Arhiva JEDRENJE - Gorgonija.com

lis72020 by adminNo Comments

89. Mrdujska regata

JEDRENJE, NOVOSTI

Mrdujska regata, fešta jedara i mora, tradicija, impresivna, očaravajuća i nezaboravna. U nedjelju 04.10.2020, točno u 11:00 sati raketom s broda regatnog odbora predsjednik JK Labuda, kapetan Toni Mlikota dao je znak za start 89. Mrdujske regate. Mrdujska regata jedri se od davne 1927. godine i najmasovnija je utrka krstaša na Jadranu i jedna od najstarijih regata u Europi. Naime, 89. Mrdujska regata trebala se održati dan ranije, u subotu 03.10., međutim zbog orkanskog juga koje je puhalo i preko 50 čvorova, Regatni odbor odgodio je regatu za nedjelju, rezervni termin, kako bi sudionici i flota ostali na sigurnom i izbjegli „ludo“ jugo. Flota od više od 120 krstaša startala je sa milje duge startne linije koja se protezala od ulaza u Splitsku luku pa sve do Sustipana. Jedrilo...

lip152020 by Luka KolovratNo Comments

Održana 67. Splitova regata krstaša

JEDRENJE, NOVOSTI

Ova regata sastoji se od dvije etape, Splitova lučica – Jelsa te povratak u Split, uz obavezni prolaz kod Mrduje. Bodovi iz dvije etape se zbrajaju, a ukoliko dvije ekipe imaju isti broj bodova pobjedu odnosi ona s boljim vremenom u završnoj etapi. Ove godine je od ukupno 33 krstaša u Jelsu prva uplovila posada “Bare V” predvođena skiperom Antom Vanjakom. Kako nam je otkrio Vanjaka, radi se o jedrilici domaćeg proizvođača Murticyachts i to ni manje ni više nego unikatnom primjerku. “Bare V” je Murtic 52. Planirano je više brodova po uzoru na klasu TP52 no izrađen je samo ovaj. Iznutra je opremljen i za đite, pa nije klasični regatni, a jako je brz – objašnjava Vanjaka. Brzinu je ova ekipa dokazala i u drugoj etapi. U nedjelju su prvi stigli u cilj u Splitovoj lučici, čime su drugu g...

svi132020 by Luka KolovratNo Comments

Seascape 27

JEDRENJE, NOVOSTI, TESTOVI PLOVILA

Globalnom popularizacijom dnevna i vikend jedrenja postala su sve češća aktivnost, a potražanja za manjim, jednostavnijim, dovoljno sigurnim i po mogućnosti što bržim jedrilicama, pa ako još imaju i pokoji pomoćni ležaj, sve više je rasla. Tragom toga nastao je prvi model ovog slovenskog brodograditelja, pet i po metarski Seascape 18. Pojavio se još prije desetak godina i u jedriličarskim je krugovima odmah primijećen kao vrlo interesantna jedrilica. Pravi trenutak i dobar proizvod učinili su ga vrlo popularnim, a stečena iskustva mogla su biti samo poticaj razvoju novih modela. Danas u ponudi imaju četiri modela i do sada su ukupno isporučili oko šesto jedrilica. Veliki broj jednakih jedrilica otvara mogućnost stvaranja monoklase, udruženja ili zajednica, što otvara i nove mogućnosti kod...

ožu262020 by Luka KolovratNo Comments

Preuzmite knjigu “Biti brži”

JEDRENJE

Knjiga je nastala kao plod više od petnaest godina vlastitog jedrenja, treniranja drugih posada te održavanja različitih škola jedrenja. Ovo je priručnik koji omogućava nadgradnju jedriličarskog znanja i onih koji se bave ovim sportom. Autor Stjepan Vitalić o knjizi je napisao slijedeće: „Ali jedrenje, kako ga ja doživljavam, je puno više od sporta. To je način života koji se na jednoj strani sastoji od znanosti, a na drugoj strani od umjetnosti. Znanost sigurno čini veliki dio jedrenja, ali dio u kojem umjetnost dolazi do izražaja nikako ne mogu zanemariti. Ono što je sigurno je kako se ne može naučiti jedriti samo čitajući knjige poput ove koju upravo imate u ruci. U najboljem slučaju možete saznati neke tehničke pojedinosti koje prije niste poznavali ili dobiti nove ideje kako unapr...

lis262019 by Luka KolovratNo Comments

Nations Gold Cup

JEDRENJE, NOVOSTI

Što zaljubljenik u sport, ali površni pratitelj jedriličarskih zbivanja zna o tom sportu? Uglavnom vrlo malo. Jedriličarske se regate odvijaju negdje daleko od kopna, ali i daleko od očiju zaljubljenika u sport. Svijet su za sebe ti jedriličari, ali... Nešto se ipak mijenja. Švicarski bogataš i strastveni zaljubljenik u događanja pod jedrima Michel Niklaus od ovog sporta želi napraviti – tenis. Neće naravno brodove zamijeniti reketima, već po uzoru na “bijeli sport” planira razviti novi sustav jedrenja, prepoznatljiv u svijetu sporta, a prvenstveno jednostavniji za praćenje, navijanje... - Švicarac koji je pokrenuo Star Sailor League za klasu Zvijezda sada se bacio na ovo. Njegova je ideja da nacije jedre timski, po principu nogometnog svjetskog prvenstva. Da to ne bude kao America’s...

