NOVOSTI

Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (3)

Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (3)

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Upravo zbog izravne povezanosti kretanja riba s hidrografskim karakteristikama morske vode, neke vrste se praktično koriste kao biološki pokazatelji (indikatori) promjena u hidrografskim svojstvima mora. Naime, kod vrsta poput kostorog Balistes capriscus, vladike arbanaške Thalassoma pavo, papigače Sparisoma cretense, pastira batoglavca Schedophilus ovalis, strijelke skakuše Pomatomus saltator, lice šarulje Trachinotus ovatus i nekih drugih, zabilježeno je povećanje brojnosti uz njihovo istovremeno pomjeranje prema sjevernom dijelu, i to poglavito tijekom 2002. i 2003. godine. Danas su neke od njih, a poglavito kostorog, potpuno uobičajene u cijelom Jadranu, a do prije otprilike 10-15 godina mogle su se naći isključivo u južnom dijelu i bile su rijetke ili vrlo rijetke. Zanimljiv je podata
5. Mares Underwater Photo Marathon Cup 2019

5. Mares Underwater Photo Marathon Cup 2019

NOVOSTI, PODVODNA FOTOGRAFIJA
Proteklog je vikenda na Otoku Rabu, od 10. do 12. svibnja, završnom ceremonijom dodjele nagrada i otvorenjem izložbe najljepših svjetskih podvodnih fotografija završeno još jedno međunarodno natjecanje 5. Mares Underwater Photo Marathon Cup u organizaciji Ronilačkog kluba “Roniti se mora”, s generalnim sponzorom Mares, a uz potporu Turističke zajednice Otoka Raba te logističku pomoć Kron diving ronilačkog centra. Na ovogodišnjem kupu sudjelovalo je najviše do sada, 86 natjecatelja – fotografa, asistenata i modela iz 7 zemalja; Hrvatske, Slovenije, Italije, Srbije, Mađarske, Bosne i Hercegovine te Nizozemske. Ovim brojem natjecanje je postalo najveće u Europi, te jedno od najvećih i u svijetu. Također, ova je prigoda za neke fotografe bila i trening za predstojeće Svjetsko prvenstvo u Šp
Kuda ide hrvatsko ronjenje kao turistički prepoznatljiv proizvod?

Kuda ide hrvatsko ronjenje kao turistički prepoznatljiv proizvod?

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Moramo reći da nam zadnje četiri godine  ne fali gostiju nego kadra. To je posljedica globalnih zbivanja koja su goste iz Egipta, Turske i Grčke dovele kod nas. To je realno. Ali realno je da je i kvaliteta usluge rasla i to nitko ne može osporiti. Na tržištu su opstali oni koji su dizali kvalitetu i njima samo fali kapaciteta i kadra. Ali to vrijeme je iz nas. Svjesni su toga svi koji se ozbiljno bave turizmom ali i mi u Zajednici ronilačkog turizma. Srećom, nismo sjedili i guštali u slavi, nego se radilo prije svega na zakonskoj regulativi. Sudjelovali smo u kreiranju Zakona o pružanju usluga u turizmu, gdje je turističko ronjenje prepoznato kao posebni oblik turizma i prvi je dokument koji je donio nove definicije koje pomažu poslovnim subjektima. Ministarstvo turizma je prepoznalo d
Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (2)

Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (2)

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Danas smo svjedoci promjena koje se zbivaju u jadranskoj ihtiofauni u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Mnogobrojne vrste su po prvi puta zabilježene u Jadranskom moru, ali je uočeno i povećanje brojnosti prethodno rijetkih vrsta, poglavito onih toploljubnih čije se prisutstvo do sada vezivalo isključivo za južni Jadran, a sada se mogu naći i u sjevernijim dijelovima. Postoji nekoliko razloga povećanja broja nalaza novih vrsta riba u Jadranskom moru. Nedovoljno istražena ihtiofauna u dubokom južnom Jadranu i povećana učestalost istraživanja, uz primjenu novih i primjerenijih alata za lov na velikim dubinama, razlozi su tek nedavnog otkrivanja novih vrsta za Jadran, kao što su Lepidion lepidion, Coelerinchus mediterraneus (novoopisana vrsta za zoologiju), Cataetyx alleni, Bathyptero
Čišćenje Mljeta

Čišćenje Mljeta

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Od 1. do 4. svibnja 2019. godine Društvo za podvodne sportove Zagreb (DPS Zagreb) u suradnji s Nacionalnim parkom Mljet, OŠ Mljet, Babino Polje te ronilačkim centrom Aquatica je održalo projekt pod nazivom „Čišćenje Mljeta“. Cilj je otklanjanje otpada s kopnenih i morskih površina otoka Mljeta suradnjom ronioca, nevladinih organizacija, znanstvenika i lokalnog stanovništva te se projekt provodi već drugu godinu na području NP Mljet. Mljet je proglašen nacionalnim parkom 1960. godine zbog svoje iznimne biološke raznolikosti, no zbog svog specifičnog položaja (jedan od najjužnijih otoka Jadranskog mora) je na udaru ulaznih struja, kao i velikih količina plastike i drugog otpada koji cirkuliraju Jadranskim morem. Dodatne poteškoće predstavlja otpad koji nesavjesni nautičari, posjetitelji
Deep passion by Mateja

