Arhiva NOVOSTI - Gorgonija.com

ožu302020 by Luka KolovratNo Comments

Škrapanje po škojima vol. 2

NOVOSTI, PUTOPIS

Nakon Bisača, Majsana i Sutvare nastavljam pustolovine po škojima. Kada kažemo idemo u 'škoje' taj pojam označava sve otočiće u korčulanskom arhipelagu. Al kad kažemo idemo na Škoj s velikim Š taj pojam znači da idemo na Vrnik, a za Otok s velikim O mislimo na Badiju. U ovom nastavku borim se protiv virusa, poštujem odluke stožera al ipak moram vršiti dostavu na Škoj. A smatran da su najbolje namirnice one koje uloviš, uparaš, uzgojiš, ubereš... A sama morska obala ima antiseptičko djelovanje. KAMENJAK Na grčki Petros ili "kamen" kako još u starim mletačkim spisima nazivaju ovaj škojić. Osim sa Škoja kamen se vadio i sa Kamenjaka, pošto je površinom jako malen eksploatacija je stala u 16. ili 17.st. Ostaci kamenoklesarstva se vide s mora, škojić djeluje kao da ga je n

ožu292020 by Luka KolovratNo Comments

Pražnjenje santini

NOVOSTI, SAVJETI

Prisutnost vode u santinama ne mora uvijek biti alarmantna, ali nikada nije ugodna. Čak je i mala količina dovoljna da se zrak u potpalublju brzo zasiti vlagom, vlaga prenese na tekstil i ostalu opremu od poroznih materijala, stvore preduvjeti za pojavu plijesni i gljivica, a sve zajedno poprimi jedan neugodan miris tufine. Ipak, to su samo blaže posljedice zadržavanja vode u brodu. Stalno ili povremeno pojavljivanje vode siguran je znak da brod negdje propušta, u podvodnom dijelu more, a preko palube zapljuskivanje valova ili kišu. Veća količina vode u brodu, osim povećane opasnosti od potonuća, dodatno otežava brod, usporava ga i može znatno poremetiti njegov stabilitet, naročito u plovidbi, ali i smočiti sve zalihe i opremu do kojih se prelije. Dakle, ako ne zbog opasnosti od potonuć

ožu272020 by Luka KolovratNo Comments

Ronjenje u vrijeme korona virusa

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI

Svima nama ronjenje je neka vrsta terapija. Mi koji radimo kao profesionalno u ronjenju isto tako odemo zaroniti terapijski. Jeli sad vrijeme da odmorimo mozak i malo odemo roniti za sebe ? Nije nikako. Zašto nije, pokušat ću vam objasniti.. U Hrvatskoj postoji već značajna količina profesionalnih ronilaca koji moraju roniti svaki dan (marikultura ). Tko roni svaki dan jedan dan posjeti komoru. To valjda znamo svi. Od toga ne treba bježati jer komora je za ronioce ( kaže se i da je zatvor za ljude a svinjac za svinje ). Da je ne trebamo ne bi je bilo. Stoga ovim ljudima treba komora. U vrijeme ove pandemije, bilo bi dobro zaroniti da se mozak odmori od svega. Svako ronjenje nosi rizik da ćete posjetiti komoru. A u ovo vrijeme svatko od nas nosi sa sobom i rizik da je pokupio virus

ožu262020 by Luka KolovratNo Comments

Poklanjamo vam šest knjiga u PDF formatu

LITERATURA, NOVOSTI

Naravno da i Gorgonija.com podupire akciju „Ostani doma“, a kako bi vam vrijeme provedeno kod kuće prošlo što brže i korisnije, odlučili smo Vam pokloniti šest PDF knjiga. Uvjereni smo da ćete biti zadovoljni i da će svatko naći nešto za sebe... Stjepan Vitaljić: Biti brži Knjiga je nastala kao plod više od petnaest godina vlastitog jedrenja, treniranja drugih posada te održavanja različitih škola jedrenja. Ovo je priručnik koji omogućava nadgradnju jedriličarskog znanja i onih koji se bave ovim sportom. Autor je o knjizi napisao slijedeće: „Ali jedrenje, kako ga ja doživljavam, je puno više od sporta. To je način života koji se na jednoj strani sastoji od znanosti, a na drugoj strani od umjetnosti. Znanost sigurno čini veliki dio jedrenja, ali dio u kojem umjetnost dolazi

ožu232020 by Luka KolovratNo Comments

Trenutni status rekompresijskih centara

NOVOSTI, SAVJETI

U uvjetima svjetske pandemije COVID 19 koja je zahvatila i Hrvatsku, naš zdravstveni sustav je krajnje napregnut i angažiran novonastalom epidemiološkom situacijom. Reducirane su sve zdravstvene usluge koje nisu nužne. Na našoj obali i otocima svjedočimo povećanom prisustvu mnogih naših građana iz drugih dijelova Hrvatske, ali i stranaca koji su bježali pred zarazom u svojim zemljama. Dio njih su i ronioci. U nedostatku bilo kakvih drugih mogućih aktivnosti nakon uvođenja restrikcija, za očekivati je da će biti i više ronilaca pod morem nego što je uobičajeno u ovo doba godine. U uvjetima reducirane zdravstvene zaštite u cijeloj zemlji bitna je informacija o radu rekompresijskih centara u slučaju nastanka akutnih disbaričnih ronilačkih bolesti (DRB): Zavod za podvodnu i hiperbar

