BIOLOGIJA

Između neba i mora

Između neba i mora

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Eleonorin sokol (Falco eleonorae Gené 1839) manja je vrsta sokola koja se gnijezdi kolonijalno, uglavnom na pučinskim otocima u Sredozemlju. Ukupna svjetska populacija procjenjuje se na oko 12.000 gnijezdećih parova, od čega ih je u Grčkoj više od 80%. Vrsta provodi zimu na Madagaskaru i u okolnim područjima. Hrani se uglavnom krupnim kukcima koje lovi u letu, a u razdoblju gniježđenja malim pticama. Stoga je sezona gniježđenja posve neobična u usporedbi s velikom većinom vrsta – ljeto i rana jesen. Ovo je prilagodba na sezonu ptičjih migracija, kada ptica, odnosno hrane ima najviše. Na svjetskoj razini vrsta je u kategoriji ugroženosti „najmanje zabrinjavajuće“ (LC), a u Hrvatskoj „ugrožena“ (EN). Kuriozitet jest to da je vrsta nazvana po srednjovjekovnoj sardinijskoj vladarici El
Scalpro AS razvija tehnologiju komercijalnog uzgoja Jakovljevih kapica

Scalpro AS razvija tehnologiju komercijalnog uzgoja Jakovljevih kapica

BIOLOGIJA
Mnoge hrvatske obalne i otočne lokacije Dalmacije i Istre - posebice uvale i zaljevi gdje rijeke utječu u Jadransko more, oduvijek su bile prepoznatljive po izdašnosti izlova autohtonih "divljih", a poslije i po uzgoju morskih školjkaša. To su područja Malostonskog zaljeva gdje utječe Neretva, zatim Novigradsko more gdje utječe Zrmanja, ušće rijeke Krke i još mnoge druge lokacije diljem Lijepe naše. Riječ je o živopisnim krajobrazima jadranske obale poput Limskog kanala; Malostonskog, Pulskog i Pirovačkog zaljeva te uvale Klimno. Tajna je u boćatoj vodi tj. mješavini morskih i riječnih tokova. Plodovi mora o kojima govorimo jesu kamenica - ostrea edulis, dagnja, kućica, prstac, volak, ugrc, kunjka, periska, Jakovljeva kapica, prnjavica, rumenka, kokoš, kunka, ljudsko srce, prilje
Kako biti okolišno odgovoran ronioc

Kako biti okolišno odgovoran ronioc

BIOLOGIJA
Ronjenje je atraktivna turistička aktivnost koja omogućava uvid u ljepote podmorja, a nekoliko je načina kojima možemo pridonijeti očuvanju podmorja od negativnih utjecaja ronilačkih aktivnosti. Prvi korak je uvijek naučiti što više o kraju koji posjećujemo, o ekosustavu, vrstama i staništima. Na taj ćemo način i sami razumjeti koji naši postupci mogu ugroziti taj sustav. Fotografije neka budu jedina uspomena koju možemo ponijeti s nama sa ronjenja, bez da ugrozimo osjetljivu ravnotežu ekosustava koji posjećujemo. U skladu s tim, nište ne smijemo ostaviti u moru iza nas, niti baciti preko palube broda u more. Hranjenje morskih životinja mijenja njihovo prirodno ponašanje i može dovesti u opasnost njihov život pa ga svakako izbjegavajte. Mnogo je zanimljivije životinje promatrati u
Invazivne vrste u Jadranu

Invazivne vrste u Jadranu

BIOLOGIJA
Invazivne, alohtone, strane, štetne, egzotične samo su neki od pridjeva koji se danas rabe za vrste što koloniziraju određeno stanište i pritom izazivaju veće ekološke, okolišne i ekonomske promjene. Takve invazije uključuju i prirodno širenje organizama, ali do duboke je promjene morskih ekosustava doveo radikalan premještaj tisuća vrsta izazvan ljudskim aktivnostima poput pomorskog prometa, povezivanja mora kanalima, razvojem marikulture i mnogim drugim pa su stoga biološke invazije postale globalni problem. Tako je čovjek srušio sve prirodne barijere vremena i prostora omogućivši trenutno miješanje vrsta između svjetskih mora, pa danas ne postoji morsko stanište u kojem nema invazija. Prema slikovitom opisu znanstvenika brodovi su danas doslovno putujući biološki otoci koji nos
Crveni koralj

Crveni koralj

BIOLOGIJA
Koralj je životinja, niži beskralježnjak s vapnenastim skeletom i mnogobrojnim polipima bijele boje. Činjenicu da je koralj životinja znanstvenici su otkrili tek u 18. stoljeću, a do tada je vladalo vjerovanje da je riječ o biljci koja se stvrdne kad se izvadi iz mora. Kolonije koralja žive prirasle na kamenu podlogu, krošnjom prema dolje. Da bi narastao do komercijalne veličine koralju treba više desetaka godina. Dubine na kojima obitava su od 30 – 300 metara, obično na južnim stranama otoka,  a odgovaraju mu lokacije gdje je more čisto s izraženim morskim strujanjima koja donose hranu – planktone. Ime mu potječe od grčke riječi koralion što znači «kći mora». U Jadranskom moru živi čak pedesetak vrsta koralja, a najpoznatiji je crveni koralj iz roda Corallium rubrum. Koraljarstvo u