LOKACIJE

Područje otoka Korčule poznato je po raznolikosti flore i faune i njegovih posebnih podvodnih formacija stijena. uzbudljivim. Između mnogo čudesnih špilja i kanjona dostupnih za ronjenje na Korčuli, izdvajamo  špilju Ključ. Prilaz zidu niz koji se spušta odmaknut je 50-ak metara od obale. Zid počinje na 12 metara i spušta se na dubinu 24 metra gdje ulazimo kroz veliki otvor uz vrlo prostrani tunel kojim se lagano penje u izron u zračni jastuk špilje. Dno je prekriveno kamenim ulomcima, vjerojatno nastalima urušavanjem špilje.  Uz pomoć svjetla može se razgledati prostrani svod bez trošenja zraka iz boca. Zidovi su kristalno bijeli, a mogu se još pronaći i primjerci bijele kamene spužve. Unutar špilje skoro da se i ne može primijetiti život, osim pokoje vlasulje i glavoča leoparda....

Tradicionalnim zimskim zaronom u Modro jezero, članovi RK Crveno jezero obilježili su početak nove ronilačke sezone. Ovog puta ronila su tri člana kluba, a još petorica članova pomagala su oko transporta opreme. Obilne oborine koje su padale tijekom siječnja podigle su vodostaj Modrog jezera na više od 90 metara, ali i dodatno zamutile vodu. Premda ronjenje u Modrom jezeru nikada nije krasila neka velika vidljivost, ove godine je ona nešto lošija od uobičajene. Temperatura vode na površini iznosila je 10o C, do 7-8 metara dubine temperatura vode bila je 9o C, a dublje od toga temperatura je iznosila hladnih 8o C. Obzirom da se ronilo u mokrim pet milimetarskim ronilačkim odijelima, ukupno vrijeme ronjenja skratili smo na dvadesetak minuta. Tekst: Luka Kolovrat ...

Kada smo po prvi puta zaronili u predivno bistro more pokraj pličine Pupak, našli smo se usred posve nestvarnog i očaravajućeg podmorskog pejzaža koji nas je sve ostavio bez daha. Roneći sa strahopoštovanjem oko prijetećih nazubljenih stijena koje se iz dubine od nekih četrdesetak metara strmo uzdižu do samo pola metra ispod površine mora, shvatio sam zbog čega je ova pličina uzela danak tolikom broju brodova. Sam vrh grebena dimenzija je oko 50 x 80 m, nekoliko vrlo oštrih stijena nalazi se tik ispod površine, a na njemu nema nikakve vanjske oznake. Nije ni čudo, jer su ovdje zabilježeni najveći valovi na Jadranu, koji su dosegnuli visinu od gotovo 9 m! Njima ne bi mogla odoljeti nikakva umjetna građevina niti oznaka pličine. Kobna „zamka za brodove“ nedaleko otočića Galijule djelovala...

27 nautičkih milja od Komiže prema Italiji nalazi se otok Jabuka. Vulkanski otok koji svojom pojavom i strmim uzdignutim liticama koje “izranjaju” nasred pučine, fascinira pomorce već tisućama godina. Otok je eruptivnog podrijetla i u njegovom vulkanskom stijenju nalazi se magnetit pa se znalo dogoditi da brodski kompasi “polude” kad se približe otoku.  Jabuka je surovi vulkanski otok piramidskog oblika usred pučine u smjeru sjever-sjeverozapad gledano iz Komiže. Gotovo je nemoguće pristati ako vremenski uvjeti nisu savršeni, a postoji samo jedno mjesto gdje se može sidriti I privezati za obalu. Domaći ribari su pripremili par privezišta uz samu obalu otoka, naravno rijetko tko se tu uopće može vezati ako ima iti malo vjetra! Otok je visok 96 metara i potpuno nepristupačan, priča se  da se...

Lokacija se nalazi ispred rta Komoljača (ili kako je zovu domaći stanovnici – Komejača), u neposrednoj blizini naselja Drašnice. Odmah iza rta nalazi se mala uvala s plažom koja je pogodna za sidrenje plovila. Možemo zaroniti odmah ispod broda i lagano plivati prema rtu. Ostaci salbunjera nalaze se na dubini od 12 do 21 metar. Na 21 metar započinje ravnomjerno pjeskovito dno. S obzirom da je od potonuća prošlo više od pedeset godina, drvo je odavno istrunulo, a vidljivi su još metalni ostaci opreme, jarbola, ograde i motora. Na dijelovima olupine zapeli su mnogi ribolovni alati. Od riba mogu se vidjeti jata crneja, knez, pirke, smokve, a od drugih morskih organizama razne spužve, žarnjaci i Jakovljeve kapice. Spužvama se hrani puž golać Peltodoris atromaculata kojeg ima dosta n...

