Shadow

PUTOPIS

Badija – otočić duhovne obnove i emocionalnog iscjeljenja

Badija – otočić duhovne obnove i emocionalnog iscjeljenja

NOVOSTI, PUTOPIS
Badija! Bio je dar i blagoslov doći i pristupiti na ovaj otočić okružen kristalima plavetnog mora i sjenovitim borovim krošnjama pod kojima slobodno i sasvim mirno šetaju jeleni, srne i njihova mladunčad. Ne treba se čuditi njihovoj prijateljskoj naravi, umiljatosti, povjerenju. Naučeni su da su ovdje svi prijatelji, da im nitko neće nauditi, ništa nažao učiti, već ih nahraniti, pomilovati i dušu lijepom riječju okrijepiti. Vrijeme se na ovom otočiću drugačije mjeri i osjeća. Drugačijim očima gleda. Badija – mjesto susreta sa samim sobom Ulazak u samostan, u jedino veće zdanje na ovom otoku i susret s fra Jozom Zovkom nesvakidašnji je doživljaj. Mir i tišina trenutno obavijaju dušu, umiruju tijelo, usporavaju dah. Glasa i tona kao da nemaš, a kada ga želiš izbaciti shvaćaš da je s...
Mali Lošinj

Mali Lošinj

NOVOSTI, PUTOPIS
Miris mora u kombinaciji s mirisom otočkog raslinja, upotpunjen dozom kulture, izlet je koji vam želim predložiti Smješten na južnoj strani otoka Lošinja, Mali Lošinj je najveće naselje na otoku. Prvi put se spominje 1398. pod imenom Malo Selo. Tijekom 19. stoljeća bio je poznata europska brodograditeljska sila, a počeci turizma su vezani za 1885. i pojavu zdravstvenog turizma. Još i danas je Lošinj poznat kao klimatsko lječilište u liječenju bolesti dišnih putova i alergija, uslijed čega i brojni školarci svoja ljeta provode upravo na Lošinju. Aromatičan miris ovog otoka, pamtim još od svog prvog posjeta prije više godina. Stoga bih vam željela predložiti i posjet Miomirisnom otočkom vrtu, kako bi na jednom mjestu obišli sve lošinjske mirisnice. Ne zaboravite provjeriti i radno vrij...
Zlarin

Zlarin

NOVOSTI, PUTOPIS
„Zlarin, mali otok brnistre i smilja Još i danas stoji kraj pučine sive,                       Reci mi, moja kolijevčice siva, Masline tvoje jesu li još žive?“ Riječi su ovo iz pjesme Vesne Parun, naše poznate pjesnikinje rođene na Zlarinu 1922. godine. Ona se smatra jednom od najistaknutijih ličnosti hrvatske poezije i književnosti za djecu u drugoj polovici 20. stoljeća, a danas Zavičajni muzej otoka nosi njeno ime. Ovdje se nalazi spomen soba posvećena Vesni Parun, zbirka etnografskih predmeta otoka, te originalni alati za vađenje i obradu koralja. Naime, Zlarin je poznat i kao Otok koralja, gdje se lovom i obradom koralja bavilo još u 14. stoljeću. Saznala sam i za postojanje antičke legende koja govori da je crveni koralj nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bac...
Vrboska: Mala Venecija na otoku Hvaru

Vrboska: Mala Venecija na otoku Hvaru

NOVOSTI, PUTOPIS
Na kraju dugog kanala usječenog u sjevernu obalu otoka poput kakvog skandinavskog fjorda, Vrboska vas dočekuje skromno i pitomo. Stoga je najbolje pristupiti joj potiho, te sa strpljenjem otkriti bogatu povijest, od koje se, zbog položaja, najviše ističe ona pomorska Možemo bez sustezanja reći kako je nepretencioznost otočnog života malo gdje tako fino osjenčana i gotovo taktilna kao u malenoj Vrboskoj, najmanjem gradiću otoka Hvara, toliko bogatog da bi skoro mogao ponijeti titulu otočnog bisera. Na kraju dugog kanala usječenog u sjevernu obalu otoka Hvara poput kakvog fjorda, Vrboska vas dočekuje skromno i pitomo, stoga joj je najbolje pristupiti potiho, te sa strpljenjem otkriti bogatu povijest, od koje se, zbog položaja, najviše ističe ona pomorska. ACI marina Vrboska s gotovo 120...
Priča s Palagruže

Priča s Palagruže

NOVOSTI, PUTOPIS
Kako se sunce spušta i postepeno sakriva iza svjetionika, na terasi počinje vladavina sramežljivog hlada. On na ovom otoku rijetko stanuje i izlazi iz „rupe“ jedino kada mu sunce to dozvoli. Upravo tu smjestio sam se nakon podviga i uspona na ovo dugo priželjkivano mjesto, na Palagružu! Uspjeli smo! Konačno si govorim, iako je prošla koja minuta. Ispred mene nalazi se debeli bijeli zid koji omeđuje terasu i na kojem se sunča maleni gušter. Malo Iznad njega pogled mi seže u beskrajno more i nijanse plave boje mora i neba koje se međusobno stapaju. Nigdje ničega. Apsolutni mir, tišina i bijeg od buke i svih problema. Ne znam ni sam zašto i od kuda mi je to došlo, ali pada mi na pamet kako bi ovo bilo jedno lijepo mjesto gdje bih volio biti pokopan. Pisalo bi „Slaven Škrobot, pokopan na nebu,...
Vrnička ploča

