BIOLOGIJA

Upute za čitanje: kombiniran književni i svojevoljni dijalekt, pa se nemojte čudit kad je u nekoj rečenici „što“, a negdi ili negdje „šta“.😃 Došlo je vrime da se zaokruže opsežne čitabe o promjenama morskih razina. Općenito ću proć ukratko, neću ulazit u dubioze pojedinih razdoblja. Uvod: PRAPOVIJESNO ANTIČKA EPOPEJA O AKTERIMA I KARAKTERIMA LJUDI KRŠA I MORA Bila bronca ili željezo, metal je novitet, ruda koju u prirodi prvo triba pronać, a onda znat izvadit, rastalit i od toga napravit oružje/oruđe/nakit itd. Metal se javlja još u eneolitiku (bakar), a s odmakom vremena postaje sve uporabniji. Metal je vrijedan, lakše se skladišti, ne zauzima toliko prostora, lakše se transportira, ali i lakše je nekome dat(na primjer poklon glavešine glavešini) sikiricu ili slični predmet s...

Suradnja ronilačkih centara i udruga koje se bave zaštitom podmorja, logičan su izbor. Zašto ? Ronilačkim centrima treba čisto i zdravo podmorje a udrugama treba logistika u provođenju ekoloških i znanstvenih aktivnosti. Kad obje strane shvate da se radi o simbiozi, rezultati ne izostaju. Kako cijeli Jadran proživljava neke nove momente uzrokovane ljudskim aktivnostima. Ribarstvo, turizam i akvakultura sve više utječu na naše podmorje, i mi želimo dobiti što više podataka koliko. Stoga se Centar za Podvodna Istraživanja Navalis odlučio nabaviti i postaviti datalogere. Namjena ovih uređaja je prikupljanje podataka o temperaturi mora i  količini svjetlosti koja dopire do određene dubine. Cilj ovog projekta je dugoročno prikupljanje i dijeljenje ovih podataka. Kontroliranim i kontinuira...

U sklopu Erasmus + projekta Studijsko istraživanje o klimatskim promjenama u EU, u prostoru Prve sušačke hrvatske gimnazije 13. prosinca 2021. godine otvorena je izložba podvodnih fotografija „U MORU PROMJENA“ autora Marinka Babića. Izložba sadrži 24 fotografije i organizirana u suradnji s Udrugom Eko more iz Medulina, a tema su klimatske promjene, pojava termofilnih i invazivnih vrsta, ugrožene vrste, onečišćenje mora, ali predivni podvodni svijet sjevernog Jadrana. Kako klimatske promjene i globalno zatopljenje negativno utječu na populacije morskih organizama autor je objasnio na primjeru glavate želve (Caretta caretta). Kod ove vrste determinacija spola uvjetovana je okolišem, točnije temperaturom gnijezda u drugoj trećini embrionalnog razvoja. Temperatura pri kojoj je omjer spol...

Istraživanje je pokazalo da nakon ekstremnih kiša dolazi do blagog povećanja bakteriološkog zagađenja mora no riječ je o toliko niskim vrijednostima da je more na omiškim plažama i dalje unutar parametara kategorije mora izvrsne kakvoće. Prigodno, velika količina kiše dočekala je jučer sudionike završnog sastanka projekta Watercare u Omišu, gdje su predstavljeni rezultati analize utjecaja ljetnih pljuskova na mikrobiološko zagađenje mora, na ušću rijeke Cetine i poznatoj omiškoj pješčanoj plaži. „Cetina je izvor života i privrede velikom dijelu Dalmacije, od Vrlike do Omiša, sva mjesta i gradovi vezani su za Cetinu, a o njoj ovise i naši otoci Brač i Hvar. Neopisiva je važnost ove rijeke u našim životima i zato se nadamo da su rezultati istraživanja ohrabrujući i da će nam dati smjer...

U okolici Omiša, morske dubine od 30-ak metara ugošćuju izuzetnu prirodnu baštinu! Radi se o grebenu koji gradi kameni koralj, vrsta Cladocora caespitosa koja živi samo u Sredozemnom moru i nigdje drugdje. Tijekom prošlosti takvi su grebeni bili česti međutim u današnje su vrijeme izuzetno rijetki, a kameni koralj je ozbiljno ugrožen zagrijavanjem mora, širenjem invazivnih vrsta, onečišćenjem i mehaničkim oštećivanjem uslijed sidrenja i ribolova. U neposrednoj blizini ovog grebena nalaze se i brojne manje kolonije kamenog koralja, čiji okvirni broj i površinu rasprostiranja tek treba utvrditi, ali pri ovim prvim posjetama nismo im nazirali kraj! Ovaj izuzetan nalaz nas neizmjerno veseli i trenutno Javna ustanova “More i krš”, u suradnji s morskom biologinjom dr.sc. Silvijom Kipson, u sk...

