Shadow

NOVOSTI

U Splitu će se graditi najveći ‘zeleni‘ jedrenjak s tri jarbola na svijetu!

U Splitu će se graditi najveći ‘zeleni‘ jedrenjak s tri jarbola na svijetu!

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Zamisao o tzv. riječnom tramvaju, koja je sinula prof. dr. sc. Željku Hederiću i ekipi s osječkog FERIT-a, trebala bi uroditi morskim plodom u Splitu – najvećim svjetskim jedrenjakom s tri jarbola, na električni pogon. Na struju! Uskoro će, kažu u škveru, na "Brodosplitovim" navozima početi gradnja trojarbolne škune, potpuno "zelenog" broda koji će pogoniti električni motori, a baterije će se puniti plovidbom. Reklo bi se, bez ikakve emisije, odnosno ugljikova otiska u okolišu. Još je zanimljivije da se radi o projektu razvoja brodskog pogona iz programa IRI2, koji Europska unija sufinancira iznosom od 60 posto vrijednosti. No, odgovorni ne iznose o kojim svotama je riječ. Nositelj je DIV Grupa, u čijem vlasništvu je splitsko brodogradilište, a partneri iz znanstvenoistraživačke zajed...
SPAŠAVANJE MALE GLAVATE ŽELVE

SPAŠAVANJE MALE GLAVATE ŽELVE

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Škrapanje je jedinstvena disciplina koja spaja škraping sa sakupljanjem svega što se može naći na morskim grižama u pojasu plime i oseke. Jako često skupim više smeća nago lumpara i grca. Jedna neobičnost za početak ove godine griže su sumnjivo prazne, 'nema lumpara ni za lik' korona je učinila svoje, te sve više ljudi prati Škrapanje trend koji sam nanovo pokrenula. Svakodnevne skitnje sad sam upotpunila sa psom Plavom, osam mjeseci mladom njemačkom boksericom. Koja čini ludosti dokle ja pokušavam iščupat kosmača iz rupe, grize me za rukav a često radi nje se smočim. A to je takav gušt biti mokar dokle dere bura, zadnje sam smočila guzicu, pa na putu doma dok sam 'tresla brokve' sjetila se prikladnog imena rta Smočiguzica (na Hvaru) #rt#smočisunčica. Al ništa me nije pripremilo na ovo dan...
Pluća Mediterana

Pluća Mediterana

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Naša djeca već u prvim razredima osnovne škole uče o šumama, znaju da proizvode kisik za disanje te da posebno moraju voditi računa da u šumi ne izazovu požar. Međutim čak ni odrasli ne znaju da  naše morske biljke proizvode čak i više kisika od njenih kopnenih sestara. Onaj miris mora koji nas podsjeća na ljeto i odmor rezultat je djelovanja sunca na morski biljni svijet koji puni zrak kisikom i drugim blagotvornim spojevima. Jedna od biljaka ima posebnu ulogu, nudi brojne usluge nama ljudima, česta je stanovnica našeg podmorja, a ime joj je posidonija (Posidonia oceanica). Bajkovito ime nije joj puno pomoglo da čovjek za nju mari. Njene beskonačne, guste i tamne livade djecu plaše, a odrasli je izbjegavaju. Samo pravi morski ljudi osjećaju sreću među listovima ove mediteranske morske ...
Jeste li znali (9)

Jeste li znali (9)

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Otkriće Uskršnjeg otoka Jacob Roggeven, nizozemski odvjetnik koji je ocu na samrti obećao da će oživjeti njegovu ideju o pohodu prema Terri Australis, je 5. travnja 1722. godine, na uskršnji ponedjeljak zamijetio zemlju. To nije bio veliki kontinent kojeg su očekivali, već mali otok kojem je nadjenuo ime Uskršnji otok te je pod imenom Isla de Pascua poznat i danas. S raznih mjesta se dizao dim, a činilo se da je otok zelen i plodan. Iskrcavši se na obalu, Roggeven je propustio priliku da istraži kako su otočani uopće stigli na svoj otok koji je od Čilea udaljen 3.600 km i oko 2.420 km od najbližeg naseljenog otoka. Sasvim površno je razgledao i najznačajniju znamenitost otoka - velike kipove na kamenim platformama koji oivičuju obalu okrenuti leđima moru. Neki od njih su bili visoki pre...
Ronilačka bova ili stanje svijesti u Hrvata

Ronilačka bova ili stanje svijesti u Hrvata

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Zamisli temu o kojoj piše Gorgonija -  bova. Svi sve znaju o bovi ali njima nije dosta. Eto ta bova pokazuje stanje svijesti u ronilaca Hrvata. Odraz je društva u kojem živimo i kako se ponašamo, poštujemo zakone i državu, ljude oko sebe pa i sebe same. Godine gospodnje 2020-te u ljeto nastaje Facebook grupa „Stop glisiranju blizu obale i ugrožavanju života ronilaca“. Ideja je super, stavljaju se slike ljudi koji glisiraju, dogovara se izrada naljepnica, plakata, letaka. Krnje je Tomo Horvatinčić koji je to s pravom jer radi budalu od svakog ronioca, čovjek koji je odgovoran za smrt četiri osobe ( kopno i more ) i šeta po Zagrebu. Grupa dolazi do broja od 2.100 članova koji su se skupili kako bi povećali sigurnost ronjenja i upozorili na situaciju na moru. Korisno za sve. Prije dan-dva ...
Male periske dobro napreduju

