Shadow

POMORSKA BAŠTINA

Istraživanje lokaliteta Sipar

Istraživanje lokaliteta Sipar

NOVOSTI, POMORSKA BAŠTINA
Aheološki lokalitet Sipar koji se nalazi nekoliko kilometara sjevernije od Umaga, još uvijek na kopnu i u moru krije razne nepoznanice iz povijesti. Tako je bilo i 2022. pregledom podmorja Sipra, kada je na inicijativu arheologinje Branke Milošević Zakić - voditeljice kopnenih istraživanja lokaliteta, proveden pregled akvatorija Sipra. Tada su podvodna arheologinja Tea Katunarić i ronioc Goran Radovanović registrirali kamene strukture, stare dijelove lučke infrastrukture pod morem, i to dva lukobrana koja su štitila ulaz u uvalu, a po sredini uvale umjetno napravljen otok s velikom pravokutnom građevinom koja je mogla služiti i kao svjetionik što bi trebala otkriti buduća istraživanja. Ali osim toga stručno oko arheologa po prvi put je zamijetilo i dijelove drvene konstrukcije i to bro...
SHVAĆANJE MORSKOG SVIJETA I RIBOLOVA U ANTICI – dio 1 –

SHVAĆANJE MORSKOG SVIJETA I RIBOLOVA U ANTICI – dio 1 –

BIOLOGIJA, NOVOSTI, POMORSKA BAŠTINA, RIBARSKE PRIČE
Ne znam kako je počelo, ali sigurno je nekakav pračovjek vidio beštiju u moru, nakon čega je svog kolegu pračovjeka zdimio laktom u rebra da obrati pozornost pokazujući prstom upravo na tu „beštiju“ koju danas zovemo riba. Nakon nekoliko pokušaja hvatanja rukama vjerojatno su primijetili sljedeću statistiku: a) riba je brza ko raketa, b) riba je sklizava ili sluzava zbog čega se teže se hvata golim rukama. Nije nemoguća misija, ali zašto ne olakšat život sam sebi? Shodno tome skupio se trust prapovijesnih mozgova i to je bio početak priče o nastanku i razvoju prvog ribolovnog alata. Uz Jadran dajem primjere arheoloških nalaza iz čitavog svijeta, čisto zato što neki alati u Hrvatskoj ili nisu još pronađeni ili su malo drugačiji, a bi ih bilo šteta propustiti i pravit se da ne postoje. Ma...
GNALIĆ – PROPUŠTENA PRILIKA?

GNALIĆ – PROPUŠTENA PRILIKA?

LOKACIJE, NOVOSTI, POMORSKA BAŠTINA
U hrvatskom jeziku postoji jedna, pomalo oštra ili okrutna, izreka koja glasi – Svako zlo za neko dobro. Zlo, točnije nesretni događaj, iz ove naše priče zbio se krajem listopada ili na samom početku studenog 1583. godine kod otočića Gnalića na jugu Pašmana (Punta Gnala). Na tom se mjestu tada, iz do sada nepoznatih razloga (a vjerojatno se radilo o snažnom nevremenu), potopio veliki mletački brod natovaren bogatim i raznovrsnim teretom. Od onda je gotovo nedirnut stajao na dnu mora sve do rujna 1967. godine kada se, (slučajno kako to često biva), pronio glas o njegovom pronalasku. Prva istraživanja na čelu s Ksenijom Radulić i Ivom Petriciolijem dogodila su se u listopadu 1967. godine, pa 1968., 1969, 1972. i 1973. godine. Gotovo sva su bila koncentrirana na vađenje najugroženijih predmet...
Trupa i lađa – nestajanje jedne priče