Deep passion by Mateja

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Vjerojatno  je većina ljubitelja mora i podmorja u bespućima Interneta i društvenih mreža primijetila nakit „Deep passion by Mateja“ i poželjela nabaviti taj unikatni  komadić mora izrađen od srebra. Iza nakita dizajnom i izradom stoji Mateja Komel, pedagoginja i sociologinja iz Nove Gorice u susjednoj Sloveniji s trenutnom adresom u Mariboru. Tematika nakita je naravno morska, a tu ima raznoraznih izvedbi stiliziranih ronioca, kornjača, morskih konjića, riba, zvijezda, hobotnica… Umjetničku crtu vuče od malena, a najveći joj je izazov a ujedno i zadovoljstvo kada svoju očaranost morem i podmorjem uspije prenijeti na svoj nakit. Materijal iz kojeg je nakit napravljen – srebrna glina prilično je specifičan, ali istovremeno i vrlo zahvalan. Oblikovanje nije lako – donekle je slič
EKO DUBROVNIK 2019.

EKO DUBROVNIK 2019.

NOVOSTI
Zadovoljstvo mi je obavijestiti Vas da  ABYSS DUBROVNIK centar za ronjenje i sportove na vodi i ove godine organizira Centralnu ekološku akciju čišćenja podmorja pod nazivom « EKO DUBROVNIK 2019.»u subotu 18.05.2019. s početkom u 10 sati (prijedlog je područje Uvale Lapad od hotela Palace do Hotela Valamar President) , a u kojoj će sudjelovati ronitelji iz zemlje i inozemstva (cca. 100). Za sve sudionike Centar za ronjenje i sportove na vodi ABYSS DUBROVNIK organizira u nedjelju zaron na jednoj od mnogih atraktivnih lokacija u dubrovačkom akvatoriju Na akciju se kreće ispred ispred Hotela Valamar President (ABYSS) u 9 sati . Ručak za sudionike je predviđen nakon Akcije u 13 sati. Organizatori i potpora su ABYSS DUBROVNIK centar za ronjenje i sportove na vodi, Ministarstvo zaštite o
Ekološki drveni teretni jedrenjak

Ekološki drveni teretni jedrenjak

JEDRENJE, NOVOSTI
Hoće li nas globalno zagađenje i klimatske promjene proizašle iz njega natjerati na korištenje rješenja iz prošlosti? Sigurno da u potpunosti izbaciti fosilna goriva u svjetskom transportu je za sada nemoguće dok tehnološki napredak ne donese adekvatnu zamjenu, ali za ekskluzivni transport evo jednog pokušaja koraka u prošlost. Tvrtka Sailcargo odlučila je sagraditi teretni jedrenjak. Radi se dakle o nečem što vjerojatno nije napravljeno u zadnjih stotinjak godina. Kobilica je položena s prvim danima ljeta 2018. i očekuje se da će jedrenjak biti porinut u roku od tri i pol do četiri godine, što će ponajprije ovisiti o interesu ulagača Klima se mijenja, htjeli mi to prihvatiti ili ne. Možda se može raspravljati o tome koliko čovjek utječe na to, ali čim se suočimo s brojkama i milijuni
Poziv na ekološku manifestaciju

Poziv na ekološku manifestaciju

NOVOSTI
P.I.K. 'Mornar' obilježava 60 obljetnicu od utemeljenja. Tim povodom organiziratori smo ekološko-kulturne manifestacije ' ZA MARJAN – ISPOD I POVIŠE'. Manifestacija će se provesti 11. i 12. svibnja za 'Dan Marjana' a predviđa slijedeće: 1. Subota, 11.5. postavljanje izložbe učeničkih radova osnovnih škola na temu ljudskog okoliša, ekologije, Marjana. Izložba će biti postavljena na borovima šetalištem Marina Tartaglie, od Lubinskog putra do uvale Bene. 2. Subota, 11.5. ekološka akcija čišćenja podmorja poluotoka Marjan od Prve vode do Zvončaca članova hrvatskih ronilačkih udruga uz učešće skautskih udruga i pomorsko ribolovnih udruga Splita Za ronioce je osiguran smještaj u bazi HRM u Lori. 3. Nedjelja, 12.5. planira se zajedničko ronjenje ronilaca učesnika ekološke akcije na lokaciji
Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (1)

Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (1)

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Prema posljednjem popisu riba, u Jadranu je zabilježeno 407 ribljih vrsta i podvrsta, no u međuvremenu je taj broj do danas porastao na 448, što čini oko 66% poznatih vrsta i podvrsta u Mediteranu (iako su prema posljednjem službenom popisu riba u Mediteranu zabilježene 672 vrste, ovaj broj se sigurno mijenja na godišnjoj skali, te bi prema posljednjim podacima taj broj u Mediteranu već trebao iznositi oko 700). Međutim, točan broj vrsta i podvrsta koje doista žive ili se razmnožavaju u Jadranu još uvijek nije poznat. Ukoliko usporedimo broj vrsta s ostalim područjima u Mediteranu bez Crnog mora, onda je Jadran na trećem mjestu, iza područja Katalonije i Sjeverne Afrike, a s obzirom na indeks raznolikosti, na petom je mjestu, iza područja sjeverozapadne Afrike, Katalonije, Levanta i Lionsk