PUTOPIS

Časopis More, listopad 1998., fantastičan tekst napisao je Dalibor Foretić, fotografije (skenirane iz časopisa) djelo su Nikše Blajića.   Prije nekoliko mjeseci umrli nestor njemačke književnosti, 103-godišnji Ernst Junger u pogovoru svog romana Na mramornim liticama govori kako je u opisivanju imaginarnih predjela u kojima se on događa koristio najljepše krajolike koje je, kao neumorni svjetski putnik, vidio tragajući za ostacima nepatvorene prirode. Među nekoliko lokaliteta spominje i pogled s jedne crkvice na Pelješcu na nisku otočića što se zabiserila između Korčule i Orebića. Pokušao sam otkriti koji bi predjel u romanu to mogao biti i mislim da nisam pogriješio kada sam ga prepoznao u poglavlju koje se događa u Marini. U stilu svoje visokomimetske proze, Junger je vj...

Vrnik nema izvora vode, iskreno tražila sam ga ali u mojim škrapanjima i skitnjama po šumi, kamenolomima ipak sam našla vodu. Škojari koji su mukotrpno i na suncu vadili kamen itekako su žeđali. A za samu šetnju kamenolom i oko Škoja potrebno je mimimalno litra i po ove nezamjenjive tekućine. Iskreno pas Plava, koja me prati u stopu popije i više od toga. Ne preporučam skitnju bez stručnog vodstva! U ovom tekstu vodim vas na Škojarsku vodu. Od samih početaka života na Vrniku, uz vađenje kamena kao jedinom djelatnosti, škojari i svak onaj tko živi na otoku zna za reciklažu. Ako se ujutro umijemo u vodi iz lavora istu ćemo upotrijebiti i za pranje robe/suđa te onda s tom vodom zaliti vrt. Kišnicu su skupljali u gustirne, a gustirnu ima skoro svaka kuća na Škoju. Ako nije ispod kuće ond...

Ranokršćanske crkvice na Sutvari, Gubavcu i Lučnjaku, bizantska crkvica na Kamenjaku te kamenolomi, natpisi, grobovi i ostale kuriozitade na istima… Umjesto uvoda pročitajte prva dva nastavka naših putopisa po korčulanskom arhipelagu - Škrapanje po škojima (1) i Škrapanje po škojima (2)  Sutvara - crkvica sv. Barbare, VI. stoljeće Na Sutvari su vidljivi tragovi antičkog iskopavanja kamena, sistem podzemnog potkopa u obliku 'špilje' ili 'grote' vidljivi su i danas. Takvim načinom Rimljani su uzimali (dubali) u kamenolomu najbolji kamen, bez mukotrpnog čišćenja gornjeg natprtja (površinski sloj kamena). Tragovi pašarina vidljivi su i danas. Ovaj posebni kamenolom devastiran je kasnijim vađenjem kamena, a na samom ulazu vidljive su bušotine za dinamit a kasnije prvomajski "garofal...

Otok Mljet po mnogočemu je jedinstven, a upravo zbog svojih karizmatičnih atributa rado ga posjećuju nautičari koji tragaju za iskonskim prirodnim ljepotama. Američki Forbes nedavno ga je uvrstio na listu pet idiličnih mediteranskih otoka savršenih za bijeg od gužve i masovnog turizma Otok Mljet, kao i čitav ovaj južni dio Jadrana sačuvao je samozatajan nautički izgled, najvećim dijelom zahvaljujući slabijoj prometnoj povezanosti ovog dijela Hrvatske s ostatkom Europe. Mljet smješten nedaleko od poluotoka Pelješca, Dubrovnika, otoka Korčule i Elafita poznat je po tome što njegovim očaravajućim obalama rado plove ‘morski robinzoni’ kojima dubrovački akvatorij stavlja na raspolaganje tek nekolicinu marina. Benediktinski samostan s crkvom sv. Marije na otoku Sveta Marija u sklopu NP Ml...

Korčulanski kanal ima dvadesetak otočića koje zovemo škoji, al samo je jedan Otok s velikim O, dostojnog po dimenzijama nazivati ga otok. To je otok Badija ili Abbadija (tj.opatija ). U prošlosti ovaj Otok nosi naziv otok sv. Petra. Danas me tata iskrcao sa svojim bajbotom "Bili cvitak" (koji je zapravo sive boje, lifeboat sa M/B Perast) na Otok. Ovih dana vladaju velike oseke tako da na Škrapanje potrošim pola sata i ručak je uparan (lumpari i grci). Sva sretna idem do samostana a jeleni lopatari me sa zanimanjem prate, kao psi. Iz kese u kojoj su lumpari cidi more po mojoj tenisici dok mi jelen pokušava pojest mobitel iz ruku. Namirila sam te 'divlje' beštije s jabukama, al pratnja je bila do samog ulaza u samostan. Ima jedan fantastičan zapis iz 1398.g. koji govori da na Otok ne s...