Trupa i lađa – nestajanje jedne priče

NOVOSTI, POMORSKA BAŠTINA
Ovaj put tema naše objave nije morska, ali je svakako vodena i blizu mora. Bliže nego biste na prvu pomislili. U Hrvatskoj, i šire, postoji jedan jedini arheološki muzej in situ – u prijevodu, muzej sagrađen nad arheološkim lokalitetom. U ovom slučaju nad ostacima Augusteuma – hrama posvećenog rimskim carevima i članovima njihovih obitelji koje se štuje kao božanstva. To je Arheološki muzej Narona u Vidu kod Metkovića. Narona je bila izuzetno važan rimski grad u dolini Neretve, u jednom trenutku u povijesti važnija i od kasnije glavnog grada rimske Dalmacije – Salone. Iako se nije smjestila na moru, s morem je bila izuzetno dobro povezana riječnim plovnim putem – Neretvom i Norinom. Starogrčki geografi kažu da se to živo trgovište nalazi 80 stadija udaljeno od mora – oko 15 km. Ironično je...
HVARSKI ARSENAL

HVARSKI ARSENAL

NOVOSTI, POMORSKA BAŠTINA
Obala i otoci hrvatskog dijela Jadrana doslovno su posuti „morskim“ spomenicima, u prvom redu brojnim zgradama koje su kroz svoju povijest na ovaj ili onaj način povezane s morem. Ili su barem to bile. Međutim, što raditi s njima kada to više nisu? Jedna od najimpresivnijih takvih zgrada nalazi se u gradu Hvaru – hvarski Arsenal. Naime, veliki dio svoje povijesti Hvar je bio zimovalište dijela mletačke mornarice. Barem onog dijela koji je boravio u Kulfu tj. Jadranu, kojega Mlečani pretenciozno nazivaju „Golfo/Kulfo di Venezia“. Prvi arsenal Venecija je u gradu sagradila još krajem 13. stoljeća. Arsenal je bio mjesto gdje su se popravljali brodovi izvučeni na suho, čuvali dijelovi za njih, konopi, vesla za galije, hrana za mornare (biškot) itd. Ondje se čuvala i hvarska komunalna galija...
LOPUD I DUBROVAČKO POMORSTVO

LOPUD I DUBROVAČKO POMORSTVO

NOVOSTI, POMORSKA BAŠTINA
Sredinom rujna ove godine (točnije 16. rujna) na elafitskom otoku Lopudu okupilo se  brojno (reklo bi se – ugledno) društvo. Naime, nakon nekoliko godina obnove (upravo tijekom epidemije korone) otvoren je Knežev dvor – dakle, dvor koji je od 1508. godine pa gotovo do kraja Republike sv. Vlaha bio dom lopudskom knezu kojega je dubrovačka vlada slala na otok kao upravitelja na razdoblje od 6 mjeseci. Dvor je od privatnog vlasnika otkupilo svima znano Društvo prijatelja dubrovačke starine, a radove projektiranja i obnove financirala je zaklada Caboga-Stiftung. Ostavit ćemo ovdje po strani brojna pitanja i dvojbe o pojedinim detaljima obnove i budućem životu ove zgrade. Naime, ona nisu toliko vezana za naše morske i pomorske teme.  Ipak, ne možemo izdržati a da ipak, uz sve dvojbe, ne pohvali...
Straton 2023. – Arheološko istraživanje antičkog brodoloma

Straton 2023. – Arheološko istraživanje antičkog brodoloma

NOVOSTI, POMORSKA BAŠTINA, ZANIMLJIVOSTI
Istraživanje antičkog brodoloma na Letavici ove godine počelo je 21.10 i trajalo do 30.10. Vrijeme nas nije mazilo ali rezultati nisu izostali. Samo istraživanje bilo je nastavak onog iz 2022-e koje je bilo izuzetno uspješno posebno u vidu nalaza. Treba napomenuti da smo tada svjesno istraživali brodsku kuhinju ali i pronašli drvo (konstrukciju broda). Istraživanje vodi Irena Radić Rossi sa Sveučilišta u Zadru, a od institucija još sudjeluju Arheološki Muzej u Zadru, Hrvatski Restauratorski Zavod i Međunarodni centar za podvodnu Arheologiju. Ove godine nastavljamo i ne očekujemo tako bogate nalaze, kampanja je kraća a i tim je specifičan. Naime, osim profesionalaca odlučili smo pozvati i ronioce volontere. Ipak, ovaj je posao na dubini i dobri ronioci su neophodni za ovo istraživanje...
Nezaobilazna Betina

