagu novi Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama. Premda je na dosta najavljenih izmjena u Pravilniku bilo i dosta negodovanja ljudi iz struke, a i veliki broj vlasnika brodica za osobne potrebe njima neće biti zadovoljan, javno savjetovanje je prošlo sa samo dvije manje primjedbe, obje vezane za definiciju brodice. Da li je tome razlog relativno kratak rok, nezgodno odabran termin ili slaba informiranost javnosti, ne znam, ali sama činjenica da su bila samo ta dva manja komentara ukazuje kako je malo ljudi s tim promjenama i bilo upoznato. Ovim su Pravilnikom sada objedinjena dva ranija, Pravilnik o brodicama i jahtama, te Pravilnik o čamcima. Pojam brodice i čamca mnogi poistovjećuju, premda je dovoljno jasan i prema ranijoj definiciji, „brodica je pl

Kod kupoprodaje rabljenog plovila, bez obzira na tip i veličinu, snagu ugrađenih motora, broj i stanje jedara, kao i na količinu, kvalitetu i kondicijama dodatne opreme, na kraju se ipak sve svodi na to koji je iznos kupac spreman platiti, a prodavatelj prihvatiti za određeno plovilo. Taj odnos daje možda i najrealniju projekciju tržišne vrijednosti pojedinog plovila. Za plovila koji su korištena u gospodarske svrhe zahtjevi prodavatelja uglavnom su realniji nego li kod prodaje osobnog plovila, gdje vlasnik u cijenu često uračuna i svoj emotivni odnos prema brodu, opet bez obzira da li se radi o maloj brodici ili jahti. Prilikom određivanja cijene neki se vlasnici ravnaju prema oglasima o prodaji istih ili sličnih modela objavljenim u novinama i nautičkim magazinima ili oglašenima na we

Šteta na potopljenom plovilu, odnosno trošak kasnije obnove, prosječno iznosi oko 40% njegove vrijednosti, od čega je sanacija samog uzroka potonuća uglavnom gotovo zanemariva stavka. Izgleda čudno, ali većina je brodica i jahti potonula dok su bile privezane uz obalu, a tek svako peta za vrijeme plovidbe. Međutim, taj je omjer lakše razumjeti kada se zna da ionako uglavnom više vremena provedu na vezu nego li u plovidbi. Osim toga, tijekom plovidbe na brodu je uvijek netko tko može na vrijeme primijetiti primanje mora i spriječiti potonuće. Prema podacima iz analize o uzrocima potonuća brodica i jahti, koju je svojevremeno izradila jedna osiguravajuća tvrtka, četiri su osnovna razloga njihovu potonuću na vezu. Gotovo polovina primila je more kroz neki neispravan ili oštećen otvor u podvo

Iskusniji nautičari, ali i svi pomorci uopće, od svih nevolja i nesreća koje ih mogu zadesiti na moru najgorom smatraju požar. Statistika govori kako je od ukupnog broja svih pomorskih nesreća vatra uzrok u manje od 5 posto slučajeva. S druge strane, od svih isplata kod pomorskih osiguranja više od četvrtine odnose se na štete nastale od požara. Osim u ekstremnim situacijama, s bilo kakvim kvarom, pucanjem, kidanjem ili lomom opreme, pa čak i nasukavanjem ili prodorom mora, uglavnom imate dovoljno vremena da se priberete i kvalitetno pristupite rješavanju problema ili nekakvoj učinkovitoj improvizaciji. Kod požara toga nema jer svakim narednim trenutkom vatra je veća, a situacija postaje sve složenija i opasnija. Prolaskom vremena, mogućnosti gašenja koje su bile prilikom izbijanja poža

Svakoga koji ima imalo afiniteta prema moru, odlazak na višednevno krstarenje neizmjerno veseli. Taj stvarni osjećaj autonomnosti, neovisnosti i slobode je nezamjenjiv pa nije ni čudno da planiranje takvog odmora često započne još tijekom zime, razrađujući sve do najsitnijeg detalja, što se kasnije uglavnom pokaže kao velika greška. Razumljivo je kako se netko uz detaljno razrađen plan osjeća sigurnijim, ali oni nešto iskusniji znaju kako time samo mogu umanjiti svoju opuštenost, pa čak i spomenute osjećaje slobode i neovisnosti, naročito kada krstare u srcu sezone. Kod planiranja sve se idealizira, što u stvarnim situacijama često nije izvedivo, pa od pustih planova i želja na kraju ispadne da za veliki broj situacija uopće niste spremni. Đita bi trebala pružiti stvarni odmor, a