Male periske dobro napreduju

BIOLOGIJA, NOVOSTI
U nekoliko navrata na Gorgoniji.com mogli ste pročitati članke o masovnom pomoru periski i postavljanju kolektora kojima se pokušavalo „uloviti“ mlađ periske. S velikom radošću pisali smo i o tome da su se u nekim kolektorima našle mlade periske i da su  prebačene u Aquarium Pula na daljnju skrb. Zanimalo nas je koliko ukupno ima malih periski u Aquariumu, kako napreduju, s čim se hrane i još mnogo toga, a odgovore smo potražili u razgovoru s voditeljicom stručnog odjela Aleksandrom Bel Dajković. Koliko je trenutno malih periski u Vašim akvarijima i s kojih lokacija su sve pristigle? U cilju spašavanja plemenite periske (Pinna nobilis) u Sredozemlju i u nadi da se vrsta sačuva od izumiranja, početkom lipnja (2020. godine) postavljeni su, na 15 lokacija diljem Jadrana (od Dubro...
Sidreno vitlo

Sidreno vitlo

NOVOSTI, OPREMA ZA PLOVILA
„Brod vrijedi onoliko koliko mu vrijedi sidro koje nosi“, stara je izreka koja se odnosi i na kompletni sidreni sistem, u krajnje kritičnim situacijama možda i najznačajniji dio brodske opreme. Uz sidro, lanac, konop, vodilice, pa i oblik i poziciju lančanika, sidreno je vitlo svakako bitan element tog sistema. Korištenje neadekvatnog vitla često traži nekakve kompromise i pitanje je vremena kada će ga vlasnik odlučiti zamijeniti, pa ne samo da donosi nepotrebne komplikacije nego je i dvostruki trošak. Odlučiti se za vitlo koje se najčešće koristi na sličnim plovilima nije baš uvijek i najbolji orijentir. Najjednostavnije ga je ugraditi dok je brod još u proizvodnji i većina brodograditelja ga nudi u paketu standardne opreme. S druge strane, oni ih naručuju od dobavljača kod kojih mogu ...
Kabura

Kabura

ALATI I TEHNIKE, NOVOSTI
Tekst i foto: Boris Bulić, naudici.com Kabura je tehnika koja se u Japanu prakticira jako dugo vremena, a kod nas se stidljivo pojavila tek prije nekog vremena u obliku čudnih varalica koje su kod većina ribolovaca izazivale samo skepsu i čuđenje. Ipak, prvi ulovi ostvareni ovim čudnim varalicama na našem moru probudili su veliko zanimanje, tako da se kabura kod mnogih ribolovaca vrlo brzo udomaćila. TEHNIČKA IZVEDBA Kabura je tehnika ultra sporog panulanja kod koje se riba lovi prvenstveno provociranjem njene radoznalosti. Za kaburu se u pravilu koristi vrhunska oprema. Ovom se tehnikom mogu uloviti doslovno sve ‘zubate’ vrste, uključujući i one koje se u principu ne love varalicama, poput primjerice orade, arbuna ili fratra. Preporučena struna je svakako upredenica i to prvenstven...
Pašnjak

Pašnjak

NOVOSTI, SAVJETI
Dovoljno udaljeno od kraja konopa, prema veličini željene petlje (“oka”) na kojem se želi vezati PAŠNJAK, formira se voj tako da živi kraj bude iznad mrtvog kraja voja. Živi kraj konopa provuče se kroz voj, odozdo,   obiđe mrtvi kraj konopa, odozdo, te vrati kroz voj, odozgo, tako da kraj bude paralelan s konopom kojim se ušlo u voj (sl. 2). Jednom rukom uhvate se ta dva paralelna konopa ispod gropa, a drugom mrtvi kraj konopa iznad gropa i grop zategne (sl. 3). Nerijetko se PAŠNJAK započinje vezivati tako da se živim krajem vezuje poluuzao preko mrtvog kraja petlje (sl. 4) te se poluuzao prevrne i tako iznad petlje dobije voj s odozdo provučenim krajem konopa (sl. 1). Nadalje krajem se obiđe mrtvi kraj konopa, odozdo, te vrati u voj, odozgo, i grop zategne. Ovaj nač...
U podmorju pličine Pupak – Palagruža

U podmorju pličine Pupak – Palagruža

LOKACIJE, NOVOSTI
Kada smo po prvi puta zaronili u predivno bistro more pokraj pličine Pupak, našli smo se usred posve nestvarnog i očaravajućeg podmorskog pejzaža koji nas je sve ostavio bez daha. Roneći sa strahopoštovanjem oko prijetećih nazubljenih stijena koje se iz dubine od nekih četrdesetak metara strmo uzdižu do samo pola metra ispod površine mora, shvatio sam zbog čega je ova pličina uzela danak tolikom broju brodova. Sam vrh grebena dimenzija je oko 50 x 80 m, nekoliko vrlo oštrih stijena nalazi se tik ispod površine, a na njemu nema nikakve vanjske oznake. Nije ni čudo, jer su ovdje zabilježeni najveći valovi na Jadranu, koji su dosegnuli visinu od gotovo 9 m! Njima ne bi mogla odoljeti nikakva umjetna građevina niti oznaka pličine. Kobna „zamka za brodove“ nedaleko otočića Galijule djelovala...