LOKACIJE

Na vlastitu sreću, pripadam onoj skupini ronilaca koja je imala tu "privilegiju" da slobodno roni u ovom biseru prirode, dok još nisu postojala nikakva ograničenja ronjenja u viškom arhipelagu. Po osamostaljenju Hrvatske na Visu se moglo roniti bez restrikcija, zato je, nakon toga, krajem devedesetih godina Vis proglašen zaštićenom zonom pa se ronjenje od tada odvija na način kako je to i danas, preko ovlaštenih vodiča koji posjeduju koncesijsko odobrenje za ovu zonu. Ni to nije spriječilo ronjenje u Modroj špilji, godinama se i dalje ronilo u njoj, sve do 2005. godine kada poduzeće "Nautički centar" iz Komiže ishoduje županijsku koncesiju za organizirani transfer turista u špilju radi razgledavanja. Takvim raspletom situacije ronioci su ostali kratkih rukava, kako se kaže. Spome...

Ovo je lokacija za koju vam ne treba brod jer zaron počinje s plaže u naselju Čaklje (Podgora). Ispred plaže  nalazi se oveći kamen koji viri iz mora i po kojem je ova lokacija i dobila ime. Nakon urona moramo plivati pedesetak metara po pjeskovitom dnu na dubini od 5-6 metara. Pijesak obiluje životom i tu možemo vidjeti ježince, zvjezdače, periske, mnogočetinaše (posebno su zanimljivi veliki kožasti perjaničari), te žarnjake  i školjkaše. Posvuda se nalaze i ljušture školjaka, najčešće rumenki i lepeza pa se s ronjenja može ponijeti i uspomena. Nakon pijeska dolazimo do kamenog braka, a specifičnost lokacije su upravo ti brakovi kojih je desetak s prosječnom dubinom 12-15 metara. Oko brakova plivaju jata crneja i traglji, a na kamenju su velike kolonije žutih sumporač...

Kod južnog dijela Komiškog zaljeva, oko rta Stupišće, na dubini od 22 do 55 metara nalazi se brod „Vassilios“. Brod je  prevozio ugljen prema Veneciji i zbog kvara na kormilu nasukao se i ubrzo nakon toga  potonuo 19. ožujka 1939. godine. Nakon potapanja kružile su priče da ga je posada namjerno potopila kako bi se vlasnik domogao visokog osiguranja, što je u to doba bila relativno česta pojava. Brod je dug 105, a širok 15 metara i leži na pjeskovitom dnu na lijevom boku. U zaron je najbolje krenuti ispred svjetionika na rtu Stupišće, i krenuti prema brod koji je udaljen 20-tak metara. Na dubini od petnaestak metara ukazati će se pramac broda, a roniti možemo sve do krme koja je na 55 metara dubine. Na mjestima brod nema oplate i lako se može pristupiti do unutrašnjosti brod...

Gotovo cijela južna obala otoka Korčule, sve do Vela Luke, karakterizirana je strmim obalnim rubom koji se nastavlja i u podmorje, pa tako obiluje lokacijama koje su zanimljive roniocima. To se pogotovo odnosi na obalu od Ražnjića pa sve do Pupnatske luke. Gotovo svagdje ćete pronaći interesantan komad zid samo za sebe, čak se i slučajnim odabirom možda naći i na lokaciji na kojoj nikada prije nitko nije zaronio. Jedna od poznatijih lokacija ovdje je ona pored uvale Orlanduša, koja se nalazi nekoliko milja zapadno od Ražnjića. U neposrednoj blizini uvale, na vanjskom zidu, nalazi se omanja plitka špilja koja je idealna za početak ronjenja, a nakon nje teren prelazi u kanjon kojim se spuštate do samog glavnog masiva zida. Ronjenje na zidu je također vrlo zanimljivo jer seže do čet...

