Shadow

SAVJETI

KLIZNI PAŠNJAK

KLIZNI PAŠNJAK

NOVOSTI, SAVJETI
Na kraju konopa veže se PAŠNJAK s malom petljom, prevrne preko gropa i izvuče mrtvi kraj konopa kroz petlju PAŠNJAKA. Tako se dobije pomična petlja koja se prema potrebi može stisnuti ili popustiti (sl. 1). Ukoliko je potrebno KLIZNI PAŠNJAK vezati kroz ili oko predmeta za koji se konop vezuje, kroz ili oko predmeta napravi se voj, a zatim oko mrtvog kraja voja i PAŠNJAK. Prednost nad sličnim petljama mu je što je fiksna petlja oko konopa dosta široka i lako popusti konop klizne petlje, dakle, grop lako popusti, a sam PAŠNJAK se ne razvezuje sam. Za predmete u moru ili van dohvata, ovaj grop se upotrebljava kao laso. Da bi grop čvrsto držao, konop treba biti neprestano zategnut. Tekst i fotografija: Damir Višić
Pašnjak

Pašnjak

NOVOSTI, SAVJETI
Dovoljno udaljeno od kraja konopa, prema veličini željene petlje (“oka”) na kojem se želi vezati PAŠNJAK, formira se voj tako da živi kraj bude iznad mrtvog kraja voja. Živi kraj konopa provuče se kroz voj, odozdo,   obiđe mrtvi kraj konopa, odozdo, te vrati kroz voj, odozgo, tako da kraj bude paralelan s konopom kojim se ušlo u voj (sl. 2). Jednom rukom uhvate se ta dva paralelna konopa ispod gropa, a drugom mrtvi kraj konopa iznad gropa i grop zategne (sl. 3). Nerijetko se PAŠNJAK započinje vezivati tako da se živim krajem vezuje poluuzao preko mrtvog kraja petlje (sl. 4) te se poluuzao prevrne i tako iznad petlje dobije voj s odozdo provučenim krajem konopa (sl. 1). Nadalje krajem se obiđe mrtvi kraj konopa, odozdo, te vrati u voj, odozgo, i grop zategne. Ovaj nač...
Niske temperature, zima, snijeg, led

Niske temperature, zima, snijeg, led

NOVOSTI, SAVJETI
Ne redovito, ali svakih nekoliko godina dah Sibira, hladna sjeverna fronta, zimi se spusti sve do Jadrana pa i dalje. Sa sobom donese snažan sjeverni vjetar, niske temperature, snijeg i led, potraje samo par dana, a zatim se povuče i ovdje ponovno zatopli. Na brodicama i jahtama kvalitetno pripremljenim za zimu to ne bi trebalo ostaviti nikakve posljedice, naročito ukoliko zimuju na morskom vezu. More je u odnosu na zrak relativno toplo i temperatura mu gotovo nikada nije jednoznamenkasta, pa je i zrak u zatvorenom potpalublju teško ohladiti do nule. Osim toga, nakon kvalitetne pripreme plovila za zimovanje tankovi i sve cijevi pitke vode su prazni, a filteri očišćeni. Školjke WC-a, crni tankovi, sve cijevi odvoda i dovoda su oprane, dezinficirane i ispražnjene, a ventili na trupu zatvore...
SIDRENI GROP

SIDRENI GROP

NOVOSTI, SAVJETI
Živim krajem konopa kroz kariku veže se voj, ali ne zategne. Zatim se živi kraj prebaci preko mrtvog kraja te provuče kroz voj i tako oko voja veže poluuzao (sl. 1), pa poluuzao zategne. Nadalje se uz mrtvi kraj veže još nekoliko uzastopnih poluuzlova (sl. 2). Ukoliko se ovaj grop vezuje za trajnu upotrebu, ostatak živog kraja podveže se uz mrtvi kraj konopa. Kada je ovaj grop potrebno vezati krutim konopom, kojim je nemoguće zategnuti poluuzlove, nakon provlačenja kroz voj živi kraj se jednostavno samo podveže uz mrtvi kraj konopa (sl. 3). Ukoliko se pak vezuje tanjim konopom posebno je siguran u kombinaciji s PAŠNJAKOM vezanim umjesto poluuzlova (sl. 4).  Jako zategnut poluuzao dovuče i do karike, ali kako živi kraj poluuzla ostaje između karike i voja, baš on omogućava lagan...
Gropovi – Zastavni grop

Gropovi – Zastavni grop

NOVOSTI, SAVJETI
Nekada su gropovi bili bitan dio vještine ljudi vezanih za more, ali dolaskom modernih brodova na mehanički pogon potreba za njima se svela na nekoliko najvažnijih i najjednostavnijih. Međutim i oni se sve više zamjenjuju specijalnim kukama, raznim metalnim spojkama ili tvorničkim petljama. Ipak, poznavanje gropova, njihovog smisla i karakteristika omogućava kvalitetnu improvizaciju nedostatne, izgubljene ili oštećene opreme. Grop je sigurno jedna od prvih vještina čovječanstva, još iz kamenog doba. Njegovom primjenom otvorene su nove mogućnosti u izradi odjeće, oruđa i oružja. Važnost otkrića gropa podjednako je važna kao i otkriće vatre ili kola. Donedavno je svaki čovjek svoj prvi kontakt s gropom imao neposredno nakon rođenja, podvezivanjem pupčane vrpce. Danas je i tu uglavnom z...
Nešto o đitama u posezoni

