Arhiva BIOLOGIJA - Stranica 3 od 20

velj182024 by adminNo Comments

UW Conservation Diver

Što je to i koja mu je svrha? Radi se o tečaju ronilačke specijalnosti koja je namijenjena onima koju žele sudjelovati u akcijama čišćenja „podvodja“ i onima koji su se već naveliko bavili time da dobiju formalno priznanje za svoje znanje i rad. Ali čistilo se i prije i bilo je dobro. Apsolutno da ali i svijet i saznanja idu naprijed pa tako i ovo. Nekad su tečajevi ronjenja izgledali ovako: PRVI do 20, DRUGI do 40 i poslije roniš do „kolko“ te volja. Danas smo nadišli i prerasli ovo. Tako je i s čišćenjem. Imate dvije opcije, prva je „ja bum delal kotec, kak i moj otec“ a druga je „stani, razmisli, djeluj“ što ste čuli ako ste ikada radili neki RESCUE tečaj. Danas promišljamo o tome što ćemo raditi da to bude pametnije, lakše, učinkovitije, da „nedaj Bože“ ne napravimo više štete neg...

velj152024 by adminNo Comments

Pet kornjača se utopilo u ribarskim mrežama

BIOLOGIJA, NOVOSTI

Pet glavatih želvi pronađenih na plaži Sakarun na Dugom otoku, najvjerojatnije su se utopile prije 5 do 15 dana uslijed zaplitanja u ribarske mreže (koće). Dvije kornjače su uginule prije više od mjesec dana, u ovih kornjača uslijed autolize tkiva nisu utvrđene eventualne patološke promjene. Potvrđeno je to u Veteranskom institutu u Zagrebu nakon obdukcije glavatih želvi. Patolozi Hrvatskog veterinarski instituta dr. sc. Željko Mihaljević i Šimun Naletilić, univ.mag.med. vet. su u okviru Protokola za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morski sisavci, morske kornjače i hrskavične ribe) Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, napravili obdukciju 7 glavatih želvi (Ca...

velj142024 by adminNo Comments

Još jedna uginula želva na Sakarunu

BIOLOGIJA, NOVOSTI

Nakon što je nedavno pronađeno 6 uginulih glavatih želvi na plaži Sakarun na Dugom otoku, pronađena je još jedna uginula želva. Mr sc Morana Bačić, stručna voditeljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije "Natura Jadera", potvrdila nam je pronalazak još jedne želve. - Na istom mjestu pronađena je još jedna glavata želva, a danas je Komunalno društvo općine Sali poslalo svih 7 mrtvih želvi u Zadar. U Zadru će ih preuzeti 'Agroproteinka' i poslati dvije veterinaru na obdukciju u Veterinarski institut u Zagrebu. Dok se čeka uzrok uginuća ovih zaštićenih morskih životinja mještani špekuliraju o mogućim uzrocima uginuća. Tako jedni pretpostavljaju da su želve uginule u dalekim morima, dalje u Jadranu, te ih je donijelo jako jugo na pla...

velj132024 by adminNo Comments

Šest uginulih glavatih želvi na plaži Sakarun

BIOLOGIJA, NOVOSTI

Šest uginulih glavatih želvi pronađeno je na plaži Sakarun na Dugom otoku, jedna je poslana na obdukciju u Veterinarski institut u Zagrebu gdje će se utvrditi uzrok smrti. Kornjače je otkrio mještanin, a jučer je na mjestu pronalaska bila mr sc Morana Bačić, stručna voditeljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije "Natura Jadera". -Pronašli smo 6 glavatih želvi, od čega su 5 bile u odmakloj fazi raspadanja te će ih na propisan način zbrinuti komunalno društvo općine Sali. - kaže mr sc Bačić. Pretpostavlja se da je želve donijelo more za nedavnog juga, a za sada se ne može znati zbog čega su uginule, te će uzrok smrti jedne od želvi biti utvrđen obdukcijom. - S obzirom da su sve kornjače bile u različitoj fazi raspadanja, da se zakl...

pro312023 by adminNo Comments

Crveni koralj

BIOLOGIJA, ŽARNJACI, ŽIVI SVIJET JADRANA

Koralj je životinja, niži beskralježnjak s vapnenastim skeletom i mnogobrojnim polipima bijele boje. Činjenicu da je koralj životinja znanstvenici su otkrili tek u 18. stoljeću, a do tada je vladalo vjerovanje da je riječ o biljci koja se stvrdne kad se izvadi iz mora. Kolonije koralja žive prirasle na kamenu podlogu, krošnjom prema dolje. Da bi narastao do komercijalne veličine koralju treba više desetaka godina. Dubine na kojima obitava su od 30 – 300 metara, obično na južnim stranama otoka, a odgovaraju mu lokacije gdje je more čisto s izraženim morskim strujanjima koja donose hranu – planktone. Ime mu potječe od grčke riječi koralion što znači «kći mora». U Jadranskom moru živi čak pedesetak vrsta koralja, a najpoznatiji je crveni koralj iz roda Corallium rubrum. Koraljarstvo u Hrv...

