POMORSKA BAŠTINA

Ovaj put tema naše objave nije morska, ali je svakako vodena i blizu mora. Bliže nego biste na prvu pomislili. U Hrvatskoj, i šire, postoji jedan jedini arheološki muzej in situ – u prijevodu, muzej sagrađen nad arheološkim lokalitetom. U ovom slučaju nad ostacima Augusteuma – hrama posvećenog rimskim carevima i članovima njihovih obitelji koje se štuje kao božanstva. To je Arheološki muzej Narona u Vidu kod Metkovića. Narona je bila izuzetno važan rimski grad u dolini Neretve, u jednom trenutku u povijesti važnija i od kasnije glavnog grada rimske Dalmacije – Salone. Iako se nije smjestila na moru, s morem je bila izuzetno dobro povezana riječnim plovnim putem – Neretvom i Norinom. Starogrčki geografi kažu da se to živo trgovište nalazi 80 stadija udaljeno od mora – oko 15 km. Ironično je...

Obala i otoci hrvatskog dijela Jadrana doslovno su posuti „morskim“ spomenicima, u prvom redu brojnim zgradama koje su kroz svoju povijest na ovaj ili onaj način povezane s morem. Ili su barem to bile. Međutim, što raditi s njima kada to više nisu? Jedna od najimpresivnijih takvih zgrada nalazi se u gradu Hvaru – hvarski Arsenal. Naime, veliki dio svoje povijesti Hvar je bio zimovalište dijela mletačke mornarice. Barem onog dijela koji je boravio u Kulfu tj. Jadranu, kojega Mlečani pretenciozno nazivaju „Golfo/Kulfo di Venezia“. Prvi arsenal Venecija je u gradu sagradila još krajem 13. stoljeća. Arsenal je bio mjesto gdje su se popravljali brodovi izvučeni na suho, čuvali dijelovi za njih, konopi, vesla za galije, hrana za mornare (biškot) itd. Ondje se čuvala i hvarska komunalna galija...

Sredinom rujna ove godine (točnije 16. rujna) na elafitskom otoku Lopudu okupilo se  brojno (reklo bi se – ugledno) društvo. Naime, nakon nekoliko godina obnove (upravo tijekom epidemije korone) otvoren je Knežev dvor – dakle, dvor koji je od 1508. godine pa gotovo do kraja Republike sv. Vlaha bio dom lopudskom knezu kojega je dubrovačka vlada slala na otok kao upravitelja na razdoblje od 6 mjeseci. Dvor je od privatnog vlasnika otkupilo svima znano Društvo prijatelja dubrovačke starine, a radove projektiranja i obnove financirala je zaklada Caboga-Stiftung. Ostavit ćemo ovdje po strani brojna pitanja i dvojbe o pojedinim detaljima obnove i budućem životu ove zgrade. Naime, ona nisu toliko vezana za naše morske i pomorske teme.  Ipak, ne možemo izdržati a da ipak, uz sve dvojbe, ne pohvali...

Na neka mjesta odlazite ciljano. Namjerno. Obično su to ona mjesta koja često i vidite vozeći se ili ploveći negdje, ali ipak uvijek ostanu „sa strane“. Možda griješim, ali mi se čini, da je otok Murter jedno takvo mjesto. Iako ga od kopna dijeli jedva 30 metara širok kanal u Tisnom iznad kojega je još u 18. stoljeću sagrađen most koji je 1968. zamijenjen današnjim pokretnim mostom, Murter je ipak ostao otok. I to otok s jednom od najljepših i najbolje ispričanih otočnih i pomorskih priča. Neka nam Murter, Jezera i Tisno na trenutak oproste ovo „zanemarivanje“, ali ovo je priča o Betini. A ta je priča na Murteru započela davno prije nego je netko i pomislio da je treba ispričati i sačuvati od zaborava. Na otoku je moralo biti brodograditelja i kalafata i prije 18. stoljeća, tim više jer su...

