Shadow

NOVOSTI

Prvi akvalung

Prvi akvalung

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Na vrhuncu žestine drugog svjetskog rata, jedan je čovjek ušao u vode Sredozemnog mora blizu obale južne Francuske. Uvala koju je izabrao bila je dobro sklonjena od očiju okupacijskih snaga jer je ono što je imao na leđima bilo od neprocjenjive vrijednosti. Bio je to Jacques-Yves Cousteau, a uređaj na njegovim leđima bi je prvi akvalung - uređaj koji će izazvati revoluciju u istraživanju oceana i otvoriti njihove dubine pojedinačnom roniocu. U godinama prije drugog svjetskog rata, Cousteau je sa malom skupinom prijatelja počeo roniti iz sportskih pobuda. Usavršili su peraje, maske, naočale i koplja za lovljenje ribe i eksperimentirali sa nekoliko oblika podvodnih  “pluća”. Cousteau se dvaput gotovo utopio koristeći jedan od tih prvobitnih aparata za zrak. Shvatio je da treba stvoriti ne...
Turistička pristojba u nautici plaća se isključivo putem online portala

Turistička pristojba u nautici plaća se isključivo putem online portala

NOVOSTI
Prema novoj odluci i dogovoru Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, naplata turističke pristojbe u nautici moguća je jedino i isključivo putem online portala nautika.evisitor.hr. Sukladno navedenome, nautičari koji su vlasnici plovila koje nije plovni objekt nautičkog turizma istu više ne mogu kupiti u prostorijama lučkih kapetanija i ispostava. „Riječ je o portalu kojeg smo pokrenuli prošle godine u srpnju i koji je odlično prihvaćen među nautičarima. Osim hrvatskog, portal je dostupan na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, a u pripremi su i prijevodi na ostale jezike s fokusom na tržišta koja generiraju najznačajniji broj nautičkih gostiju“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, naglasivši kako je online napl...
U bazu ronilaca stigao humanitarni konvoj  iz njemačke pokrajine Bayern za pomoć Banovini

U bazu ronilaca stigao humanitarni konvoj iz njemačke pokrajine Bayern za pomoć Banovini

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
 Veliki konvoj iz njemačke pokrajine Bayern s više od 70 tona  humanitarne pomoći stigao danas u bazu ronilaca u Petrinji za potresom pogođeno područje. Članovi Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic (Hrvatski ratni vojni invalidi) koji su ujedno i članovi volonteri specijalističke ronilačke postrojbe za spašavanje iz vode pri Uredu za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba uz podršku Zajednice udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata i Agencije Promocija ronjenja organizirali su bazu prikupljanja i distribucije humanitarne pomoći postavljanjem sabirnog centra u Petrinji, a akciji su se pridružili brojni ronilački klubovi i centri diljem i izvan Republike Hrvatske, vatrogasne postrojbe i jedinice za spašavanje iz Slovenije, Italije, Njemačke, Austrije te udruge proizašle iz D...
Četiri preživjele periske Tara, Sara, Mara i Pina zaštićene su kavezima

Četiri preživjele periske Tara, Sara, Mara i Pina zaštićene su kavezima

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Ove periske (Tara i Sara u Puli, Mara i Pina u Medulinu) su opstale u divljini unatoč pošasti koja je prošlih godina zahvatila cijeli Mediteran. Metalni kavezi su postavljeni kako bi preživjele primjerke zaštitili od potencijalnih predatora, među kojima je na žalost i Homo sapiens. Otvori na njima su dovoljno mali da zaustave orade, hobotnice i kvrgave zvjezdače, a dovoljno veliki da omoguće strujanje mora s fitoplanktonom i zooplanktonom kojima se periske hrane filtrirajući vodu. Kako bi izbjegli postavljanje betonskih blokova, za pričvršćivanje kaveza koristili smo ekološki prihvatljiviju tehniku bušenja podloge podvodnom električnom bušilicom i postavljanja vijaka. Naravno, kao i dosadašnje aktivnosti Udruge EKO MORE, postavljanje zaštitnih kaveza je provedeno u koordinaciji i ...
Eko tjedan

Eko tjedan

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Unatrag godinu dana članovi ERK „Leut“ su započeli svoj projekt pod imenom „Eko tjedan“. Ideja projekta je bila okupiti  ronioce iz cijele Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine, te u periodu od tjedan dana uraditi eko akcije na hrvatskim otocima. Projekt je napisan, realizacija započeta, a onda se na našu veliku žalost u sve uplela pandemija korona virusom. Realizacija je privremeno zaustavljena. Sada, nakon godinu dana, napokon krećemo iako u malo drugačijem izdanju. Akcija je maksimalno prilagođena epidemiološkim odredbama Kriznog stožera RH, te Civilne zaštite. Iako je bio veliki broj zainteresiranih za sudjelovanje, broj se morao prilagoditi mjerama, jer je zdravlje uvijek na prvom mjestu. Ovaj dokument je izrađen uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsk...
Zmajevo oko

