RONJENJE

Na Jadranu postoji milostivi otok, otok Šćedro. Milostivim su ga nazvali naši preci Praslaveni, koji su u njegovim sigurnim uvalama s izvorima pitke vode, plodnim poljima i bogatim šumama nalazili utočište.  Zaklon od olujnog mora i vjetrova, ali i dom na Šćedru su tražili moreplovci već od prapovijesnih vremena. Po cijelom otoku gradili su kamene gomile koje podsjećaju na male piramide. U njih su pokapali svoje mrtve kako bi bili bliži  nebu. Neke od njih samo su bila kultna sveta mjesta u prostoru. A tih je gomila na tako malom otoku baš puno, što je jedinstveni primjer na našoj obali. U uvali Mostir u srednjem vijeku, svoj mir pronašli su dominikanci sagradivši manastir na mjestu ranosrednjovjekovne crkve sv. Marije i još ranijim antičkim temeljima. Na morskom dnu u svim uvalama i oko o...

Pregled podvodno arheoloških istraživanja na našoj obali Jadrana nije lako sažeti, a da se ne propuste spomenuti svi značajni lokaliteti i njihovi istraživači. Stoga će ovaj tekst biti posvećen samim počecima i nekim manje poznatim, ali zanimljivim detaljima iz prošlosti podvodno arheoloških istraživanja na Jadranu do 70tih godina prošlog stoljeća. Još od 16. stoljeća putujući našom obalom kartografi, državni dužnosnici, putopisci, istraživači i svećenici bilježe nalaze vidljivih struktura, kuća, lukobrana, sarkofaga i amfora pod morskom površinom.  Svjetski putopisac Alberto Fortis nakon što je više puta posjetio naše krajeve objavio je knjigu Put po Dalmaciji, tal. Viaggio in Dalmazia, 1774. godine. U njoj se po prvi puta spominju nalazi amfora iz našeg podmorja koje je Fortis vidio p...

Čovjek je oduvijek htio znati što se krije ispod mora, jezera i rijeka. Današnja tehnologija ronjenja dostupna je svima bez obzira na dob, spol ili neka fizička ograničenja. Ali nije uvijek bilo tako. Duboka mora i vode plašile su ljude. Samo su se hrabri odvažili zaroniti u nepoznato ne bi li otkrili tajne dubina. Počeci podvodno arheoloških istraživanja vezani su za povijest ronjenja. Malo je pouzdanih podataka o tome kako se ronjenje razvijalo u davnoj prošlosti. Najstariji podaci iz 3 000 g.pr.Kr. o roniocima na spužve i bisere stigli su do nas s otoka Krete. Smatra se da je najstariji prikaz ronioca vidljiv na asirskom reljefu iz palače Asurbanipala II u Nimrudu iz 9.st.pt.Kr. Nije nam pozanto da li su zaista na reljefu prikazani asirski “diverzanti” ronioci koji su da bi neprimjetno ...

Neka od najznačajnijih podvodno arheoloških otkrića dogodila su se sasvim slučajno. Tijekom godišnjeg odmora u Kalabriji 1972. G. Stefano Mariottini, roneći na dah, pronašao je dvije brončane skulpture neprocjenjive vrijednosti, poznate pod imenom Ratnici iz Riacia. Stefano Mariottini, pronalazač skulptura poznatih kao Ratnici iz Riace, Kalabiriji 1972.g. Izvor https://www.gardencourtantiques.com/an-archeaological-mystery-discovering-the-riace-warriors-august-1972/ Stefano je ugledao ruku koja je virila iz pijeska i prestravio se. Ubrzo je shvatio da je ruka od bronce i počeo je otklanjati pijesak sa skulpture. Kako sam kaže, nije mogao prestati, jer je kip boga ili ratnika koji se otkrivao pred njim bio neopisive ljepote. Skulpture su izrađene u antičkoj Grčkoj polovicom 5. St pr.Kr....