Podvodno istraživački klub Mornar iz Splita, osmislio je i uspješno realizirao ekološki projekt s područja zaštite okoliša „ POSIDONIA OCEANICA - PLUĆA MORA“, koji je prepoznat i sufinanciran kao projekt od interesa Grada Splita za 2021. godinu. Livade Posidonije obogaćuju more kisikom, pa se s toga nazivaju "plućima mora". U njima živi, razmnožava se, lovi i skriva se nekoliko stotina vrsta algi i životinja. Livade Posidonije vrlo sporo rastu i još sporije se obnavljaju što ih čini izuzetno osjetljivima. Posebno ih ugrožava ribolov koćom, sidrenje, onečišćenje i gradnja u obalnom području. Zbog važnosti livada ove morske cvjetnice, te osjetljivosti i ugroženosti koja im prijeti, Posidonija je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta Zakonom o zaštiti prirode, dok je na europskoj razini štiti...

Morske kornjače su mala skupina simpatičnih životinja koja broji tek sedam vrsta koje nastanjuju sva mora i oceane. Sve su one ugrožene zbog karakterističnih značajki njihova životnog ciklusa u velikoj mjeri povezanih s intenzivnim ljudskim djelatnostima. Ta je spoznaja potaknula institucije mediteranskih zemalja - Hrvatske, Italije, Slovenije, Cipra, Grčke i Malte, da 2016. godine pokrenu europski projekt „Zajedničke akcije za poboljšanje statusa zaštite i očuvanja populacija morskih kornjača Europske unije – LIFE EUROTURTLES“. Projekt je fokusiran na dvije vrste morskih kornjača - glavate želve (Caretta caretta) i zelene želve (Chelonia mydas) i područja koja su od iznimne važnosti za očuvanje populacija tih dviju vrsta morskih kornjača  koje borave u Mediteranu jer su to staništa neopho...

Podgora je nakon šibenske Martinske druga lokacija na Jadranu sa instalacijom podvodne kamere koja u realnom vremenu sliku iz podmorja prenosi uživo na You Tube kanal Croatia Live panorama view.  Rezultat je to projekta  kojeg je financirala Splitsko-dalmatinska županija u suradnji sa TZ i općinom Podgora koje su osigurale lokaciju i infrastrukturu te Udruge Šibenik Meteo i specijaliziranog portala za ronjenje i ribolov Gorgonija.com. Kamera je potopljena na dubini od 8m na vanjskoj strani lukobrana koja je sudeći prema prvim kadrovima bogata sa ribom. Osim kamere instalacija koja se sastoji od gotovo 100m kabela opremljena je i sa reflektorom koji će osvijetliti podmorje u večernjem terminu od 17h do ponoći. Osim na You Tubu slika će se prenositi i na druge partnerske stranice te ta...

ADRIATIC GUARDIAN je platforma koja bi trebala objediniti sve informacije i poduzete akcije vezane za očuvanje mora i podmorja u Republici Hrvatskoj te dati mogućnost prijave onečišćenog područja kako bi se organizirala akcija čišćenja istog. Napravljana je kao interaktivna karta na kojoj se mogu vidjeti ali i dodati brojne informacije o zaštiti podmorja. Završili smo desktop verziju, a uskoro završavamo i mobilnu verziju te aplikaciju ! Dok sve ne završimo kartu koristite preko računala na adresi : www.adriatic-guardian.com Za sada objavljujemo lokacije koje je očistio DPS Zagreb i samo prvi sloj karte koji predstavlja očišćeni otpad, a ovim putem pozivamo sve druge udruge, institucije i pojedince koji su imali bilo kakvu akciju otklanjanja otpada da nam se jave (info@dps-zagreb.hr) da...

  Tijekom srpnja 2021. godine u sklopu projekta Interreg Italy – Croatia SASPAS unutar Nacionalnog parka Kornati postavljeno je ukupno 40 ekološki prihvatljivih sidrišta koja su postavljena u uvalama: Kravljačica, Strižnja, Šipnate i Tomasovac - Suha punta. U svakoj od navedenih uvala postavljeno je 10 sidrenih mjesta za plovila do 16 metara dužine.   Slika 1. Ekološki prihvatljiva sidrišta u NP Kornati Na svakom sidrenom mjestu nalazi se bova. Sve bove su postavljene korištenjem „Earth Anchor“ sustava – metode bušenja kroz pijesak i morski sediment u stijensku podlogu pri čemu su sidra upucana direktno u morsko dno. S obzirom na prirodu postavljanja, utjecaj na morski sediment je kratkotrajan i zanemariv. Tijekom samog postavljanja, a kasnije i eksploatacije sidrišta, ...