RONJENJE

U prethodnom članku pisali smo o najpoznatijem i najizopačenijem gusarskom gradu svijeta Port Royalu na Jamajki. Pirati s Kariba pljačkali su brodove u Novom Svijetu željni avanturizma i bogatstva. U ovom članku pisat ćemo o najnovijim arheološkim istraživanjima u podmorju grada Omiša koja su usmjerena na otkrivanje tajni podvodnog obrambenog sustava grada, a po narodnoj usmenoj predaji vezuju se za omiške gusare. Na Jadranu se gusarstvom bavilo još od ilirskog doba boreći se protiv Rimljana. Kasnije su, od 9. stoljeća, hrvatski i neretvanski gusari napadali mletačke brodove. Posebno su bili odvažni omiški gusari o kojima se već pisalo na stranicama Gorgonije. Omiš je imao prirodno zaštićenu luku na samom ušću Cetine među liticama kanjona. Cetinu i luku, uz utvrde Peovicu i Forticu, po nar...

U prošlom članku pisali smo o mitskim grešnim gradovima koji su srdžbom bogova potopljeni i kažnjeni. Sada ćemo čitatelje upoznati s povijesnim najopakijim i najgrešnijim gradovima svijeta koje su zaista potopile prirodne katastrofe. O raskalašenosti i opačinama njihovih žitelja kruže razne istinite i izmišljene sočne priče. Ti gradovi leže na dnu plitkog mora i kontinuirano se arheološki istražuju pa uglavnom znamo što je od tih priča istina, a što od njih treba još ispitati. Ovaj pregled započet ćemo s modenim odmaralištem antičkog Rima, Baiom. Baia se smjestila nedaleko Pompeja, u Pozzouliu zapadno od Napulja, na području vrlo aktivnog super vulkana Campi Flegrei - Flegrejskim poljima, uz samo more. Regija je poznata po fenomenu bradiseizma, odnosno pomicanju tla uslijed tektonskih p...

U prošlom članku smo pisali kako prirodni geološki fenomeni potiču ljudsku maštu na stvaranje suvremenih legendi kao što je priča o jadranskoj Atlantidi. U ovom članku ćemo pisati kako su kroz mitove i legende koje se prepričavaju od pamtivijeka ljudi pokušali objasniti neobične geološke formacije nastale uz more ili pod morem. Među njima najzlokobnija i najupečatljivija je starozavjetna biblijska priča o gradovima Sodomi i Gomori koji su se razvili u blizini Mrtvog mora, gdje su nastali i prvi gradovi zapadne civilizacije. Iza utvrđenih zidina Sodome i Gomore živjelo se grešnim, izopačenim životom. Stanovnici su bili bogati, oholi i bez suosjećanja za slabije. Prema strancima nisu bili gostoljubivi, što je u biblijsko vrijeme bio veliki grijeh jer je većina ljudi u to doba još uvijek živj...

U prošlom članku pisali smo o potopljenom gradu Sipru koji uranja i izranja iz mora u mitskom pejsažu sjeverozapadne Istre. Na kopnu i u njegovom podmorju provode se znanstvena istraživanja pa sve više znamo utemeljenih činjenica o životu Sipra bez obzira na mitske priče koje mašta povezuje s njim. Mitovi i legende o potopljenim gradovima i zemljama koje je more progutalo u davnoj prošlosti oduvijek privlače ljudsku maštu. Najpoznatija od njih je legenda o Atlantidi. Legendu je prvi zapisao grčki mislilac Platon u svojim djelima Timej i Kritija polovicom 4. stoljeća prije Krista. Platon kaže da je mudrac i pjesnik Solon legendu o Atlantidi pernio iz Egipta u Grčku polovicom 6. stoljeća prije Krista. Prema Platonu Atlantida je bila otok površinom veći od zapadne Afrike i Male Azije zajedno....

Seriju članaka posvećenih mitovima, legendama i znanosti o podvodnoj kulturnoj baštini, u kojoj ćemo pokušati razjasniti razliku, ali i istaknuti poveznicu između mitoloških i tradicijskih priča i znanstvenih istraživanja, započet ćemo na krajnjem sjeveru Jadrana. Poluotok Sipar za vrijeme oseke, fotografija: Massimo Capulli O izvanrednim otkrićima u podmorju poluotoka Sipra, koji za velikih oseka izranja i s plimama ponovo većim dijelom uranja u more, pisali smo ovo ljeto kada je u pomorju pored njega otkriven srednjovjekovni brod iz 12. stoljeća izuzetne znanstvene i kulturološke vrijednosti.  Malo je sačuvanih brodova iz tog vremena u svijetu. Zapisa o načinu njihove izgradnje nema, pa je brod sa Sipra dragocjena riznica novih spoznaja o tome kako su se gradili brodovi u srednjem vije...

Stručnjaci Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru razvili su metodu kojom se olupine zrakoplova još desetljećima i vjerojatno stoljećima mogu sačuvati pod morem. Ovo otkriće donosi revoluciju u zaštiti olupina zrakoplova pod morem za koje je do sada smatrano da im zbog propadanja aluminija od kojeg su izgrađeni ostaje u prosjeku 10-15 godina dok se u potpunosti ne raspadnu. Pilot-projekt zaštite pod morem proveden je na olupini zrakoplova Junkers Ju 87, poznatijeg kao Štuka, srušenog u podmorju otoka Žirja tijekom Drugog svjetskog rata. Katodna zaštita provedena na olupini zaustavila je njeno daljnje propadanje i čuva zrakoplov u stanju u kakvom je sada, gotovo „zaleđenog u trenutku“. Metoda katodne zaštite dobro je poznata u industriji metala, međutim do sada se nikada ...

Od 20. listopada do 9. studenog 2024., Straton tim je istraživao fascinantnu antičku olupinu broda ispred mjesta Šimuni. Projekt "Straton 2024", pod vodstvom dr. Irene Radić Rossi sa Sveučilišta u Zadru, okupio je stručnjake i volontere posvećene očuvanju podvodne baštine i otkrivanju povijesnih tajni našeg priobalja.  Cilj istraživanja je detaljna dokumentacija olupine broda koja leži na dubini od 37 do 39 m, na granici stjenovite i pješčane padine morskoga dna, oko 130 m od obale. Na ovom nalazištu pronađena je grupa od oko 400 dobro vidljivih amfora, tipološki svrstanih u skupinu Lamboglia 2, koje se datiraju u 1. st. pr. Kr., u vrijeme kasne Rimske Republike. Amfore, međusobno spojene morskim priraslinama, čine kompaktnu cjelinu, dok se manji dio nalazi izvan glavne koncentracije na...

Aheološki lokalitet Sipar koji se nalazi nekoliko kilometara sjevernije od Umaga, još uvijek na kopnu i u moru krije razne nepoznanice iz povijesti. Tako je bilo i 2022. pregledom podmorja Sipra, kada je na inicijativu arheologinje Branke Milošević Zakić - voditeljice kopnenih istraživanja lokaliteta, proveden pregled akvatorija Sipra. Tada su podvodna arheologinja Tea Katunarić i ronioc Goran Radovanović registrirali kamene strukture, stare dijelove lučke infrastrukture pod morem, i to dva lukobrana koja su štitila ulaz u uvalu, a po sredini uvale umjetno napravljen otok s velikom pravokutnom građevinom koja je mogla služiti i kao svjetionik što bi trebala otkriti buduća istraživanja. Ali osim toga stručno oko arheologa po prvi put je zamijetilo i dijelove drvene konstrukcije i to bro...