Nešto o đitama u posezoni

NOVOSTI, SAVJETI
Prema podacima iz charter tvrtki, popunjenost kapaciteta u posezoni nije ništa ili je neznatno manja nego li u srcu sezone. Interes za plovidbom polako pada tijekom listopada, a stvarni prestanak sezone nastupa tek prvom polovicom studenog. Istina, u posezoni su cijene najma i popratnih troškova manje za 20 do 30, a za neke brodice i preko 50 posto, međutim, to sigurno nije pravi razlog ovolikom interesu za krstarenjem u ovo doba godine. U rujnu je dan gotovo dva sata kraći nego li u lipnju, u listopadu tri i po, a u studenome punih pet sati, dakle, vremena za ugodno dnevno krstarenje je manje, a noću vlaga i pad temperature ne čine plovidbu pod zvijezdama ni približno romantičnom kao za ljetnih mjeseci. Nadalje, more je za onih par kritičnih stupnjeva hladnije, možda još uvijek dovoljno ...
Sve o propeleru

Sve o propeleru

NOVOSTI, SAVJETI
Ideja o ugradnji snažnijeg motora s namjerom da se plovi samo na pola gasa, a veći okretaji drže kao rezerva u slučaju nužde, gubi smisao na propeleru. Naime, svaki je propeler, osim onih sa zakretnim palama, na određenom plovilu pogodan samo za neku brzinu. Stoga je uputno ugraditi propeler za onu brzinu koja će se uglavnom koristiti, radnu ili krstareću. Na svim ostalim brzinama propeler je slabije iskoristiv. Podizanjem gasa učinkovitost propelera progresivno raste do određene brzine, a daljnjim povećanjem okretaja naglo pada, bez obzira što brod ide brže. Ta činjenica nije zanemariva jer se gubici na propeleru i kod pogodnih brzina kreću od 25-50%. Nadalje, brodski su motori konstruirani tako da optimalno rade na 3/4 do 4/5 maksimalnih okretaja i u tom su režimu najmanje optereće...
Korištenje prsluka za spašavanje

Korištenje prsluka za spašavanje

NOVOSTI, SAVJETI
Da, istina je, obavezna oprema svakog plovila podrazumijeva i dovoljno prsluka za spašavanje, barem onoliko za koliko je osoba to plovilo registrirano, ali iste nije obavezno koristiti. Iz toga se možda može zaključiti kako se oni koriste samo prilikom brodoloma i napuštanja plovila, a to nije točno. U nekim je zemljama nošenje prsluka za spašavanje obavezno za sve vrijeme boravka na palubi, pa čak i dok je plovilo na vezu i nema se namjere njime isplovljavati. Međutim, ta se pravila uglavnom primjenjuju u područjima hladnih mora gdje su posljedice od pada u more znatno rizičnije nego li primjerice na Mediteranu. Padom u more, naročito hladno, tijelo doživi temperaturni šok, a namočena odjeća postane teška, otežava se kretanje kroz more i brzo umara. Tradicionalne uniforme nekih mornarica...
Sve o kormilu (2)

Sve o kormilu (2)

NOVOSTI, SAVJETI
Odnos propelera i kormila Kada se propeler okreće prema naprijed, kod ravno postavljenog kormila odrivna struja udara u obje strane lista pod istim kutom. Okretanjem kormila odrivna struja udara u prednju stranu lista pod većim kutom, stvara veći otpor i pramac se okreće na onu stranu na koju je zakrenut list. U isto vrijeme odrivna struja sa stražnje strane lista ne nailazi na nikakav otpor, slobodno klizi uz list, povećava brzinu i stvara podtlak koji još više pojačava zakretno djelovanje kormila. Taj efekt je jači od svih ostalih utjecaja tako da će se brod okretati u stranu kormila čak ako je prethodno plovio krmom ili mirovao na mjestu. Na motornim brodovima važna je i udaljenost kormila od propeleru, a što je ono više odmaknuto utjecaj propelera na list kormila je manji. Ovd...
Sve o kormilu (1)

Sve o kormilu (1)

NOVOSTI, SAVJETI
Iako se to iz današnje perspektive čini pomalo i nevjerojatno, kormilo se na krmenu statvu, doselilo tek u XIII. stoljeću. Sredstvo za upravljanje brodom ovdje je bilo i mnogo ranije, još u starom Egiptu, ali tada su umjesto kormila koristili veliko veslo privezano za vrh krme. Njegovim zakretanjem mijenjao se smjer plovidbe. Pomaknuvši veslo naprijed, na jednu ili čak i na obje strane krmenog dijela, površina lista se smanjila i kormilarenje je postalo lakše i učinkovitije.               Bočno kormilo Kasnije se veslo na boku sve više usavršavalo i mijenjalo svoj oblik u bočno kormilo, kojem je pozicija vrlo brzo definirana. Kako su u posadama brodova, kao i na kopnu, uglavnom prevladavali dešnjaci tako se i kormilo u pravilu ugrađivalo uz desni bok, u području gdje vodena linija nagl...