Zmajevo oko

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Morsko jezero Zmajevo oko u blizini Rogoznice jedno je od četiri morska jezera uz našu obalu (Jezero Mir na Dugom otoku, Veliko i Malo Mljetsko jezero na otoku Mljetu su ostala), izuzetan je prirodni fenomen kojeg znanstvenici Instituta Ruđer Bošković istražuju od 1992. godine. No, čak ni nakon toliko dugog i vrlo kompleksnog istraživanja ne mogu reći da su ga u potunosti upoznali. Morsko jezero sada se istražuje u okviru znanstvenog projekta MARRES kojeg vodi dr. dc. Irena Ciglenečki - Jušić znanstvena savjetnica i voditelj Laboratorija za fizikalno kemijske separacije, Zavoda za istraživanje mora i okoliša Zagreb, Instituta Ruđer Bošković. Cilj projekta je utvrditi izmjenu vode jezera i okolnog mora, biokemijska zbivanja na kemo-klini (pojas mora u kojem su kemijske promjene izrazite)...
TRI POSEBNE VRSTE PTICA JUŽNOG JADRANA I NJIHOVA ZAŠTITA

TRI POSEBNE VRSTE PTICA JUŽNOG JADRANA I NJIHOVA ZAŠTITA

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Na samom jugu Jadranskog mora, na njegovom Lastovskom arhipelagu i otocima Mljetu, Sušcu i Palagruži, gnijezde se tri vrste morskih ptica koje su neizmjerno važne za bioraznolikost Jadranskog mora. Među njima, dvije vrste; gregula (Puffinus jelkouan) i kaukal (Calonectris diomedea), spadaju u red cjevonosnica (Procellariiformes). To je skupina ptica koja je svojom anatomijom, biologijom i ekologijom u potpunosti prilagođena životu na moru. Naziv cjevonosnice dobile su po cjevastim strukturama na kljunu uz pomoć kojih ekstrahiraju sol iz hrane i vode, što im omogućava da opstanu dugo vremena na pučini bez dotoka slatke vode. Položaj nogu i plivajuća kožica na njima je također adaptacija koja im omogućava plivanje i ronjenje, ali su zbog toga vrlo nespretne na kopnu. Hrane se ribom, mekuš...
Mljet: Omiljeni otok morskih Robinzona

Mljet: Omiljeni otok morskih Robinzona

NOVOSTI, PUTOPIS
Otok Mljet po mnogočemu je jedinstven, a upravo zbog svojih karizmatičnih atributa rado ga posjećuju nautičari koji tragaju za iskonskim prirodnim ljepotama. Američki Forbes nedavno ga je uvrstio na listu pet idiličnih mediteranskih otoka savršenih za bijeg od gužve i masovnog turizma Otok Mljet, kao i čitav ovaj južni dio Jadrana sačuvao je samozatajan nautički izgled, najvećim dijelom zahvaljujući slabijoj prometnoj povezanosti ovog dijela Hrvatske s ostatkom Europe. Mljet smješten nedaleko od poluotoka Pelješca, Dubrovnika, otoka Korčule i Elafita poznat je po tome što njegovim očaravajućim obalama rado plove ‘morski robinzoni’ kojima dubrovački akvatorij stavlja na raspolaganje tek nekolicinu marina. Benediktinski samostan s crkvom sv. Marije na otoku Sveta Marija u sklopu NP Ml...
Pleksi ili polikarbonat?

Pleksi ili polikarbonat?

NOVOSTI, OPREMA ZA PLOVILA
Svi koji stara dotrajala stakla na svojim plovilima žele zamijeniti novima susreću se s istom dilemom, pleksi ili polikarbonat. Do ne baš toliko davno ove dileme nije bilo. Premda se komercijalno koristio još polovicom prošlog stoljeća, polikarbonat za ovu namjenu kod nas nije bio poznat. Koristio se samo u građevinarstvu, uglavnom za neke specijalne projekte, pa je tako na primjer prije četrdesetak godina njime natkriven stadion u Poljudu. S druge strane, tada se akrilno staklo, a kod nas ga uglavnom zovu pleksiglas ili kraće pleksi, proizvodilo u Galenici i bilo je dostupno na domaćem tržištu. Naziv pleksiglas se udomaćio prema imenu trgovačke marke jednog njemačkog proizvođača, dok drugi proizvođači koriste druge nazive, kao: perspex, policril, irpen, aglas… U Galenici se ovaj artikl z...
U PO MARČA..

U PO MARČA..

MORSKA KUŽINA, NOVOSTI
Ovu zgodu počinjem na mulu hotela Dalmacije, kasno popodne marčano sunce pada u daljinu iza otoka Brača, u ruci mali spin štap a na vrhu skosavica za lignju i sipu, onako amaterski pun nade zabacivam i čekam onaj osjećaj pumpanja na drugom kraju. Par metara od mene stoji on, profi lik po motima vidiš da zna što radi, u tom trenu nisam ni znao da stojim pored legende, čovjeka koji je bar dva puta dnevno tu i uporno lovi. Junak moje priče zove se Mate, lokalni makarani ga znaju jako dobro inače mesar ali strast za lovom s obale na te glavonošce kaže da je jača i od jutarnjeg sna. Već  je tu u ranu zoru u samo svitanje svako jutro od početka zime, te u suton kako on kaže kad završi rađu, naravno da me takva osoba zaintrigirala, fanatik mislim a to će se kasnije pokazati i točnim. ...