ožu232020 by Luka KolovratNo Comments

Ihtiofauna Jadranskoga mora

LITERATURA, NOVOSTI

U ožujku je iz tiska izašla znanstvena monografija “Ihtiofauna Jadranskoga mora” u izdanju izdavačke kuće “Golden marketing-Tehnička knjiga” iz Zagreba i Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita. Autori ovog vrijednog djela su prof.dr.sc. Jakov Dulčić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i dr.sc. Marcelo Kovačić, viši kustos Prirodoslovnog muzeja u Rijeci. Oba autora su ugledni europski i svjetski stručnjaci ihtiolozi čiji je rad priznat i na nacionalnom i na međunarodnom nivou. U ovom izvornom autorskom djelu s jasnim znanstvenim doprinosom na području ihtiologije i to u njegovom uvodnom dijelu je prikazana povijest poznavanja biološke raznolikosti ihtiofaune Jadranskoga mora te biološka raznolikost i sastav ihtiofaune Jadrana

ožu222020 by Luka KolovratNo Comments

SITNOLJUSKAVI BAKALARČIĆ – PRVI NALAZ U JADRANSKOMU MORU

BIOLOGIJA, NOVOSTI

U vodama ispred Barija (Italija) sakupljena je koćom, na dubini od 100 m te muljevitom dnu, nova riba za Jadransko more. Naime, radi se o prvom nalazu dviju jedinki vrste Bregmaceros nectabanus za Jadransko more. To je vrsta koja naseljava Zapadni (jugoistočni Karibi) i Istočni Atlantik (od Maroka do Namibije). Može ga se naći i u Indijskom oceanu te u tropskom dijelu Tihog oceana sve do otočja Fidži. Zabilježen je i u Južnoj Africi. U Sredozemnom moru je još zabilježen u vodama Turske, Izraela te Grčke (Egejsko i Jonsko more). Vrsta je prvobitno pogrešno determinirana kao Bregmaceros atlanticus u svim prethodnim izvješćima za Sredozemno more prije 2017. godine. Od tada se tek naknadno utvrdilo da je riječ zapravo o vrsti Bregmaceros nectabanus, koju smatraju lesepsijskim migrantom te da j

ožu212020 by Luka KolovratNo Comments

Kraljev gaj

LOKACIJE, NOVOSTI

Danas smo zaronili na još jednoj lokaciji do koje je moguće doći automobilom. Riječ je o plaži Kraljev gaj, između Makarske i Tučepa. Do lokacije se stiže makadamskim putem, i može se parkirati 70-80 metara od same plaže. Do desetak metara dubine dno je jednolično i pjeskovito, dublje od toga nalaze se skupine većih kamenja s rupama, a na 19 metara počinje zid koji se ruši do 30 metara dubine. Na lokaciji su česta strujanja, pa je samim tim i vidljivost nešto lošija. Pretpostavljamo da na lokaciji ima dosta ribiča jer smo vidjeli veliki broj ribolovnih alata koji su zapeli po rupama pa čak i priličan dio jedne ribarske mreže. Na lokaciji je moguće vidjeti razne spužve, žarnjake, mnogočetinaše i puževe. Po rupama ima dosta rakova strigljača a primijetili smo i dva jastog

ožu182020 by Luka KolovratNo Comments

RIBA „U TISNO“

MORSKA KUŽINA, NOVOSTI

Prvi dani u Makarskoj.. Poziv stiže kasno na večer: „Rano jutro krećemo, marendaj al ne puno jer vi vlaji mora niste vidili, srića tvoja pa javlja lipo..“ Ustajem u jako sitne sate, toliko rano da kazaljka na satu ne vidim, spremam se, jaketa, neki polu profesionalni štap na koji sam lovio štuku i šarana, sve od pribora za ribu šta imam uzimam i čekam na rivi kraj broda. Ekipa stiže, na njima žute kabanice ko da vakula javlja tajfun a ne lipo vrime, vade se mašuri puni nekih za mene masu velikih udica i krene, kroz glavu mi prolazi misao da na ove udice mogu uvatit jedino morskog pasa kolike su, i dalje nemajući pojma u kakvu vrstu ribolova idem ali eto proradila vlaška znatiželja i sad sam tu di jesam.. Crni me odmiri od glave do pete (ja u trenerci i držim štap za šarana),

ožu122020 by Luka KolovratNo Comments

Nešto malo o skiperima

NOVOSTI, SAVJETI

Ljeto, sunce, more, srce sezone, vi za kormilom jahte na putu do neke od popularnih destinacija, svi troškovi osigurani, a za sve to još ste i vrlo dobro plaćeni. Upravo taj stereotip mnogima je prva asocijacija na spomen riječi skiper. Nije se tome ni za čuditi jer nemalo je onih koji su se vođeni baš tim motivom pokušali upustiti u ovaj posao. Jedno je vrijeme, a nije tome tako davno, pojam "skiper" u nekim krugovima bio toliko popularan da bi se prilikom upoznavanja to često isticalo, gotovo kao titula, naravno, uz uručenje bogato oslikane posjetnice koja to nedvojbeno potvrđuje. Ipak, kvalitetna prezentacija ne garantira i kvalitetnu uslugu, pa su u boljim charter tvrtkama "skipere s posjetnicom" uglavnom izbjegavali, angažirajući ih samo kada ne bi imali nikakvo drugo rješenje. Osno