NOVOSTI

Odlučio sam nešto napisati o zekanima jer se gotovo stalno pojavljuju u medijima, često izazivaju čuđenje, a ponekad i medijsku senzaciju. Zekani su posebna skupina morskih puževa s brojnim predstavnicima u Jadranu. Najveći i najuočljiviji među njima je Aplysia fasciata, čije odrasle jedinke mogu narasti preko 40 cm i težiti više od 2 kg. Naziv „zekan” dolazi od izgleda njihovih rinofora, osjetilnih izdanaka na glavi koji podsjećaju na zečje uši, ali i zbog toga što u mirovanju tijelo podsjeća na sjedećeg zeca. Drugi naš poznati naziv je morska krava, nastao jer je biljojed kojeg viđamo kako pase alge. Za razliku od vidljivih, čvrstih ljuštura kod drugih puževa, njegova je građena uglavnom od bjelančevina. Duga je do 7,5 cm i nije vidljiva izvana, već se nalazi skrivena ispod plašta.Zek...

 Najradije bi napisala da razlog zašto je opasna potražite u nazivu vrste, ali ipak ću reć par riči o njemu uz želje i pozdrave (šaljući signale i svemir) da ga niko od nas ne sretne u životu. Najveći i najjači. Može narasti preko 8 metara dužine, a težak može bit i do 5 tona.  Ima kratku i nimalo slatku njušku, sa velikim zubima trokutastog oblika koji su nazubljeni ko fina pilica. Usta su mu velika, konična i paraboličnog oblika s tim da je gornja ploha veća od donje. Na velikom bijelom sve je veliko, snažno i masivno. Leđna peraja – široka, snažna i uspravna. Također tu su bočne peraje koje su jako dobro razvijene. Rep je širok, snažan i u obliku polumjeseca. Tijelo mu je vretenastno i snažno, a jačina njegovog ugriza iznosi 3-3.5 tone.         Prepoznatljiva boja velikog bijelog htt...

Jedna je od onih vrsta koje ljudi često primijete, a da ni ne znaju što su zapravo vidjeli.   I ova je hobotnica isključivo pelagička, živi u otvorenom moru i nikada ne dolazi do morskog dna. Prvi primjerci u Jadranu zabilježeni su još 1847. godine, no uvijek se smatrala izuzetno rijetkom, osim u pojedinim godinama kada bi se, zbog specifičnih hidroloških uvjeta, pojavila u većem broju. Danas se zapravo viđa relativno često, a vjerojatno je i ranije bila češća nego što mislimo, samo nije bilo kamera da to dokumentiraju. Pretpostavlja se da ima vertikalnu migraciju, danju boravi dublje, a noću se približava površini. Inače preferira toplije more, pa se u Jadranu najčešće viđa u toplijem dijelu godine, i to isključivo kada zaluta u plićakili se ulovi plivaricom. Ženka ove vrste može naras...

Također jedan veliki proždrljivac kao i Mako.. Atlantska psina naraste do 6 metara dužine, a njena težina može premašiti 200 kg. Na njoj je sve veliko: tijelo, zubi, peraje i rep, a na gornjem kraku repa ima jedan prepoznatljivi „zubić“.  Običnome čovjeku ova vrsta psa će na prvi pogled izgledat će ko veliki bijeli zbog masivnosti i boje, ali eto na našu žalost rijeđa je pojava od bijele psine u Jadranu😅.  Ženka koti 3-5 živih mladih, a u maternici se odvija proces kao i kod Sivke: mladi koji se prvi izlegu iz jajašca hrane se svojom nerođenom braćom i sestrama. Atlantska psina (Foto: https://www.floridamuseum.ufl.edu/discover-fish/species-profiles/porbeagle/) Atlantska psina bit na morskoj površini i uglavnom je u movingu tamo di mu je hrana (skuše, srdele itd..), pa i kad zalazi u dub...

Rođakinja naše plemenite periske — na prvi pogled slična, a ipak toliko drugačija — sve se češće može vidjeti u podmorju Jadrana. Donedavno gotovo nepoznata, ili bolje rečeno neprepoznata, čak i među morskim biolozima, dugo se smatralo da je riječ o istoj vrsti, našoj dobro poznatoj plemenitoj periski. Pogreška je razumljiva: mlade jedinke doista izgledom jako sliče. No, kako rastu, razlike postaju jasne. Zrakasta periska lako se prepoznaje po svojim izraženim radijalnim rebrima i dugim izraslinama koje joj daju prepoznatljiv, gotovo drevni izgled. Zrakasta periska (lat. Pinna rudis), poznata i kao gruba periska zbog značenja riječi rudis – „hrapav“ ili „grub“ – zapravo nimalo nije gruba. Naprotiv, njezina narančasto-smeđa ljuštura, obrasla pravilno raspoređenim izraslinama, pravi je uk...

Mako relativno često bude tema portala. Prije par godina viđen je kod Makarske, ali i nedavno kod Dubrovnika i Žirja. Nekoć je bio čest u Jadranu, no sad je relativno rijetka pojava što je posljedica opadanja  brojnosti, zbog čega se danas smatra ugroženom vrstom. Slika 9 – Morski pas mako https://naudici.com/mako-opet-pliva-jadranom/ Ova vrsta raste do 4- 5 metara, a može biti težak i oko 600 kg. Spadaju u najbrže morske pse na svijetu (70 km/h), a mogu iskočit čak do 9 metara u zrak, što je samo dokaz koliko su moćni. Ima zubalo krcato šiljastih zuba koji izgledaju kao iskrivljeni čavli (otud i domaći naziv pas čavlozub). Izrazito je proždrljiv, a hrani se srdelama, tunama, skušama itd. Slika 10 – Mako može skočiti i do 9 metara u vis (Foto: https://saveourseas.com/18220-2/ ) Za ra...

Jadransko more nije samo vodena površina koja dijeli dvije zemlje. Od njega živimo, njime putujemo, u njemu se odmaramo, ali ono je i mnogo više od toga: složen ekosustav koji treba razumjeti i zaštititi. Upravo iz te svijesti nastao je Interreg projekt ASPEH – Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas, spojivši hrvatske i talijanske partnere s jednim zajedničkim ciljem, a to je povećati znanje i učinkovitost zaštite osjetljivijih morskih staništa i morskih vrsta Jadrana. U sklopu projekta, Sunce je organiziralo prekogranični trening u Komiži, „Jačanje kapaciteta za provedbu mjera očuvanja staništa“, s time da je prvog dana treninga održan i sastanak projektnih partnera. Na treningu su osim partnera sudjelovali različiti predstavnici nadležnih institucija koje se bave zaštitom prirod...