tra302019 by Luka KolovratNo Comments

Ekološki drveni teretni jedrenjak

JEDRENJE, NOVOSTI

Hoće li nas globalno zagađenje i klimatske promjene proizašle iz njega natjerati na korištenje rješenja iz prošlosti? Sigurno da u potpunosti izbaciti fosilna goriva u svjetskom transportu je za sada nemoguće dok tehnološki napredak ne donese adekvatnu zamjenu, ali za ekskluzivni transport evo jednog pokušaja koraka u prošlost. Tvrtka Sailcargo odlučila je sagraditi teretni jedrenjak. Radi se dakle o nečem što vjerojatno nije napravljeno u zadnjih stotinjak godina. Kobilica je položena s prvim danima ljeta 2018. i očekuje se da će jedrenjak biti porinut u roku od tri i pol do četiri godine, što će ponajprije ovisiti o interesu ulagača Klima se mijenja, htjeli mi to prihvatiti ili ne. Možda se može raspravljati o tome koliko čovjek utječe na to, ali čim se suočimo s brojkama i milijuni...

stu12018 by Luka KolovratNo Comments

Genova

JEDRENJE, NOVOSTI

Genova je jedro koje prvo dolazi u kontakt s strujanjem vjetra i njen oblik određuje način upravljanja jedrilicom. Zbog toga genova treba omogućavati značajnije promjene dubine i položaja najveće dubine u odnosu na glavno jedro. Za razliku od glavnog jedra kojeg ne možemo mijenjati tijekom regate, genovâ može biti više, a mijenjaju se ovisno o uvjetima na moru. Aerodinamička sila genove Isto kao kod glavnog jedra i kod genove postoje tri osnovna faktora kojima se kontrolira aerodinamička sila. Ti faktori su: upadni kut vjetra, oblik zadnjeg ruba i forma genove. Upadni kut vjetra Najvažnija komponenta u generiranju aerodinamičke sile genove, kao što je slučaj i kod glavnog jedra, je upadni kut vjetra. Upadni kut vjetra u genovu prvenstveno ovisi o kursu kojim se je...

ruj32018 by Luka KolovratNo Comments

Posljednje pripreme za plovidbu od 10.000 milja

JEDRENJE, NOVOSTI

Zahuktavaju se posljednje pripreme za avanturu šibenskog liječnika Dražena Grgića koji će na blagdan sv. Mihovila istoimenom jedrilicom sam isploviti iz kanala sv. Ante i neće se zaustaviti sve do brazilskog otočja Fernando de Noronha udaljenog deset tisuća nautičkih milja, a sve kako bi upozorio i podigao svijest o onečišćenju mora plastikom. Grgić će od Kornata do Brazila ploviti desetmetarskom jedrilicom nazvanom po šibenskom zaštitniku sv. Mihovilu. Nije to luksuzan brod, kaže šibenski oftalmolog, čak nema ni unutarnji WC, a ovih je dana očišćen, servisiran i ukrašen naljepnicama Grada Šibenika i šibenske Turističke zajednice. - Kad bi neki turist zakoračio u brod, momentalno bi izašao. Nema unutra ni spavaće sobe ni WC-a, a umjesto kuhinje koristit ću plinsko kuhalo za čaj, kavu i...

kol242018 by Luka KolovratNo Comments

Kontrole za trimanje glavnog jedra

JEDRENJE, NOVOSTI

Pravilno natrimano glavno jedro omogućava postizanje maksimalne brzine i visine jedrilice za vrijeme jedrenja uz vjetar. Za pravilno trimanje, potrebno je poznavati sve kontrole koje mijenjaju formu glavnog jedra. U ovom poglavlju vidjet ćemo koje su to kontrole i kako utječu na promjenu aerodinamičke sile glavnog jedra. Škota Škota je osnovna kontrola za trimanje glavnog jedra. Pritezanjem i popuštanjem škote djeluje se na upadni kut vjetra (znači i aerodinamičku silu u jedru), dubinu, izvijenost i zatvorenost zadnjeg ruba jedra. Upadni kut vjetra. Pritezanjem škote povećava se upadni kut vjetra i aerodinamička sila glavnog jedra. Popuštanjem škote smanjuje se upadni kut i aerodinamička sila jedra postaje manja. Dubina. Pritezanjem škote smanjuje se dubina glavnog jedra. Popuš...

kol42018 by Luka KolovratNo Comments

Glavno jedro

JEDRENJE, NOVOSTI

Svojim prednjim rubom glavno jedro je pričvršćeno uz jarbol, a svojim donjim rubom za bum. Može se reći kako je glavno jedro “motor” svake jedrilice Jedreći uz vjetar, glavno jedro se ponaša kao aerodinamička površina jer čestice zraka struje od njegovog prednjeg ruba prema njegovom zadnjem rubu. U takvim uvjetima, forma glavnog jedra je izuzetno važna za pravilno strujanje i brzinu jedrilice. No, kada se jedri niz vjetar, forma glavnog jedra više nije toliko važna jer se ono više ne ponaša kao aerodinamička površina; sada samo “skuplja” vjetar poput padobrana i zato projicirana površina glavnog jedra postaje značajnija. Na početku poglavlja vidjet ćemo o čemu ovisi i kako se kontrolira aerodinamička sila glavnog jedra . Postoje brojne kontrole za trimanje glavnog jedra. Zahvaljuj...