U studenom prošle godine na stranicama Gorgonije objavili smo kratku priču o omiškoj luci kroz povijest. Dapače, nismo se držali samo one „službene“ povijesti već smo otišli i u onu malo „manje službenu“ koja živi negdje na granici s legendama i mitovima. Priču o Omišu odvukli smo čak do Homera, Odiseja i divljih Lestrigonaca. Naravno, taj dio je napisan s ciljem hvatanja pozornosti čitatelja ali i radi činjenice da se ta priča već našla u tzv. znanstveno-popularnoj literaturi. Međutim,  nismo zaboravili ni prapovijesni i antički Omiš (Oneum), ni onaj srednjovjekovni pod vlašću knezova Kačića i Nelipića, kao ni onaj pod vlašću Venecije i tako sve do naših dana. A sve to s ciljem da po tko zna koji put ukažemo na bogatstvo i razmolikost omiške, i općenito hrvatske, povijesne baštine. Iz tog...

Tijekom prošle sezone na stranicama Gorgonije obrađivali smo brojne i raznovrsne teme iz prošlosti hrvatske obale Jadrana. Obradili smo desetak priča, uz brojne napomene i digresije, i dotakli se jednog sitnog dijela naše pomorske baštine. Našlo se tu svega – od luke antičke Salone ili pak one omiške čiji spomen odvukli u mitska vremena Homerove Odiseje, preko bitke za Trogir u 14. stoljeću i priče o trogirskim pustolovima na Egejskom moru u 15. stoljeću, do nekih „prizemnijih“ tema kao što je ona o ribarima koji su stvarali jedan poseban dio hrvatske kulturne baštine. Završili smo s radom o sadašnjosti i budućnosti naše pomorske prošlosti. Taj posljednji rad je izašao na Badnjak prošle godine. Iako je od te objave prošlo manje od osam mjeseci, ipak je to dovoljno vremena da se upitamo – d...

Milostivi otok, kako su Šćedro zvali u srednjem vijeku, 20.6.2023. godine otkrio je treći netaknuti antički brodolom u svom podmorju. Drvena galija koja je prevozila vinske amfore proizvedene u helenističkoj južnoj Italiji ili Siciliji potonula je pored Šćedra u 3. stoljeću prije Krista. Brod je možda plovio baš do helenističkog Farosa u današnjem Starom Gradu na otoku Hvaru. Drvena konstrukcija broda vremenom je istrunula, ali na morskom dnu ostale su ležati amfore nevidljive ljudskom oku na kopnu, ali i roniocima. Brodolom je pronađen zahvaljujući suradnji Ministarstva obrane s Konzervatorskim odjelom u Splitu. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Sveučilištem u Splitu - University of Split, Umjetničkom akademijom, Turističkom zajednicom Jelse, Općinom Jelsa, Udrugom Prij...

More kao sudbina, kao izazov, kao prijetnja. Kao vodič kroz minula vremena negdje u dubinama jadranskog plavetnila. U pregledu od prapovijesti do novog doba otkrivaju se u podmorju srednjodalmatinskog akvatorija tragovi naselja, luka, nesretnih brodoloma, poprišta bitaka i namjernih potopa. Poput neizbrisanih slika prošlosti. Slika prošlosti koji danas svrstavaju srednji Jadran u jedno od najbogatijih podmorskih područja kako u arheološko-znanstvenom tako i u turističko-prezentacijskom sadržaju.U tom pogledu, vodeći se prvenstveno potrebama zaštite podvodnih lokaliteta na promatranom području, Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije je kroz »Program sufinanciranja projekata iz područja razvoja, zaštite i valorizacije pomorske baštine« uključio se u pojedine is...

Da li ste pomislili da bi se mogao analizirati DNK amfore ili sloja zemlje?! E, pa u 21. stoljeću i to je moguće! DNK ili Deoksiribonukleinska kiselina ili engleski DNA je tanka dvostruka spiralna nit sa svim zapisima života organizama pohranjena u stanicama.  Svaki organizam ostavlja svoj trag u prirodi. Današnjom tehnologijom moguće je izolirati DNK organske tvari iz okoliša. Iz nje se osim genetskog koda organizma i organske tvari mogu analizirati ekosustavi, međusobni odnosi organizama i njihova kretanja, odnosno funkcioniranje ljudske zajednice, kretanje i trgovanje ljudi. Te se analize koriste i u arheološkim istraživanjima. Nedavno su na Grenlandu iz sloja zamrznute zemlje znanstvenici izdvojili najstariji DNK na svijetu star dva milijuna godina. Otvorila se, kako sami kažu, Pandori...