Jezero Ponikve je prirodni fenomen poznat po brzom nastajanju i nestajanju. Poslije jakih kiša dolina ispod sela Ponikve ispuni se vodom koja ne može otjecati jednakom brzinom kroz kraško podzemlje i tako nastalo jezero traje desetak dana. Voda iz jezera istječe u Bakarski zaliv. Dubina jezera mjestimice iznosi preko 20 m, a pod vodom ostaju suhozidi, staze, drveće i trava, čak i jedna lovačka čeka. Posebno je impresivno tamo roniti u rano proljeće jer se pod vodom nađu i voćke u cvatu. Do jezera Ponikve može se doći ako se sa obilaznice Rijeke, dolazeći iz smjera Crikvenice tj. s juga, izađe na čvoru Sveti Kuzam, zatim se lokalnom cestom vozi za Škrljevo, a kada se prođe kroz mjesto Škrljevo nastavlja se ravno za sela Ponikve i Plosna. Najprije pukne pogled na jezero,...

Na stranicama Gorgonije već smo pisali o admiralskom brodu Vis, njegovom potapanju i šestogodišnjoj administrativnoj borbi njegovog vlasnika. Sada, kada je konačno Vis na morskom dnu, želimo opisati i samu ronilačku lokaciju… Dakle, admiralski brod Vis potopljen je u uvali Polje, na zapadnoj strani permanturskoga poluotoka, oko 250 metara od obale. Dno broda je na 32 metra dubine, nadgrađe na 20 metara dubine i u uspravnom je položaju. S obzirom da brod još nisu „okupirali“ mnogobrojni školjkaši i alge, njegova bijela boja je iznenađenje za sve koji su ronili na olupinama i koji su navikli na drugačije podmorske prizore. No, to će se ionako promijeniti idućih godina. Vidljivost je osrednja, uobičajena za akvatorij u kojem se brod nalazi. Brod je inače dug 58 metara, širok oko...

Baron Gautsch je jedna od naših najpoznatijih ronilačkih lokacija, pogotovo što se tiče olupina. Ovaj 85 metara dug i 12 metara široki brod potopljen je 1914. godine na putu iz Dalmacije prema Trstu blizu otočja Brijuni naišavši na minsko polje. To je ujedno i jedna od najvećih pomorskih tragedija u Jadranu jer je brod potonuo za samo nekoliko minuta i  postao grobnica za 177 ljudi.  Danas brod leži u uspravnom položaju na dubini od 37-41 metar. Trup je dobro očuvan, u okolici broda moguće je susresti mnoge riblje vrste, a u samom brodu ima i velikih ugora. Lokacija je na otvorenom moru, ujedno je i zaštićena te se za ronjenje moraju koristiti usluge ronilačkih centara koji imaju koncesijsko odobrenje. Neki imaju sposobnost zaroniti do broda i na dah, kao što je...

Sjeverna strana otoka Hvara nema previše poznatih ronilačkih lokacija, a ovo amforište je jedno od boljih mjesta za ronjenje na cijelom području. Amforište se nalazi blizu uvale Bristova, i odmah je uz samu obalu. Lokacija nije duboka i pogodna je za sve ronilačke kategorije, tim više što je more dosta bistro i nema značajnijih strujanja. Početak lokaliteta je na 9 metara dubine, a završava na 27-28 metara dubine gdje se nalazi pjeskovito dno. Na ovoj lokaciji potonula je veća rimska galija pa se na relativno velikom području nailazi na stotinjak krhotina amfora. Cijelih amfora nema, bar na površini,  jer je lokalitet opustošen sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. No, i bez cijelih primjeraka amfora, lokacija je uistinu zanimljiva. Na dubini od deset do petn...

Ovaj usklik mogao se često čuti među njemačkim vojnicima početkom Drugog svjetskog rata kada su za osvajanje dobro zaštićenih utvrda i bunkera pozivali u pomoć njemačke obrušavajuće bombardere, koji bi potom preciznim “pikiranjem”, uz jezivo zavijanje sirena koje su ledile krv u žilama branitelja, razornim bombama pogađale i razarale neosvojive ciljeve.    Početkom jeseni 2014. godine, splet okolnosti doveo je do senzacionalnog otkrića olupine aviona iz 2.svjetskog rata – obrušavajućeg bombardera Junkers Ju-87 R, poznatiji u nas pod nazivom “Štuka” (riječ “Štuka” je zapravo skraćenica od njemačke riječi “Sturzkampfflugezeug”, odnosno “obrušavajući bombarder”). Naime, na južnoj strani otoka Žirje, nedaleko od uvale Tratinska, podvodni ribolovci prilikom pregleda terena za predstojeće ...