pro312023 by adminNo Comments

SHVAĆANJE MORSKOG SVIJETA I RIBOLOVA U ANTICI – -TREĆI DIO –

BIOLOGIJA, NOVOSTI, RIBARSKE PRIČE

LOV NA TUNE, MARITIMNE VILE, POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU RIBLJIH PROIZVODA U ovom, zadnjem postu 2023. godine ćemo malo posvetit temu na ribolov većih morskih zviri i beštija... vi koji niste čitali pročitajte prvi dio i drugi dio. U prvom dijelu pisano je o tuni, ali ne i lovu na nju. Velike ribetine poput tune, sabljarke i slično imaju ogromnu snagu, što zahtjeva malo drugačiju, prilagođeniju, organiziraniju vrstu lova. Potrebni su bili čamci s kojih se može lovit takva riba, razne konstrukcije kao što su na primjer tornjevi za promatranje (poslije ćemo detaljnije o tome). Još je Aristotel u svojoj knjizi „Povijest životinja“ (4. st. pr. Kr.) opisuje neka svoja zapažanja. Kao i ribari, primjećuje da određene vrste riba migriraju određenim rutama u različita doba godine i to pov...

pro292023 by adminNo Comments

SHVAĆANJE MORSKOG SVIJETA I RIBOLOVA U ANTICI (Drugi dio)

BIOLOGIJA, NOVOSTI, RIBARSKE PRIČE

Počeci ribanja i ribarskog prigovaranja Pročitajte prvi dio ovog članka ovdje. U prapovijesti, osim hrane koji je priskrbljivao na kopnu, čovjek je sakupljao morske plodove i lovio ribu. Koristio je primitivne tehnike i alate od kojih jedne možemo vidjeti u uporabi i danas, dok su druge zajedno s tehnologijom napredovale munjevitom brzinom. Nije bitno radi li se o Njemačkoj, Japanu, Francuskoj ili u Hrvatskoj, ljudi tog vremena su bili primorani koristiti primitivne alate koji nisu nužno međusobno isti (svak ima svoj đir, neko je malo napredniji, neko je malo nazadniji) – ali su ti alati tu, takvi kakvi jesu i služe istoj svrsi. Nadovezat ću se na prošli članak i spomenut još oslića i raka, barem za ovaj članak, nakon čega ću se prebaciti na ribolovni alat i tehnike ribolova. ...

pro262023 by adminNo Comments

Zmija zubuša

BIOLOGIJA, NOVOSTI, RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA

Osteichthyes, Anguilliformes, Ophichthidae, Ophisurus serpens (Linnaeus, 1758) – Zmija zubuša (E: Serpent eel) Bentoska, pridnena vrsta, zadržava se na pjeskovitom i muljevitom dnu, na dubinama od 10 do 300 m dubine. Naraste do 320 cm. Tijelo je valjkasto, jako izduženo, zmijolikog oblika, a prema repu se postepeno sužava. Leđna peraja je u jednom dijelu, trbušne peraje nema, a odmah iza glave su male prsne peraje. Tijelo je bez krljušti, bogato sluznim žlijezdama. Bočna linija je dobro izražena, a na njoj se zapaža 20 -25 zlatnih mrlja. Čeljusti su izdužene s brojnim zubima poredanim u nekoliko redova. Boja tijela je gore žućkastosmeđa sa zlatastim odsjajem, a dolje je bijelo sivkasta do srebrenkasta. Pomoću tvrdog repa zakopava se u podlogu iz koje viri glavom. Noću izlazi u po...

pro222023 by adminNo Comments

SHVAĆANJE MORSKOG SVIJETA I RIBOLOVA U ANTICI – dio 1 –

BIOLOGIJA, NOVOSTI, POMORSKA BAŠTINA, RIBARSKE PRIČE

Ne znam kako je počelo, ali sigurno je nekakav pračovjek vidio beštiju u moru, nakon čega je svog kolegu pračovjeka zdimio laktom u rebra da obrati pozornost pokazujući prstom upravo na tu „beštiju“ koju danas zovemo riba. Nakon nekoliko pokušaja hvatanja rukama vjerojatno su primijetili sljedeću statistiku: a) riba je brza ko raketa, b) riba je sklizava ili sluzava zbog čega se teže se hvata golim rukama. Nije nemoguća misija, ali zašto ne olakšat život sam sebi? Shodno tome skupio se trust prapovijesnih mozgova i to je bio početak priče o nastanku i razvoju prvog ribolovnog alata. Uz Jadran dajem primjere arheoloških nalaza iz čitavog svijeta, čisto zato što neki alati u Hrvatskoj ili nisu još pronađeni ili su malo drugačiji, a bi ih bilo šteta propustiti i pravit se da ne postoje. Ma...

pro162023 by adminNo Comments

Morska katedrala

BIOLOGIJA, NOVOSTI

Ove godine Nacionalni park Port-Cros na jugu Francuske proslavio je svoj 60. rođendan. Jedan je od prvih zaštićenih morskih područja u Europi, a titulom najstarijeg ne može se pohvaliti jer ona pripada Nacionalnom parku Mljet koji ove godine puni 63 godine. Međutim svojim radom na očuvanju kopnene i morske biološke raznolikosti Nacionalni park Port-Cros zasigurno prednjači pred brojnim drugima. Mjesto je to najgušće populacije kirnji golemih (Epinephelus marginatus) u Mediteranu. Ti gorostasi Sredozemlja su u vodama parka pronašli svoje utočište. Veliki zagovaratelj njihove zaštite, nekadašnji sportski ribolovac, Jo Harmelin sjeća se davnih šezdesetih godina kada je zbog ribolova populacija kirnji drastično opala. Svega jednu do dvije mogao bi vidjeti u jednom zaronu, a danas ih, zahval...