POMORSKA BAŠTINA

PODVODNO ISTRAŽIVAČKI KLUB MORNAR je 9.10.2021. godine obavio dodatnu zaštitu podvodnog arheološkog nalazišta na Spinutu. Član kluba Neno Rokov uočio je da iz pijeska viri nekoliko amfora koje nisu prekrivene već postavljenim zaštitnim metalnim mrežištem. Konzervatorski Odsjek u Splitu prihvatio je prijedlog kluba PIK MORNAR da se lokalitet dodatno zaštiti. U suradnji s Pomorskim muzejem iz Splita koji je financirao nabavku materijala članovi PIK MORNARA volonterski su postavili zaštitne mreže nad novootkrivenim amforama. Samo nalazište otkriveno je 1958. godine kada je veliko nevrijeme razgrnulo pijesak s  morskog dna te se pojavilo više amfora na dnu mora na kupalištu pored veslačkog kluba Gusar. Amfore koje su prethodno strpljivo i mukotrpno otkopali, s dna mora u Arheološki muzej su...

Zapravo i konačno  - Maun, taj nenaseljeni otok kojeg istoimeni kanal dijeli od otoka Paga i koji mi je uvijek bio moj magični otok. I uvijek sam vjerovao da je tamo bilo života u povijesti. Puno sam tamo ronio, tražio, pregledavao i nikad ništa ozbiljnije. Naravno, nalazili smo komade amfora, krhotine,  neke rive, sidra, svašta nešto. Pregledali smo Kavu, mjesto gdje je bio kamenolom u uvali koju karta zove Olipski porat, a narod Kava. Našli smo malo krhotina ali ništa posebno. Na otoku postoji anhialina špilja (špilje i jame s podzemnim jezerima u kojima salinitet oscilira od gotovo slatke vode na površini do potpuno morske na dnu, obično s ograničenom izloženosti vanjskim klimatskim utjecajima, uvijek s više manje prostranom podzemnom vezom s morem), koja se zove Šepurina, i sigu...

U tijeku su podmorska arheološka istraživanja potopljenog neolitičkog naselja Soline na otoku Korčuli! Riječ je o naselju smještenom na umjetno proširenom otočiću s poligonalnom obalom, no danas su ostaci naselja potopljeni i nalaze se od 4 do 5 metara dubine ispod morske razine. Istraživanjima je otkrivena suhozidna konstrukcija koja okružuje lokalitet, a vidljivi su i tragovi mnogobrojnih suhozida koji pokazuju smjer širenja umjetno stvorene obale. Pokraj dobro očuvanih suhozida pronađen je bogat arheološki materijal, ukrašena keramika, koštane alatke, dugi kremeni noževi, sječiva, a svi pronađeni nalazi mogu se pripisati razdoblju klasične Hvarske kulture, okvirno u vrijeme oko 4500. godine prije Krista. Voditelj istraživanja je dr. sc. Mate Parica (Sveučilište u Zadru) a u ...

Neki dan smo objavili reportažu o novom nalazu kod Novalje. I naravno atrakcija su bile fotografije i sama priča. Meni samom je ta priča i jedna od najboljih. Jer je ekipa iz JVP Čakovec ronila tamo gdje je ronilo tisuće ronilaca i ukazala na postajanje nečega što će se ispostaviti kao antički brodolom. No shvatio sam po komentarima da nitko nije vidio kolika je uloga 3D modela i njegova važnost. A s obzirom na to da je ovo portal za ronioce, malo ću vam ga dočarati. Znači, čim se nešto otkrije i prijavi to postaje ugroženije nego kad se za to nije znalo. Nažalost ali je tako, Tamo se roni, o tome se priča i brzo netko snimi gdje je to. Takvih priča imamo od  početaka podvodne arheologije u Hrvatskoj pa sve do zadnjih godina. Iako je svijest ronilaca porasla, organiziranost lopova i ...

U izložbenom prostoru Dubrovačkih muzeja žitnici Rupe 4. lipnja 2020. godine biti će otvorena  izložba: “Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora”. Organizatori izložbe su Dubrovački muzeji, Muzej grada Šibenika, Hrvatski restauratorski zavod i Ministarstva kulture RH, a autorice izložbe su Vesna Zmaić Kralj (Odjel za podvodnu arheologiju, HRZ) i Marina Lambaša (Muzej grada Šibenika). Izložba kroz edukativan pristup i primjenu inovativnog dizajna vodi kroz projekciju i priču o podvodnim arheološkim istraživanjima brodoloma Mijoka kod Murtera te kroz zbirku predmeta prikupljenih tijekom istraživanja. Nalazište je otkriveno 1970ih godina, kada preko njega prelazi koča i s dna podiže dio tereta broda. Većini izvađenih predmeta se izgubio trag, no neki od njih pronašli su mjesto u ...

Iako prvi dio mog teksta nije vezan za ronjenje, kompleksno arheološko nalazište Caska je svojim gospodarstvom direktno vezano za more, stoga jednostavno ne mogu izostaviti „kopneni dio“ nalazišta. Smatrajte ovo dobrim uvodom u tekst koji će biti objavljen idući put (Podmorje Caske), jer zaista, ovo nalazište je jedna cjelina te jedno bez drugoga ne ide. S obzirom da je riječ o kopnenom dijelu, pisala sam sa što manje detalja i nisam htjela umarati keramikom i nalazima koji ne spadaju u arhitekturu. To vas čeka idući put! Zahvaljujući povijesnim izvorima, a pogotovo Mijatu Sabljaru koji donosi iscrpne opise, skice i crteže nalaza s Caske, mi danas znamo uvid u stanje kakvo je bilo prije skoro 200 godina. Sabljar opisuje arhitekturu i podmorske strukture, ali i ostale nalaze (keramika, n...

Kroz povijest, kao i danas, plovidbeni pravci Jadranom su ostali isti, a ono što se mijenjalo je važnost određene plovidbene rute i time značenje uporišnih točaka na njima. Pomorci koji su plovili Velebitskim kanalom da bi došli do grada Paga bili su upoznati s opasnošću iznenadnih udara bure kao i sa lokacijama zaštićenih uvalama. Kod Pažana se i danas spominje Rt sv. Kristofora kao „rt nade“ i Uvala sv. Nikole kao „uvala spasa“. Te dvije važne pomorske točke ostale su zabilježene na većini starih kartografskih prikaza, ne samo kao mjesto gdje se nalazi crkva već kao orijentiri za pomoć pomorcima. Arheolozima koji se bave tom problematikom u većini slučajeva su važne pozicije koje su opasne za plovidbu jer ponekad podmorje skriva havariju broda, a zaštićene uvale poput sv. Nikole imaju v...

Djelatnici Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, izvršili su prva probna istraživanja na novopronađenom prapovijesnom lokalitetu na rtu Soline u podmorju kanala Ježevica. Voditelj istraživanja je bio doc. dr. sc. Mate Parica, a u stručnoj ekipi sudjelovali su, doc. dr. sc. Mato Ilkić, Vinka Milišić, a sve uz ronilačku potporu i organizaciju Dalibora Ćosovića iz ronilačkog centra Lumbarda Blue. U svega nekoliko radnih dana, stručna ekipa je pregledala cjelokupno nalazište na dubini između 4 i 6 metara, te izvršila snimanja za 3D dokumentaciju. Osim toga prikupljeni su površinski artefakti, te uzorci za radiokarbonsko datiranje. Zanimljivo je da je i na samoj površini lokaliteta pronađeno mnoštvo vrijednih nalaza, primjerice, keramika, kremeni noževi (i do 16 cm duljine), ...