POMORSKA BAŠTINA

Da li ste pomislili da bi se mogao analizirati DNK amfore ili sloja zemlje?! E, pa u 21. stoljeću i to je moguće! DNK ili Deoksiribonukleinska kiselina ili engleski DNA je tanka dvostruka spiralna nit sa svim zapisima života organizama pohranjena u stanicama.  Svaki organizam ostavlja svoj trag u prirodi. Današnjom tehnologijom moguće je izolirati DNK organske tvari iz okoliša. Iz nje se osim genetskog koda organizma i organske tvari mogu analizirati ekosustavi, međusobni odnosi organizama i njihova kretanja, odnosno funkcioniranje ljudske zajednice, kretanje i trgovanje ljudi. Te se analize koriste i u arheološkim istraživanjima. Nedavno su na Grenlandu iz sloja zamrznute zemlje znanstvenici izdvojili najstariji DNK na svijetu star dva milijuna godina. Otvorila se, kako sami kažu, Pandori...

U prošlim člancima upoznali smo tehničko ronjenje i sofisticirane instrumente uz pomoć kojih se otkrivaju oku nevidljive strukture u dubokim morima. Ovo ljeto u dubinama otoka Visa uz pomoć gotovo svih opisanih tehnoloških dostignuća otkriveno je pet, do sada, nelociranih i neidentificiranih aviona tipa B-24 Liberator iz Drugog svjetskog rata. Universal History Archive//Getty Images; Izvor:https://www.popularmechanics.com/military/aviation/a42042604/remains-of-5-us-bombers-found-in-the-adriatic-sea/ Istraživanje je provedeno u suradnji The Defense POW/MIA Accounting Agency (DPAA) Ministarstva obrane SADa, University of Delaware/Project Recover i School of Marine Science and Policy, Ministarstva obrane R Hrvatske, Ministarstva kulture i medija R Hrvatske, Sveučilišta u Splitu - Umjetnička...

Na krajnjoj južnoj (kopnenoj!) točki Hrvatske, u Konavlima, na poluotoku Prevlaka nalazi se Punta Oštro/Oštra. A na njoj je uistinu impresivna austrijska utvrda koju je sredinom 19. stoljeća sagradio tadašnji zapovjednik garnizona u Dubrovniku i Kotoru, Lazar Mamula – uz još dvije koje su čuvale ulaz u Bokokotorski zaljev. Međutim, ovo nije priča o toj utvrdi iako svakako preporučujemo da je posjetite nađete li se u njenoj blizini. Prije nekoliko godina Društvo prijatelja dubrovačkih starina (DPDS) započelo je obnovu te utvrde koja je bila u prilično lošem stanju – obnovu koja je važna na onoj spomeničkoj ali i simboličkoj razini. (Slika 1) Uz sve to DPDS je najavilo kako će u obnovljenu utvrdu useliti bogatu zbirku austrougarske mornarice (uz akvarij, restoran itd.) koja je navodno nabavl...

Ugarsko-hrvatski i poljski kralj Ludovik Anžuvinac (1326-1382) vladao je, za srednjovjekovne prilike, prilično dugo – više do 40 godina (1342-1382). Međutim, ono što je za toga vladanja napravio, a i ono što se trudio postići, potpuno je opravdalo pridjev Veliki, kako ga se ponekad naziva. U Hrvatskoj je napokon vratio čvršću kraljevsku vlast, a Veneciji je oduzeo dalmatinske gradove. Uključivši se  u dugotrajne sukobe oko napuljskog prijestolja, na kojem je sjedio njegov brat, i postavši poljskim kraljem u jednom trenutku je gotovo vladao ogromnim prostorom od Baltičkog mora do juga Italije. Jadran je često bio u Ludovikovom fokusu. Uvijek u kontekstu njegovih sukoba i mirenja s Mletačkom republikom. Osnovni problem je bio u činjenici da je Serenissima Jadran smatrala svojim zaljevom (Gol...

