LOKACIJE

Ova lokacija je jako dobra za prvo noćno ronjenje prilikom polaganja za viša ronilačka zvanja, ali i oni iskusniji biti će zadovoljni. Prije svega, opremamo se na plaži pa se na taj način izbjegava gužva i potraga za opremom po brodu u uvjetima loše vidljivosti, a i sam zaron s maksimalnom dubinom od 20 metara osigurava ronjenje od četrdesetak minuta bez prevelike potrošnje zraka i ulaska u režim dekompresije. Sama lokacija je ispred skulpture Uzorita koja se nalazi na  kamenu ispred hotela, vrlo omiljeno turistima za poziranje za svoju fotografiju sjećanja na Podgoru. Zaron je ispred skulpture pa se nakon nekih 80 metara dolazi do zida koji se ruši do 20 metara dubine i pješčanog dna. Zid ide prema obali pa se smanjuje dubina pa se onda vraća malo prema dubljem i tu počinje

Početkom 1944. godine saveznici su na otoku Visu na lokalitetu Velo polje izgradili uzletište kako bi na njega mogli slijetati oštećeni saveznički avioni koji su se prema svojim bazama u južnoj Italiji vraćali sa zadataka bombardiranja. Zahvaljujući viškom aerodromu, više stotina teških bombardera i njihovih posada spašeno je, a mnogi su avioni poslije popravka odletjeli s Visa u svoje baze. No, znatan broj teško oštećenih bombardera nije se uspio dokopati viške staze i posade su ih napuštale iskačući padobranima, a neki su se bombarderi i spuštali na more. Prema do sada prikupljenim podacima, na morskome dnu oko Visa leži desetak Liberatora uz nekoliko desetaka drugih aviona. Ovu olupinu pronašao je 2009. godine ronilac s Korčule Darko Bojanić, a u ožujku 2010. tim ronilaca Hrvatskog

Tijekom ljetnog perioda a na temelju prikupljenih podataka od ribara, došli smo u posjed mogućih geografskih pozicija u Velebitskom kanalu za nestali parobrod REGOLO, koji je u orkanskom nevremenu 9. veljače 1956.godine otrgnut sa veza u luci Senj i putonuo na nepoznatoj lokaciji sa svom posadom. Niti jedan od 13 članova nije preživio nesreću, a lokalitet potonulog broda nije utvrđen. Ovu izvanrednu i za sada jedinu poznatu fotografiju snimio je senjski fotograf Ivan Nino Stella vezanog na „Mađarskoj rivi“ u Senju gdje je krcao drvenu građu za Italiju, i to samo nekoliko dana prije tragičnog potonuća broda.     Izgrađen: 1889. Ime: OCCIDENT   Brodogradilište: Flensburger, Njemačka   Vrsta: Teretni parobrod Porinut: 8.6.1889 Zastava

U dugogodišnjoj opsesiji traženja olupina potonulih brodova, samo mi se jednom dogodilo da smo tražeći jednu olupinu, posve neočekivano pronašli drugu. Bilo je to prilikom potrage za olupinom njemačkog transportnog broda KAPITAEN DIEDRICHSEN (Ex-SEBASTIANO VENIER II) blizu Premude, kada smo na pretpostavljenoj poziciji pronašli talijanski parobrod PASCOLI (ex-SZEGED). Međutim, neočekivano nam se sreća osmjehnula još jednom i to tijekom prošle ljetne sezone, kada se dogodilo da smo u razmaku od samo mjesec dana razriješili tajne dvije olupine, i to talijanskog parobroda REGOLO koju smo tražili u Velebitskom kanalu kod Senja, i malog parobroda JAKLJAN nedaleko Male luke na Krku, otprilike preko puta Senja. Naš ronilački tim u sastavu: Grega Verč, Gabrijel Hrovat, Marino Brzac, Miro Bariči

Ova podvodna jama nalazi se na otoku Braču i to na jugoistočnoj strani otoka, u blizini Milne. To je i najveća uvala na tom dijelu. Ulaz u jamu je na samo 4-5 metara dubine, dva su otvora, veći je dug oko tri metra, a manji oko dva metra. Ispod ulaza zid jame okomito se spušta do sedimentnog dna. Jama se inače sastoji od dvije prostorije. Prva je veća i plića (35 metara), druga (na lijevoj strani) manja je i dublja, sve do 42 metra. Najmanja dubina je 23 metra. Na dnu se mogu vidjeti stalagniti, a na vrhu postoji sifon u kojeg jedna osoba može ući i izroniti u prostoriju s zrakom. Nekada se u jami skriva i jato gofova što je posebna atrakcija zarona. Svjetiljka (još bolje dvije) su obvezni dio opreme, treba pripaziti da se previše ne podiže sediment,  a za sigurnost je također

Do sike Vodnjak dolazimo kada postepeno krenemo s kopna Vodnjaka prema Visu (zapadno). Ukoliko je karta koju promatrate neprecizna, vidjeti ćete samo jednu veliku mrlju koja označava siku na 4 ili 5 metara dubine. Situacija na terenu je ponešto kompliciranija, pa se na tom mjestu u stvarnosti nalaze čak tri sike gotovo u liniji. Dvije pliće su i bliže Vodnjaku, a treća dublja je nešto udaljenija. U ovoj točki opisujemo ronjenje na toj trećoj dubljoj siki koja je poznata velikom broju ronilaca. Vrh sike se nalazi na jedanaest metara dubine pa je za pronalaženje potrebno iskustvo, pa čak i pomoć instrumenata u slučaju valovitog vremena. Sidri se na samom vrhu, a u jednom dijelu čak postoji i alka sa sajlom namijenjena vezivanju brodica, pa najprije morate zaroniti. Sika podsjeća

Ovaj motorni trgovački brod sagrađen je u njemačkom brodogradilištu 1957. godine, prvobitno je nazvan Valeria, a zajedno sa dva istovjetna broda održavao je vezu preko Atlantika sa sjevernom Amerikom. U svojoj povijesti nekoliko je puta mijenjao svoje ime i rutu, dok ga 1981. godine nije kupila saudijska kompanija Elhawi Shipping Company nakon čega je brod dobio ime Elhawi Star. Nakon samo godinu dana plovidbe pod saudijskom zastavom, 12.listopada 1982.,  brod Elhawi Star je doživio svoju havariju. Privezan uz lukobran susačke luke, brod je čekao na ukrcaj tereta, ovog puta keramičkih pločica i drvene građe, što je toga dana i napravljeno. Naizgled, sve je bilo u redu i Elhawi je nakon obavljenog posla isplovio uz pomoć tegljača Beli Kamik. Ali, umjesto da brod mirno nastavi s

Trgovački brod „Boka“ potopljen je nakon udara u obalu, ili preciznije nasukavanja neposredno uz obalu, na poluotoku Pelješcu u zaljevu Trstenica 1981. godine, nakon olujnog nevremena. Njegovi ostaci danas leže na plitkom dnu, neposredno uz samu obalu pored pelješkog mjesta Mokalo, i to pramcem na 5 metara, a krmom na 15 metara dubine. Brod je nakon havarije ostao na plitkom dnu i nadvodni dio broda je potpuno izrezan i odstranjen, pa su do danas ostali samo dijelovi ispod vodene linije. Radilo se o zaista velikom teretnjaku od preko 100 metara dužine, sa centralnim komandnim mostom i vlastitim dizalicama za ukrcaj tereta (kojih više nažalost nema). Ronjenje započinje na najplićem dijelu, onom djelomično izrezanog pramca na samo 5 metara, a nakon toga se roni prema krmi. Krmeni dio j