Nezaobilazna Betina

NOVOSTI, POMORSKA BAŠTINA
Na neka mjesta odlazite ciljano. Namjerno. Obično su to ona mjesta koja često i vidite vozeći se ili ploveći negdje, ali ipak uvijek ostanu „sa strane“. Možda griješim, ali mi se čini, da je otok Murter jedno takvo mjesto. Iako ga od kopna dijeli jedva 30 metara širok kanal u Tisnom iznad kojega je još u 18. stoljeću sagrađen most koji je 1968. zamijenjen današnjim pokretnim mostom, Murter je ipak ostao otok. I to otok s jednom od najljepših i najbolje ispričanih otočnih i pomorskih priča. Neka nam Murter, Jezera i Tisno na trenutak oproste ovo „zanemarivanje“, ali ovo je priča o Betini. A ta je priča na Murteru započela davno prije nego je netko i pomislio da je treba ispričati i sačuvati od zaborava. Na otoku je moralo biti brodograditelja i kalafata i prije 18. stoljeća, tim više jer su...
O OMIŠKIM GUSARIMA

O OMIŠKIM GUSARIMA

NOVOSTI, POMORSKA BAŠTINA
U studenom prošle godine na stranicama Gorgonije objavili smo kratku priču o omiškoj luci kroz povijest. Dapače, nismo se držali samo one „službene“ povijesti već smo otišli i u onu malo „manje službenu“ koja živi negdje na granici s legendama i mitovima. Priču o Omišu odvukli smo čak do Homera, Odiseja i divljih Lestrigonaca. Naravno, taj dio je napisan s ciljem hvatanja pozornosti čitatelja ali i radi činjenice da se ta priča već našla u tzv. znanstveno-popularnoj literaturi. Međutim,  nismo zaboravili ni prapovijesni i antički Omiš (Oneum), ni onaj srednjovjekovni pod vlašću knezova Kačića i Nelipića, kao ni onaj pod vlašću Venecije i tako sve do naših dana. A sve to s ciljem da po tko zna koji put ukažemo na bogatstvo i razmolikost omiške, i općenito hrvatske, povijesne baštine. Iz tog...
PROMOCIJA I PREZENTACIJA POMORSKE BAŠTINE U HRVATSKOJ – IZAZOVI I OPASNOSTI  (uvodnik)

PROMOCIJA I PREZENTACIJA POMORSKE BAŠTINE U HRVATSKOJ – IZAZOVI I OPASNOSTI (uvodnik)

NOVOSTI, POMORSKA BAŠTINA
Tijekom prošle sezone na stranicama Gorgonije obrađivali smo brojne i raznovrsne teme iz prošlosti hrvatske obale Jadrana. Obradili smo desetak priča, uz brojne napomene i digresije, i dotakli se jednog sitnog dijela naše pomorske baštine. Našlo se tu svega – od luke antičke Salone ili pak one omiške čiji spomen odvukli u mitska vremena Homerove Odiseje, preko bitke za Trogir u 14. stoljeću i priče o trogirskim pustolovima na Egejskom moru u 15. stoljeću, do nekih „prizemnijih“ tema kao što je ona o ribarima koji su stvarali jedan poseban dio hrvatske kulturne baštine. Završili smo s radom o sadašnjosti i budućnosti naše pomorske prošlosti. Taj posljednji rad je izašao na Badnjak prošle godine. Iako je od te objave prošlo manje od osam mjeseci, ipak je to dovoljno vremena da se upitamo – d...