Većina vas čitatelja se vjerojatno još uvijek dobro sjeća holivudskog „blokbastera“ iz 2003. godine „Gospodar i ratnik“ -  Master and Commander: The Far Side of the World. Film je režirao Peter Weir, a glavnu ulogu kapetana Jacka Aubreya tumači Rusel Crowe. Radnja filma se odvija tijekom napoleonskih ratova na Atlanskom i Tihom oceanu gdje se međusobno love jedan britanski i jedan francuski brod. Tko nije, neka svakako pogleda ovaj odličan film. Ono što nas ovdje zanima je upravo engleski kapetan Jack Aubrey, inače fiktivni lik izašao iz pera Patricka O'Briana, pomalo kontraverznog britanskog pisaca i prevoditelja koji je život i pustolovine ovog kapetana obradio kroz 20 priča (i jedan nedovršenu), tzv. Aubrey-Maturin serija. Maturin je Aubreev prijatelj i pratitelj u svim ovim pričama. ...

Brojni ostaci antičke keramike i dijelovi amfora otkriveni su u uvali Stari Trogir i okolnom području na području općine Marina, u kojoj se nalazi nalazište Loranum, zaštićeni spomenik kulture s ostacima rimske vile, no stručnjaci Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda koji aktivno istražuju podmorje i rade na zaštiti podvodne kulturne baštine vrlo često svjedoče devastaciji podmorja i nestanku vrijednih predmeta poput amfora, koje s morskog dna, umjesto u muzejskom postavu, svoje mjesto nalaze kao ‘eksponati’ u kućama, vikendicama, ili dvorištima privatnih osoba. Da se nalazišta i dalje devastiraju potvrđuju usporedne fotografije jednog nalazišta iz 2009. i 2021. godine na kojima je vidljiva razlika u broju pokretnih nalaza (amfora) na morskome dnu. Pogled na...

Vjerovali ili ne, ovu ćemo priču započeti s Homerom. U 10. pjevanju Odiseje, opisuje se Odisejev dolazak u grad Telepil koji se nalazi na ušću rijeke uz morsku obalu okruženom strmim liticama: „U slavnu uđemo tada u luku, okolo koje sa obje strane se pruža bez prȅkīda strmena vrlet, jedan premà drugōm tu je kamènjāk do kamenjáka, dò ušća dopiru samog, a ulaz u luku je t'jesan“. I dok su Odisejevi drugovi uplovljavali kroz taj tijesni ulaz i opasne litice, lukavi antički junak je svoj brod ostavio nešto dalje što se pokazalo prilično mudrim. Naime, u tom divljem kraju živjeli su Lestrigonci – divlji divovi koji su brodove Odisejevih prijatelja potopili gađajući ih ogromnim kamenjem koje su otkidali od okolnih litica. Odisej se, naravno, spasio. Uzmemo li u obzir kako jedna od brojnih ...

Kada turisti danas pristignu u Budimpeštu, jedno od gotovo obaveznih mjesta za posjet je i tzv. Ribarska kula ili Ribarska tvrđava smještena na visokoj desnoj obali Dunava u sklopu budimskog dvorca. Ime je navodno dobila po ribarskom naselju koje se nalazilo pod njom kao i ribarima koji su tijekom srednjeg vijeka bili zaduženi za čuvanje toga dijela bedema. I dok se upravo oko imena znanstvenici još uvijek domišljaju pokušavajući ga na sve moguće načine povezati s ribarima, u Hrvatskoj tj. Dalmaciji su veze ribara i utvrda itekako čvrste i jasne. Prva priča nam stiže s Visa. Vis je „otok – tvrđava“ i to je bio najveći dio svoje povijesti. Čak se i za antičko ime otoka – Issa – smatra se da je predindoeuropskog (pelazgičkog) podrijetla i da označava utvrdu. Ipak, tijekom srednjeg vijeka ...