LOKACIJE

Uvala Klokun nalazi se u neposrednoj blizini mjesta Drašnice, između Podgore i Igrana. Klokun je zanimljiv jer se u podmorju nalaze mnogobrojni mali izvori slatke vode. Za razliku od puno poznatije Vrulje ispod Dubaca gdje je izvor puno veći i opasniji, ovdje je riječ o dvadesetak malih izvora. Mjesto za ronjenje je negdje po sredini uvale, ispred tamarisa koji su se spustili gotovo do plićaka. Zaranja se na nekih deset metara dubine, prvi izvori su na 12 metara, a brak i velika stijene ronioce prate do nekih 26 metara. Oko izvora, more je mutnije, a zna biti i dosta jake struje, no osim toga, lokacija je pogodna i za početnike. Osim izvora, zanimljivost ronjenja su i velike stijene, obrasle raznim spužvama, u čijim se procijepima kriju šarzi, pirke i komarče. Oko

Ribarske priče oduvijek su bile obavijene velom legende, tajne koju tek treba razotkriti i čeka da bude približena običnom čovjeku. Na jednu takvu, o olupini unutar Bračkog kanala naletjeli su članovi UPA Rostrum-a, te odlučili istražiti je li to samo jedna od ribarskih predaja ili  stvarna sudbina jednog broda. Temeljem prikupljenih podataka, na jednog od rekreativnih urona, na području koje je bilo potencijalna lokacija olupine, pred nama su se počeli pojavljivati obrisi desantnog broda, nešto s čim smo se do sad samo u filmovima iz II Svjetskog rata susretali. Nekoliko mjeseci kasnije, u suradnji s Arheološkim muzejom u Splitu, upućena je zamolba za dopuštenje podmorskog pregleda terena na području ispred Žnjana, unutar Bračkog kanala. Organizirana je mala ekspedicija u

Južni Jadran je prepun zanimljivih ronilačkih lokacija. Svaki zaljubljenik podmorja tu može naći mnoštvo podvodnih špilja, kanjona, potonulih brodova, arheoloških nalazišta, a moguće je još uvijek i vidjeti neke riblje trofejne primjerke ili stijenu s petnaestak  jastoga. Ipak, jednu ronilačku lokaciju moramo izdvojiti. Riječ je o potonulom njemačkom torpednom čamcu S-57, koji je pogođen od  britanskih ratnih brodova potonuo u neposrednoj blizini južne obale Pelješca, točnije, ispred male šumovite uvale, oko dvije milje udaljeno od svjetionika Lirica. S-57 dug je 33 metra, sagrađen je 1940. godine, a 16 ljudi je sačinjavalo posadu. Brod je potopljen 19. kolovoza 1944. kada je konvoj njemačkih brodova naletio na zasjedu britanskog brodovlja. S-57 je pogođen vatrom iz topova koja je

Lokacija Tičji rat se nalazi ispod plitkog isturenog rta, istočno od Povlja i jedan je od najljepših zidova na otoku Braču. Plato ispod rta je na 15 metara dubine i ispod njega se nalazi zid koji se spušta do 45 – 50 metara, a dužine veće od 300 metara. Najljepši dio zida je na dubini 20 – 30 metara tako da je lokacija dosta pogodna i za manje iskusne ronioce. Što se tiče biljnog i životinjskog svijeta na zidovima su brojne kolonije raznih spužvi, žarnjaka, porela i školjkaša, a česta su i jata plave ribe i crneja. U rupama zida mogu se vidjeti i hobotnice i škarpine. GPS kordinate: 43 ° 09′N 16 ° 50′E , a roniti na ovoj lokaciji možete s http://www.openwater.hr/ 

U našoj rubrici „Ronilačke lokacije“ predstavljamo jednu olupinu koja se nalazi odmah uz riječki lukobran i do koje se može stići automobilom i zaroniti s kopna, tim više što je lokacija broda označena i plutačom. Riječ je o Sigridu, teretnom brodu koji je potonuo 1977. godine zahvaljujući orkanskom siječanjskom jugu. Sigrid je porinut 1956. godine, imao je čelični trup, dva teretna skladišta, tri jarbola i nadgrađe na krmi. Iz Sigrida je kasnije izvučen teret (strojevi za jednu tvornicu) te je izrezan jarbol i dio nadgrađa. No, i tako okrnjena olupina je itekako zanimljiva za ronjenje.  Dužina broda je 72 metra, a širina 11, a leži na kosom dnu na dubini od 20 do 32 metra. Na mjestu ronjenja nema izrazitih struja, a vidljivost je dobra. Oko olupine primjetan je raznol

