JEDRENJE

Nije ni tako davno bilo kada je susret s katamaranima kod nas bio vrlo rijedak, a svaka njihova pojava izazivala je poseban interes ali i dosta sumnji kod onih koji plove klasičnim jedrilicama. U početku su to bile samo manje brodice, uglavnom samogradnja nautičara iz istočne Europe, s nekim neobičnim, često i krajnje jednostavnim rješenjima. Uskih trupova i skučenih prostora u brodu pridobili su mali broj simpatizera, ali su kao nešto novo svakako bili interesantni. Naziv katamaran donosi engleski gusar William Dampier koji još 1697. opisuje plovila na koja je naišao uz obale jugozapadne Indije, što je samo iskrivljeni naziv s tamilskog "kattumaram", u doslovnom prijevodu, balvani vezani zajedno. Sličnim su tipom brodice Polinežani, prateći migracije ptica selica i velikih morskih sisava...

Čim je izašao kalendar regata u prosincu 2019., odmah sam na svoju listu stavio "Susak za dvoje". Sjevernojadranski pandan regati "Sv. Nikola za samce i dvojce" koja se jedri oko otoka Palagruže uoči dana sveca zaštitnika pomoraca, "Susak za dvoje" otvoren je i za pune posade, jedri se sredinom mjeseca studenog iz Opatije oko otoka Suska i natrag, a ruta je dugačka 100 nautičkih milja. Prateći meteo-prognostičke modele desetak dana uoči regate, većina se poklapala u predviđanju jake i olujne bure u periodu regate. Kada se različiti prognostički modeli poklapaju, to znači da zaista možemo i očekivati vrijeme kakvo prognoziraju. Organizatori su odmah odgodili predviđeni start s petka na subotu, u nadi da će se bura smirivati prema nedjelji. U četvrtak ujutro uputio sam se u Pulu gdje moja je...

Gotovo svakog ljeta u redakciju stigne poneki prijedlog čitatelja koji sugerira da obradimo temu o regatnim pravilima. Spominju kako im je čitanje pravila u većem dijelu teško razumljivo, a druge literature s nekim jasnijim objašnjenjima nema. Uglavnom navode kako se jedrenjem ranije nisu bavili, ali od kada su to iskustvo isprobali svidjelo im se, kupili su manje ili veće krstaše i povremeno sudjeluju na nekim lokalnim regatama. Međutim, vrlo se nelagodno osjećaju u blizini drugih jedrilica te se najčešće uklanjaju jer nisu sigurni kada imaju prednost, ali ni to nije uvijek jednostavno i sudar im se ponekad čini neizbježnim. Kod manjih je jedrilica to i manji problem. Sve se odvija sporije, a ukoliko i dođe do mogućeg kontakta s drugim brodom u većini slučajeva sve se može riješiti ruk...

Mrdujska regata, fešta jedara i mora, tradicija, impresivna, očaravajuća i nezaboravna. U nedjelju 04.10.2020, točno u 11:00 sati raketom s broda regatnog odbora predsjednik JK Labuda, kapetan Toni Mlikota dao je znak za start 89. Mrdujske regate. Mrdujska regata jedri se od davne 1927. godine i najmasovnija je utrka krstaša na Jadranu i jedna od najstarijih regata u Europi. Naime, 89. Mrdujska regata trebala se održati dan ranije, u subotu 03.10., međutim zbog orkanskog juga koje je puhalo i preko 50 čvorova, Regatni odbor odgodio je regatu za nedjelju, rezervni termin, kako bi sudionici i flota ostali na sigurnom i izbjegli „ludo“ jugo. Flota od više od 120 krstaša startala je sa milje duge startne linije koja se protezala od ulaza u Splitsku luku pa sve do Sustipana. Jedrilo...

Ova regata sastoji se od dvije etape, Splitova lučica – Jelsa te povratak u Split, uz obavezni prolaz kod Mrduje. Bodovi iz dvije etape se zbrajaju, a ukoliko dvije ekipe imaju isti broj bodova pobjedu odnosi ona s boljim vremenom u završnoj etapi. Ove godine je od ukupno 33 krstaša u Jelsu prva uplovila posada “Bare V” predvođena skiperom Antom Vanjakom. Kako nam je otkrio Vanjaka, radi se o jedrilici domaćeg proizvođača Murticyachts i to ni manje ni više nego unikatnom primjerku. “Bare V” je Murtic 52. Planirano je više brodova po uzoru na klasu TP52 no izrađen je samo ovaj. Iznutra je opremljen i za đite, pa nije klasični regatni, a jako je brz – objašnjava Vanjaka. Brzinu je ova ekipa dokazala i u drugoj etapi. U nedjelju su prvi stigli u cilj u Splitovoj lučici, čime su drugu g...

Što zaljubljenik u sport, ali površni pratitelj jedriličarskih zbivanja zna o tom sportu? Uglavnom vrlo malo. Jedriličarske se regate odvijaju negdje daleko od kopna, ali i daleko od očiju zaljubljenika u sport. Svijet su za sebe ti jedriličari, ali... Nešto se ipak mijenja. Švicarski bogataš i strastveni zaljubljenik u događanja pod jedrima Michel Niklaus od ovog sporta želi napraviti – tenis. Neće naravno brodove zamijeniti reketima, već po uzoru na “bijeli sport” planira razviti novi sustav jedrenja, prepoznatljiv u svijetu sporta, a prvenstveno jednostavniji za praćenje, navijanje... - Švicarac koji je pokrenuo Star Sailor League za klasu Zvijezda sada se bacio na ovo. Njegova je ideja da nacije jedre timski, po principu nogometnog svjetskog prvenstva. Da to ne bude kao America’s...

Hoće li nas globalno zagađenje i klimatske promjene proizašle iz njega natjerati na korištenje rješenja iz prošlosti? Sigurno da u potpunosti izbaciti fosilna goriva u svjetskom transportu je za sada nemoguće dok tehnološki napredak ne donese adekvatnu zamjenu, ali za ekskluzivni transport evo jednog pokušaja koraka u prošlost. Tvrtka Sailcargo odlučila je sagraditi teretni jedrenjak. Radi se dakle o nečem što vjerojatno nije napravljeno u zadnjih stotinjak godina. Kobilica je položena s prvim danima ljeta 2018. i očekuje se da će jedrenjak biti porinut u roku od tri i pol do četiri godine, što će ponajprije ovisiti o interesu ulagača Klima se mijenja, htjeli mi to prihvatiti ili ne. Možda se može raspravljati o tome koliko čovjek utječe na to, ali čim se suočimo s brojkama i milijuni...

Genova je jedro koje prvo dolazi u kontakt s strujanjem vjetra i njen oblik određuje način upravljanja jedrilicom. Zbog toga genova treba omogućavati značajnije promjene dubine i položaja najveće dubine u odnosu na glavno jedro. Za razliku od glavnog jedra kojeg ne možemo mijenjati tijekom regate, genovâ može biti više, a mijenjaju se ovisno o uvjetima na moru. Aerodinamička sila genove Isto kao kod glavnog jedra i kod genove postoje tri osnovna faktora kojima se kontrolira aerodinamička sila. Ti faktori su: upadni kut vjetra, oblik zadnjeg ruba i forma genove.   Upadni kut vjetra Najvažnija komponenta u generiranju aerodinamičke sile genove, kao što je slučaj i kod glavnog jedra, je upadni kut vjetra. Upadni kut vjetra u genovu prvenstveno ovisi o kursu kojim se je...