PUTOPIS

Šćedro

Šćedro

NOVOSTI, PUTOPIS
Šćedro, od 1968. godine zaštićen u kategoriji značajni krajobraz, otok je iznimne ljepote, smješten uz južnu obalu Hvara i udaljen 2,7 km od mjesta Zavala na otoku Hvaru. Površina mu iznosi 8,36 km2. Šćedro od Hvara dijeli Šćedorski kanal, a od Korčule – Korčulanski kanal. Pored Hvara, Šćedru najbliže kopno jesu otočići Lukavci – tri otočića oko 3 km zapadno od Šćedra. Ime Šćedro dolazi od štedri, što na staroslavenskom znači milosrđe jer otok „milosrdno“ nudi brodovima dvije duboke, dobro zaštićene uvale pogodne za sidrenje. Latinski naziv za Šćedro jest Tauris iz čega proizlaze talijanski Tauricola ili Torcola pa se u povijesnim zapisima otok zvao Torkola. To je otok izrazito razvedenih obala i pokriven karakterističnom sredozemnom vegetacijom makije i šume alepskog bora. Prema
Vrnik – otok kamenog blaga

Vrnik – otok kamenog blaga

PUTOPIS
Kad bi priroda uopće mogla iskazivati naklonost, mogli bismo reći da je darivanjem više od tisuću otoka, hridi i grebena duž njezine obale izrazila svu svoju velikodušnost Hrvatskoj.  Vrnik je jedan od njih. Dvadesetak ih se rasulo poput tamnih kristala i u modrini nevelikog kanala koji razdvaja Korčulu od izduženoga pelješkog poluotoka. Vrnik je jedini trajno nastanjeni otok tog arhipelaga. U gradskome muzeju Korčule čuva se neobičan vlasnički list, kamena ploča iz petog stoljeća, pronađena na otoku, kojom je na latinskome jeziku uklesano da je izvjesni Valentinijan sa suprugom Sabatijom vlasnik ribnjaka na otoku. S obzirom na prapovijesne i rimske nalaze na susjednim otočićima, te poznatu psefizmu iz obližnje Lumbarde iz 3. st.pr. Kr., jednog od najstarijih pronađenih zapisa na k
Riba je letjela po otoku

Riba je letjela po otoku

PUTOPIS
Ljeto je 1950 i neke godine, a nad more se nadvio mrak. Stari stanovnici Lastova prepričavaju da se dan pretvorio u noć, a ljetna nevera donijela je gust crni oblak. Najednom je zahladilo i zapuhao je jak vjetar koji je mijenjao smjerove. Dvije obitelji svjetioničara zatekle su se na Glavatu, a iskusni svjetioničari znali su kako ljetna nevera donosi veliku opasnost za imovinu i živote. Zavezali su i učvrstili sve što je moglo odletjeti, razbiti se i napraviti štetu. Za tako nešto malo je vremena, jer ljeti nevera dođe ni od kud. U vrijeme bez meteoroloških satelita i vremenske prognoze, oslanjali su se samo na vlastito znanje i iskustvo i reagirati su morali odmah. Stariji kažu: „Ljetnu opasnost ne vidiš, nego je osjetiš na koži.“ Naime, iako se vidi tamno nebo, ono što doista upoz
Otok Jabuka

Otok Jabuka

PUTOPIS
Jabuka je drugi pučinski otočić u Jadranu, uz Brusnik, vulkanskog podrijetla. Udaljen je 26 nautičkih milja od Visa. Zaštićen je 1958. godine kao spomenik prirode s 1,15 ha površine i nenaseljen je. U sastavu je ekološke mreže i proglašen je IPA-područjem. Otok je sazdan od lave koja sadrži puno magnetita i piramidalno izrasta iz mora koje je zbog velikih dubina izrazito tamne boje. Jabuka je izložena udaru svih vjetrova i silini velikih pučinskih valova koji se uza zaglušujući huk lome o njegove hridi. Impozantna 97 metara visoka klisura stožasta oblika ne pruža zaštitu od vjetra pa je sidrenje uz obalu i kretanje po otoku gotovo nemoguće, a okružen je velikim dubinama.  Klima je izrazito sušna (aridna) s ekstremno niskim vrijednostima prosječne godišnje količine oborina, svega
Otok Brusnik

Otok Brusnik

PUTOPIS
Brusnik je pučinski otočić vulkanskog podrijetla. Udaljen je oko 13 milja od Komiže na otoku Visu, a zaštićen je 1951. godine kao spomenik prirode, ukupne površine oko 3 ha. Po svom postanku i po mineraloško petrografskoj građi predstavlja veliku rijetkost u Jadranu. Zapadna se strana otoka blago spušta prema moru tvoreći malu uvalu s prekrasnim tamnim oblucima. Ovi čudesni obluci pravilnog oblika, koji mogu biti jako veliki, samo su dokaz moći vjetra i mora koji ovdje imaju dovoljno snage valjati i oblikovati tako velike stijene.  Dio otoka pod morem prošaran je kanalima kroz koje morska voda prodire na površinu. Ovu blagodat prirode iskoristili su komiški ribari, ogradili pojedina mjesta s morem, i tako dobili „jastožere“, bazene za čuvanje ulovljenih jastoga. One su im za vrij
Korčulanske Sestrice

Korčulanske Sestrice

PUTOPIS
Među otocima koji su razasuti Jadranom, dosta njih nosi ime Sestrice. Obično se tu radi o dva (nekada i tri) manja otoka koji su spojeni nekom plićinom ili hrbatom. Slično je i s korčulanskim Sestricama gdje su Mala Sestrica (površine 4679 kvadratnih metara) i Vela Sestrica (9125 kvadrata) spojene plićinom. Obzirom da je riječ o prostoru s vrlo gustim pomorskim prometom, 1871. godine na Veloj Sestrici sagrađen je svjetionik. Svjetionik je bio velika pomoć pomorcima iz razloga što su Sestrice najsjeverniji otočići u arhipelagu i na ovaj način obilježen je koridor prolaska između Sestrica i Pelješca.  Na svjetioniku su živjele generacije svjetioničara, koji u zimskim mjesecima danima nisu mogli do Pelješca ili Korčule zbog snažne bure. Tih dana trošile bi se zadnje zalihe brašn
Dejan Šverko Indonezija

Dejan Šverko Indonezija

PUTOPIS
Dok je većina Hrvatske okovana ledom, neki sretnici uživaju u ljetnim temperaturama. Jedan od takvih sretnika je i poznati podvodni ribolovac Dejan Šverko  koji nam se javio s ronjenja u Indoneziji… "Stigli smo u Ambon..grad u centralnoj Indoneziji.. ukrcavamo se na mali teretni brod u smjeru Nove Gvineje. Od tu dalje nema više ni riječi engleskog, nema telefona, nema doktora.. ali zato nema ni kredita, straha od otkaza, i uopće nikakvog štetnog zapadnjačkog utjecaja.. samo netaknuta priroda i neiskvareni ljudi koji znaju uživati u jednostavnim stvarima i u svakom trenutku…"   Foto: Dejan Šverko