U blagdansko vrijeme kada svoje domove ukrašavamo okićenim jelkama, a u sve hladnije podmorje ronioci ronilačkih klubova unose toplinu postavljajući božićna drvca, pripremilli smo za vas seriju tekstova o otkrivanju tajni podmorja Jadrana, o podvodnim arheološkim istraživanjima i lokalitetima. Ti isti vrijedni ronioci amateri svojim velikim marom za čistoću podmorja organiziraju i sudjeluju u brojnim eko akcijama na Jadranu kako bi s morskog dna uklonili smeće što se godinama namjerno ili ne namjerno bacalo u morske dubine. Čisteći morsko dno danas, oni “istražuju” arheološke lokalitete budućnosti, jer upravo su na sličan način nastajali arheološki lokaliteti u prošlosti. © UNESCO/A. Vanzo, Pecio cerca de Papua-Nueva Guinea, izvor: http://www.unesco.org/new/en/culture/themes/underwater-...

PODVODNO ISTRAŽIVAČKI KLUB MORNAR je 9.10.2021. godine obavio dodatnu zaštitu podvodnog arheološkog nalazišta na Spinutu. Član kluba Neno Rokov uočio je da iz pijeska viri nekoliko amfora koje nisu prekrivene već postavljenim zaštitnim metalnim mrežištem. Konzervatorski Odsjek u Splitu prihvatio je prijedlog kluba PIK MORNAR da se lokalitet dodatno zaštiti. U suradnji s Pomorskim muzejem iz Splita koji je financirao nabavku materijala članovi PIK MORNARA volonterski su postavili zaštitne mreže nad novootkrivenim amforama. Samo nalazište otkriveno je 1958. godine kada je veliko nevrijeme razgrnulo pijesak s  morskog dna te se pojavilo više amfora na dnu mora na kupalištu pored veslačkog kluba Gusar. Amfore koje su prethodno strpljivo i mukotrpno otkopali, s dna mora u Arheološki muzej su...

Zapravo i konačno  - Maun, taj nenaseljeni otok kojeg istoimeni kanal dijeli od otoka Paga i koji mi je uvijek bio moj magični otok. I uvijek sam vjerovao da je tamo bilo života u povijesti. Puno sam tamo ronio, tražio, pregledavao i nikad ništa ozbiljnije. Naravno, nalazili smo komade amfora, krhotine,  neke rive, sidra, svašta nešto. Pregledali smo Kavu, mjesto gdje je bio kamenolom u uvali koju karta zove Olipski porat, a narod Kava. Našli smo malo krhotina ali ništa posebno. Na otoku postoji anhialina špilja (špilje i jame s podzemnim jezerima u kojima salinitet oscilira od gotovo slatke vode na površini do potpuno morske na dnu, obično s ograničenom izloženosti vanjskim klimatskim utjecajima, uvijek s više manje prostranom podzemnom vezom s morem), koja se zove Šepurina, i sigu...

U tijeku su podmorska arheološka istraživanja potopljenog neolitičkog naselja Soline na otoku Korčuli! Riječ je o naselju smještenom na umjetno proširenom otočiću s poligonalnom obalom, no danas su ostaci naselja potopljeni i nalaze se od 4 do 5 metara dubine ispod morske razine. Istraživanjima je otkrivena suhozidna konstrukcija koja okružuje lokalitet, a vidljivi su i tragovi mnogobrojnih suhozida koji pokazuju smjer širenja umjetno stvorene obale. Pokraj dobro očuvanih suhozida pronađen je bogat arheološki materijal, ukrašena keramika, koštane alatke, dugi kremeni noževi, sječiva, a svi pronađeni nalazi mogu se pripisati razdoblju klasične Hvarske kulture, okvirno u vrijeme oko 4500. godine prije Krista. Voditelj istraživanja je dr. sc. Mate Parica (Sveučilište u Zadru) a u ...