Na Rab smo došli obiteljski i dok su supruga i djeca uživale na ogromnoj pješčanoj plaži u Loparu, ja sam se kajakom otisnuo u Velebitski kanal. Dugo sam veslao uz strme litice Raba i uživao u potpunoj bonaci. Magla u kanalu je pokrila horizont i meni je izgledalo kao da lebdim između neba i modre dubine. Taman smo na trajektu bili čuli da se sprema zatvaranje zbog korone i znao sam da je ovo zadnji izlet prije toga. Odložio sam veslo i gledao kako kapljice s njega padaju u nebo koji se reflektiralo od površine. Biti će sve to dobro, pomislio sam i okrenuo preko kanala. Na moru je teško biti zabrinut, a u kajaku je nemoguće ne biti sretan. Vozio sam preko pet metara dugačak te nešto više od pola metra širok kajak, modernu verziju tradicionalnog inuitskog kajaka čiji je oblik usavr...

U organizaciji ADIPA-e, u razdoblju od 7 dana, stručni istraživački tim je istraživao glavni otok Palagruške otočne skupine – Veliku Palagružu. Multidisciplinarna ekipa brojala je 9 članova (abecednim redom): Damir Basara, Ivana Kušan, Marija Marguš, Neven Matočec, Darijan Ozimec, Roman Ozimec, Gordan Polić, Anja Rimac i Vedran Šegota. Prema specijalnostima, podijelili smo se u 4 osnovna istraživačka tima: Geomorfološko-speleološki, Botanički, Mikološki i Zoološki, ali smo se na terenu često i kombinirali u mini multidisciplinarne ekipe, posebno za neka specifične i zahtjevne ekosustave, kao što su špiljski i obalni, dok, nažalost, ekosustav mora ovim istraživanjem nije mogao biti obuhvaćen. Palagruško otočje dio je gargansko-pelješke otočne skupine, koja povezuje Monte Gargano u Ital...

Nakon Bisača, Majsana i Sutvare nastavljam pustolovine po škojima. Kada kažemo idemo u 'škoje' taj pojam označava sve otočiće u korčulanskom arhipelagu. Al kad kažemo idemo na Škoj s velikim Š taj pojam znači da idemo na Vrnik, a za Otok s velikim O mislimo na Badiju. U ovom nastavku borim se protiv virusa, poštujem odluke stožera al ipak moram vršiti dostavu na Škoj. A smatran da su najbolje namirnice one koje uloviš, uparaš, uzgojiš, ubereš... A sama morska obala ima antiseptičko djelovanje.   KAMENJAK Na grčki Petros ili "kamen" kako još u starim mletačkim spisima nazivaju ovaj škojić. Osim sa Škoja kamen se vadio i sa Kamenjaka, pošto je površinom jako malen eksploatacija je stala u 16. ili 17.st. Ostaci kamenoklesarstva se vide s mora, škojić djeluje kao da ga je n...

U korčulanskom arhipelagu postoji dvadesetak škoja. Svi su posebni, svi imaju ono nešto čarobno što moraš otkriti. Posebna je ta vrsta "gladi" za morskim škrapama, grižama, stijenama koja se počinje javljati u zimu. Ko rak kosmač po grižama plešem svoj zimski valcer uz zvukove mora, s nožem param lumpare (priljepke), grce (ogrce), ježine, kamenice, kunjke, kopitnjake... Iza marendina krećem u istraživačke pohode, idem vidjeti ono o čemu su pisali arheolozi i čuvari baštine.   Škoj Majsan Tu se u rimsko-ilirskom poganskom dobu podiglo jedno spretno uređeno gospodarstvo seoskog tipa, koje je pružilo utočište nevelikom broju ljudi. Jednostavna naseobina rimskog doba, te kasnijom ranokršćanskom nadogradnjom i grobljem. Kompleks koji se smjestio u zaštićenoj uvalici štiti lukobra...

Kamo vas to vodi ovaj neobični brevijar „za ljude i brode s mora“? Jer brevijar ima i jedno manje poznato značenje, to je molitvenik, uopćeno shvatite neovisno o religioznim opredjeljenjima, nego jednostavno priručnik s kojim tko zna što sve možete izmoliti. Možda i da na vašem putu ne bude nevere, oluje ili posebno za jedriličare – niti bonace! Preplovili ste vjerojatno kanal između obale, kopna i otoka Brača, a onda ste od Supetra u koji stižu svi mogući trajekti, skrenuli na jug niz sjevernu obalu otoka Brača. I niste vi slučajno ušli u Pučišća. Jer prije toga mogli ste uploviti u prekrasno mjesto Splitska, a onda u takoreći gradić Postira, sve privlačna bračka mjesta s lukama i vezovima. Do rta na kraju te sjeverne obale otoka Brača imate još Pučišća i Povlja. A da se ne govori o lj...