OPREMA ZA PLOVILA

Splitski inovatori dipl. ing. Ivica Pivačić i mag. ing. aedif. Jadran Pivačić, članovi udruge Dalmatinski inovatori Tesla - DALMIT sa svojim izumom "Sidro s pomičnim krakovima" sudjelovali su na brojnim izložbama inovacija i nagrađeni su značajnim priznanjima. Izum je u fazi komercijalizacije. Istaknimo, na međunarodnoj izložbi inovacija INOVA – BUDI UZOR 2024. u Zagrebu nagrađeni su zlatnom medaljom te srebrnom medaljom na Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2024., također u Zagrebu. Zlatnu medalju dobili su 2024. na natječaju za najbolji izum i industrijski dizajn Dalmacije DALMIT 2024. te na velikoj izložbi inovacija INVENTUM 2024. Na velikoj međunarodnoj izložbi IWIS u Varšavi nagrađeni su srebrnom medaljom. Na međunarodnoj izložbi ISIF 2024. u Turskoj nagrađeni su također srebr...

Ukrasna figura, obično ljudski lik u prirodnoj veličini koja je ukrašavala pramac broda u doba jedrenjaka nazivala se pulena. Takav pramčani kip u Dubrovniku se nazivao bestion, a u Hvaru zvir, jer je prikazivao i kakvu životinju. Običaj ukrašavanja brodskih pramaca potječe još od najstarijih vremena. U Starome vijeku brodovi su nosili umjetnički izrezbarene skulpture većinom na krmi broda. Po nekim mišljenjima, Vikinzi su prvi počeli postavljati figure na pramac. Te skulpture su predstavljale zmajeve i morske zmije ili čudesne likove svih vrsta i oblika. Simbolično značenje kipa potječe iz mitologije i praznovjerja: pramčana figura je trebala udobrovoljiti dotično božanstvo ili zastrašiti neprijatelja. Egipćani su postavljali glave fantastičnih zvijeri, Feničani su gotovo na svim brodovi...

Bočno kormilo je veslo posebnog oblika, namješteno sa strane krmenog dijela broda. Upotrebljava se za upravljanje brodom. Prvi put se pojavljuje na egipatskim brodićima. Prije su se umjesto bočnog kormila upotrebljavala obična vesla koja su bila pričvršćena grljkom za razmu. Egipatsko bočno kormilo se nalazilo u kosom položaju desno ili lijevo od krme ili na obje strane po jedno. Bilo je vezano na dva mjesta: za razmu brodića i za kratak jarbol usađen u krmu. Kod vrha kormilnog vesla je bilo utaknuto rudo kojim se veslo okretalo oko svoje uzdužne osi. Djelovalo je kao današnje kormilo samo se lakše moglo okretati zbog simetrije uronjena pera u odnosu na os okretanja. Na vikinškim je brodovima bočno kormilo uvijek bilo pričvršćeno na desnoj strani krme grljkom od konopa. Rudo je bilo vod...

Solarni paneli se sve češće mogu vidjeti na brodicama, pogotovo na onima malo većim. Razlog tome vjerojatno leži u činjenici da se u veća plovila ukrcaje i više električnih instrumenata i opreme, odnosno sve više potrošača električne energije, što brodskih, što individualnih, a na brodici dužine desetak metara već se može pronaći pozicija za ugradnju jednog ili više panela koji ne smetaju, ne remete komod posadi i nisu zaklonjeni nekom drugom opremom. Zašto je to važno? Svaki solarni panel ima nekakvu nazivnu snagu, definiranu umnoškom struje i napona. Sastoji se od jednog ili više modula, a svaki modul od serijski spojenih ćelija koje tako stvarju zbirni napon. Međutim, kada je samo neka ćelija prekrivena, tada ni cijeli njen modul ne puni, jer premda na izlazu daje nominirani napon, j...