Na južnoj strani  otoka Korčula u blizini Lumbarde u uvali Pudarica udaljenoj više od milje od  Ražnjića nalaze se ostaci talijanskog parobroda „Garda“. Oštećen u olujnom jugu, brod se 1938. godine potopio uz samu obalu. Nakon II. svjetskog rata veći dio olupine je izvađen. Danas na dubini od 24 metra na pjeskovitom dnu nalazi se dio trupa i brodske opreme vitlo, dizalica i veliki parobrodski dimnjak. Do ove lokacije možete doći s  ronilačkim centrom Lumbarda Blue - www.lumbardablue.com  , a više o ostalim zanimljivim ronilačkim lokacijama u blizini Lumbarde možete pročitati i u novom broju Scubalifea. Foto: Goran Butajla

Jedna od ronilačkih lokacija do koje je moguće doci automobilom i kao takva prikladna je i za zimska ronjenja je olupina broda „Metković“. Olupina se nalazi na području Lokve Rogoznice (Medići), i prikladna je za sve ronilačke kategorije. Ukoliko se vozimo od Dubaca prema Omišu, prođemo kroz prvi tunel i nakon pedesetak metara s lijeve strane nalazi se proširenje i parkiralište. Tu ostavimo automobil, i spustimo se s opremom do plaže. Nakon pedesetak metara ronjenja uz obalu, stignemo do ostataka broda koji su na pješčanom dnu na dubini od 3 do 15 metara. Brod Metković izgrađen je 1948. godine u Italiji pod imenom „San Giorgio Guerriero“, dužine je 34 metra, širok 7,6 metara, brzine 8 čvorova i nosivosti 280 tona. Prvi put se nasukao 1959. godine na Pagu, pa je obnovlj

Dio ronioca smatra da noćno ronjenje nije previše zanimljivo, a ujedno je velika gnjavaža. Problem je po noći navući svu onu opremu na sebe, teže se orijentirati, vidi se samo onih nekoliko kvadrata koje obasjava svjetiljka, a ribe i drugi organizmi se jednostavno noću negdje zavuku. No, svi oni koji tako razmišljaju itekako griješe. Noćno ronjenje je izuzetan doživljaj  čak i na području koje vam  po danu i nije izgledalo nešto posebno. Naravno, ovakvo ronjenje je nešto zahtjevnije, a i po pravilnicima ronilačkih škola i nije predviđeno za početne kategorije. Također, sve ronilačke federacije imaju u svojim programima izobrazbe i posebne specijalističke tečajeve za noćno ronjenje. Bilo kako bilo, kako bi  vam noćno ronjenje ostalo u nezaboravnom sjećanju  morate biti u paru

Na vlastitu sreću, pripadam onoj skupini ronilaca koja je imala tu "privilegiju" da slobodno roni u ovom biseru prirode, dok još nisu postojala nikakva ograničenja ronjenja u viškom arhipelagu. Po osamostaljenju Hrvatske na Visu se moglo roniti bez restrikcija, zato je, nakon toga, krajem devedesetih godina Vis proglašen zaštićenom zonom pa se ronjenje od tada odvija na način kako je to i danas, preko ovlaštenih vodiča koji posjeduju koncesijsko odobrenje za ovu zonu. Ni to nije spriječilo ronjenje u Modroj špilji, godinama se i dalje ronilo u njoj, sve do 2005. godine kada poduzeće "Nautički centar" iz Komiže ishoduje županijsku koncesiju za organizirani transfer turista u špilju radi razgledavanja. Takvim raspletom situacije ronioci su ostali kratkih rukava, kako se kaže. Spome

Ovo je lokacija za koju vam ne treba brod jer zaron počinje s plaže u naselju Čaklje (Podgora). Ispred plaže  nalazi se oveći kamen koji viri iz mora i po kojem je ova lokacija i dobila ime. Nakon urona moramo plivati pedesetak metara po pjeskovitom dnu na dubini od 5-6 metara. Pijesak obiluje životom i tu možemo vidjeti ježince, zvjezdače, periske, mnogočetinaše (posebno su zanimljivi veliki kožasti perjaničari), te žarnjake  i školjkaše. Posvuda se nalaze i ljušture školjaka, najčešće rumenki i lepeza pa se s ronjenja može ponijeti i uspomena. Nakon pijeska dolazimo do kamenog braka, a specifičnost lokacije su upravo ti brakovi kojih je desetak s prosječnom dubinom 12-15 metara. Oko brakova plivaju jata crneja i traglji, a na kamenju su velike kolonije žutih sump