Ljeto je već odavno stiglo u grad. Kao i popratne vrućine na usijanom kamenu i asfaltu. Kupanje u znoju odbili smo kao opciju, pa jedino logično za ronilačku populaciju je, naravno, potražiti spas pod morem. Gdje otići, gdje zaroniti.. Opcije su beskonačne. Ali iz Splita, uz ograničeno vrijeme, obzirom da su neki od nas vezani poslom ili privatnim obavezama, nameće se bliska nam lokacija, a itekako vrijedna spomena.. Otok Čiovo. Obzirom da smo imali sreću pa smo na raspolaganju imali i brod, već za petnaestak minuta ekipe UPA Rostrum-a,  RK Roniti se mora i UPA Marsonia iz lučice Zenta našla se kod punte Čiovo, kod prekrasnih litica koje se  spajaju s površinom mora. Na središnjem dijelu njegove južne strane otok je okomito odsječen, a gore, među strmim stijenama iznad samog mora, pr...

Ispred gradske plaže u Omišu nalazi se potopljena Njemačka maona (teglenica)  iz II. svjetskog rata na dubini od 3-5 metara. Dijelovi palube tek su pola metra ispod morske površine, a dobar dio maone nalazi se ispod pijeska. Maona je bila dimenzija 30*15 metara, a u drugom svjetskom ratu na ovoj maoni  nalazila se protuavionska bitnica koja je kontrolirala pomorsko-zračne aktivnosti  u području bračkog  kanala i bila je  usidrena ispred Lokve Rogoznice. Nakon kapitulacije Italije, maona je trebala biti otegljena prema Splitu, no tijekom plovidbe  uslijedio je napad britanskih zračnih snaga. Maona je pogođena, na njoj je buknuo požar, odvezana je od teglja i prepuštena sudbini. Prema pričama starijih stanovnika Omiša, na noj se nalazilo deset mornara od kojih je pet poginulo. S...

Kada je 2006. godine Neno Rokov, inače ronilac splitskog Podvodno-istraživačkog kluba “Mornar”, na sućuračkom lokalitetu Trstenik otkrio brodsku konstrukciju iz prvog stoljeća prije Krista, bila je to prava arheološka senzacija koja je otvorila nove, dotad nepoznate stranice antičke prošlosti. Na tom lokalitetu već su prethodnih godina u mulju otkriveni dolij ili pitos zapremnine 800 litara, koji je u međuvremenu izložen u splitskom Pomorskom muzeju, te oko deset amfora koje je istraživala skupina arheologa predvođena podvodnom arheologinjom mr. sc. Irenom Radić Rossi. Bio je to pravi mamac za arheologe, pa bi se, čim bi prikupili sredstva, vraćali u Kaštel Sućurac kako bi slagali mozaik iz prošlosti. Ovih dana opet su na starom mjestu s namjerom da se pozabave i drugim brodom koji je u m...

Ulaskom postrojbi Crvene armije na područje njemačke saveznice Rumunjske, dolazi do dramatičnim događaja na europskom jugoistoku. Nakon prevrata, Rumunjska je 25. kolovoza 1944. objavila rat Njemačkoj, a zatim 8. rujna 1944. i Bugarska. Nakon što je Crvena armija izbila na Dunav i nekadašnju jugoslavensko-rumunjsku granicu, Hitler je 26. kolovoza 1944. izdao zapovjed za povlačenje postrojbi s dijela egejskih otoka, a nakon svega tri dana zapovjed za povlačenje s cjelokupnog područja jugoistoka Balkana. Dana 7. rujna 1944. započelo je njemačko povlačenje s otoka Mljeta i Korčule te s dijela otoka Brača, a uskoro je započela i evakuacija s otoka Hvara i Šolte te poluotoka Pelješca. Na području Dalmacije došlo je do znatnog povećanja pomorskog prometa, a pogonsko gorivo postalo je najtraženij...

Eto opet se desilo da smo ronili na građevinskom otpadu, ali zašto je to tema za Gorgoniju ? Zato jer je taj otpad malo stariji od onog na što smo navikli. Otpad je zapravo brodski teret. Broda već dugo nema ali keramika je tu. Fora je za ronjenje i nadamo se da će uz adekvatnu zaštitu i promociju pomoći hrvatskom turizmu u ovo teško vrijeme. Grad Novalja posebno je pogođena pandemijom. Iako kontroverzno, Zrće je hranilo mnoge i od Novalje napravilo pravi brend. Ne zanima me je li se slažete s ovakvim turizmom ali sad kad toga nema svima je jasno da je frka. Grad Novalja već dugo pokušava progurati priču o obiteljskom turizmu a u to spada ronjenje. Ronioci su se jako promijenili u zadnjih 10-tak godina. Nema više velikih klubova s 30 ronilaca koji rone svaki dan po da dva puta. Danas su...