Premda na tržištu postoje već dvadesetak godina, sjekači konopa kod nas se dosta rijetko susreću. Engleski im je naziv rope cutter, što bi u nekom direktnom prijevodu bilo rezač ili sjekač konopa. Ima ih različitih oblika i u raznim varijantama, a mogli bi ih podijeliti u dvije osnovne grupe, upravo prema tim varijacijama naziva, na rezače i sjekače. Rezači su u obliku diska pričvršćenog na osovinu, a za sječivo koriste oštri rub, nazubljen ili ne, koji se rotira zajedno s osovinom i tako reže zapetljani konop. Sjekači imaju dva elementa i rade na principu škara. Jedan im je nož fiksiran za statvenu cijev ili škrok, a na osovini je prsten s dva ili tri noža koji se zajedno s njom okreću. Nemaju oštre rubove za rezanje, već oštre noževe za presijecanje. Mnogi su mišljenja kako je ova ...

Svi koji stara dotrajala stakla na svojim plovilima žele zamijeniti novima susreću se s istom dilemom, pleksi ili polikarbonat. Do ne baš toliko davno ove dileme nije bilo. Premda se komercijalno koristio još polovicom prošlog stoljeća, polikarbonat za ovu namjenu kod nas nije bio poznat. Koristio se samo u građevinarstvu, uglavnom za neke specijalne projekte, pa je tako na primjer prije četrdesetak godina njime natkriven stadion u Poljudu. S druge strane, tada se akrilno staklo, a kod nas ga uglavnom zovu pleksiglas ili kraće pleksi, proizvodilo u Galenici i bilo je dostupno na domaćem tržištu. Naziv pleksiglas se udomaćio prema imenu trgovačke marke jednog njemačkog proizvođača, dok drugi proizvođači koriste druge nazive, kao: perspex, policril, irpen, aglas… U Galenici se ovaj artikl z...

„Brod vrijedi onoliko koliko mu vrijedi sidro koje nosi“, stara je izreka koja se odnosi i na kompletni sidreni sistem, u krajnje kritičnim situacijama možda i najznačajniji dio brodske opreme. Uz sidro, lanac, konop, vodilice, pa i oblik i poziciju lančanika, sidreno je vitlo svakako bitan element tog sistema. Korištenje neadekvatnog vitla često traži nekakve kompromise i pitanje je vremena kada će ga vlasnik odlučiti zamijeniti, pa ne samo da donosi nepotrebne komplikacije nego je i dvostruki trošak. Odlučiti se za vitlo koje se najčešće koristi na sličnim plovilima nije baš uvijek i najbolji orijentir. Najjednostavnije ga je ugraditi dok je brod još u proizvodnji i većina brodograditelja ga nudi u paketu standardne opreme. S druge strane, oni ih naručuju od dobavljača kod kojih mogu ...

Prema novom Pravilniku o brodicama, čamcima i jahtama, „postojeće brodice građene prije 1. siječnja 2006. koje imaju zahod s direktnim ispustom u more, moraju se opremiti spremnikom za zadržavanje sanitarnih otpadnih voda te priključnicom ili drugom mogućnosti za prihvat otpada na kopnu, ne kasnije od 31. prosinca 2021. godine.“ Brodice građene nakon ovog datuma, a kako bi uopće mogle biti certificirane za europsko tržište, ovu su normu morale udovoljiti već prilikom gradnje. Jedan od ciljeva koji su se htjeli dobiti izmjenom Pravilnika bio je i sprječavanje ili barem smanjenje onečišćenja mora, što je za svaku pohvalu, međutim, u nekim je segmentima napisan dosta nespretno pa tako i po pitanju crnih tankova. Ovako napisan je nedorečen, nejasan, kontradiktoran i nelogičan, protivan je u...

Novom Pravilniku o brodicama, čamcima i jahtama, koji je na snazi od veljače ove godine, već krajem travnja donesene su i prve izmjene i dopune. Pretpostavljam kako su ovo samo prve u nizu izmjena aktualnog Pravilnika jer je i s ovim izmjenama u nekim segmentima još uvijek nedorečen, nelogičan, a u nekim stavkama čak i kontradiktoran. Neke od izmjena odnose se i na obaveznu opremu brodica. Kao i do sada, nivo obavezne opreme pojedine brodice ovisi o njenoj namjeni i području plovidbe za koje je registrirana, dok su neke od uvedenih stavki uvjetovane i prema nekim dodatnim karakteristikama brodice. Tako su uvedeni posebni kriteriji za osobna plovila na vodomlazni pogon, neki za brodice koje plove brzinom većom od 20 čvorova, pa prema tipu i mjestu ugradnje pogonskog motora i spremnika go...