Vrnička ploča

NOVOSTI, PUTOPIS
VALENTINIANVS MEMORATVS EST QVM CONIVGE SVA SABBATIA SVPEC E PISCINAM SVA TESTAUS EST ME Ima jedna neobična, za mene čarobna ploča u Gradskom muzeju u Korčuli. Obavijena velom tajne i krivog prijevoda te nas je zavela da pomislimo kako je u davnini na Vrniku postojao ribnjak. Uh kako bi to bilo dobro, imati ribnjak na Škoju, čak sam ga i tražila al ovlaštena struka (arheolozi) su dali zadnju riječ. Iz pisma Frane Radića, kojeg potpisuje s datumom "U Korčuli o Sv. Vlahu 1887.g." navodi kako mu je Vrničku ploču dao kamenar Spasoje Foretić, koju je slučajno našao prilikom iskopavanja bunara početkom prosinca 1886.g. na Vrniku. 'Ploča je nađena baš uz sjeverno-zapadnu obalu otočića, između stare crkvice Pohođjenja Gospina i mora, nešto 0-5 m. nad uravujem morskim'. Mladi učitelj Radić navod...
San utihlih kava

San utihlih kava

NOVOSTI, PUTOPIS
Časopis More, listopad 1998., fantastičan tekst napisao je Dalibor Foretić, fotografije (skenirane iz časopisa) djelo su Nikše Blajića.   Prije nekoliko mjeseci umrli nestor njemačke književnosti, 103-godišnji Ernst Junger u pogovoru svog romana Na mramornim liticama govori kako je u opisivanju imaginarnih predjela u kojima se on događa koristio najljepše krajolike koje je, kao neumorni svjetski putnik, vidio tragajući za ostacima nepatvorene prirode. Među nekoliko lokaliteta spominje i pogled s jedne crkvice na Pelješcu na nisku otočića što se zabiserila između Korčule i Orebića. Pokušao sam otkriti koji bi predjel u romanu to mogao biti i mislim da nisam pogriješio kada sam ga prepoznao u poglavlju koje se događa u Marini. U stilu svoje visokomimetske proze, Junger je vj...
Voda i njezino čuvanje na Vrniku

Voda i njezino čuvanje na Vrniku

NOVOSTI, PUTOPIS
Vrnik nema izvora vode, iskreno tražila sam ga ali u mojim škrapanjima i skitnjama po šumi, kamenolomima ipak sam našla vodu. Škojari koji su mukotrpno i na suncu vadili kamen itekako su žeđali. A za samu šetnju kamenolom i oko Škoja potrebno je mimimalno litra i po ove nezamjenjive tekućine. Iskreno pas Plava, koja me prati u stopu popije i više od toga. Ne preporučam skitnju bez stručnog vodstva! U ovom tekstu vodim vas na Škojarsku vodu. Od samih početaka života na Vrniku, uz vađenje kamena kao jedinom djelatnosti, škojari i svak onaj tko živi na otoku zna za reciklažu. Ako se ujutro umijemo u vodi iz lavora istu ćemo upotrijebiti i za pranje robe/suđa te onda s tom vodom zaliti vrt. Kišnicu su skupljali u gustirne, a gustirnu ima skoro svaka kuća na Škoju. Ako nije ispod kuće ond...
Zaboravljene crkvice korčulanskih škoja

Zaboravljene crkvice korčulanskih škoja

NOVOSTI, PUTOPIS
Ranokršćanske crkvice na Sutvari, Gubavcu i Lučnjaku, bizantska crkvica na Kamenjaku te kamenolomi, natpisi, grobovi i ostale kuriozitade na istima… Umjesto uvoda pročitajte prva dva nastavka naših putopisa po korčulanskom arhipelagu - Škrapanje po škojima (1) i Škrapanje po škojima (2)  Sutvara - crkvica sv. Barbare, VI. stoljeće Na Sutvari su vidljivi tragovi antičkog iskopavanja kamena, sistem podzemnog potkopa u obliku 'špilje' ili 'grote' vidljivi su i danas. Takvim načinom Rimljani su uzimali (dubali) u kamenolomu najbolji kamen, bez mukotrpnog čišćenja gornjeg natprtja (površinski sloj kamena). Tragovi pašarina vidljivi su i danas. Ovaj posebni kamenolom devastiran je kasnijim vađenjem kamena, a na samom ulazu vidljive su bušotine za dinamit a kasnije prvomajski "garofal...
Mljet: Omiljeni otok morskih Robinzona

Mljet: Omiljeni otok morskih Robinzona

NOVOSTI, PUTOPIS
Otok Mljet po mnogočemu je jedinstven, a upravo zbog svojih karizmatičnih atributa rado ga posjećuju nautičari koji tragaju za iskonskim prirodnim ljepotama. Američki Forbes nedavno ga je uvrstio na listu pet idiličnih mediteranskih otoka savršenih za bijeg od gužve i masovnog turizma Otok Mljet, kao i čitav ovaj južni dio Jadrana sačuvao je samozatajan nautički izgled, najvećim dijelom zahvaljujući slabijoj prometnoj povezanosti ovog dijela Hrvatske s ostatkom Europe. Mljet smješten nedaleko od poluotoka Pelješca, Dubrovnika, otoka Korčule i Elafita poznat je po tome što njegovim očaravajućim obalama rado plove ‘morski robinzoni’ kojima dubrovački akvatorij stavlja na raspolaganje tek nekolicinu marina. Benediktinski samostan s crkvom sv. Marije na otoku Sveta Marija u sklopu NP Ml...