BIOLOGIJA

U nekoliko navrata na Gorgoniji.com mogli ste pročitati članke o masovnom pomoru periski i postavljanju kolektora kojima se pokušavalo „uloviti“ mlađ periske. S velikom radošću pisali smo i o tome da su se u nekim kolektorima našle mlade periske i da su  prebačene u Aquarium Pula na daljnju skrb. Zanimalo nas je koliko ukupno ima malih periski u Aquariumu, kako napreduju, s čim se hrane i još mnogo toga, a odgovore smo potražili u razgovoru s voditeljicom stručnog odjela Aleksandrom Bel Dajković. Koliko je trenutno malih periski u Vašim akvarijima i s kojih lokacija su sve pristigle? U cilju spašavanja plemenite periske (Pinna nobilis) u Sredozemlju i u nadi da se vrsta sačuva od izumiranja, početkom lipnja (2020. godine) postavljeni su, na 15 lokacija diljem Jadrana (od Dubro...

Svi smo ih vidjeli po plažama, ali što su zapravo malo tko zna⁉️ Ove male loptice nastaju od tankih vlakana Posidonije (lat. Posidonia oceanica). Posidonija je biljka iz skupine morskih cvjetnica, a poznatija je pod nazivima morska trava. U nas se naziva valiga ili lažina (po kojoj Oliverov galeb leži). Za velikih južina, morske struje kidaju komade morske trave, s korijenjem. Nakon toga se komadi trave valjaju po morskom dnu, zapravo najbolje bi bilo opisati ovu radnju kao morsko 'stupanje' (npr. stupanje vune u mlinu), i tako nastaju male savršene loptice koje možemo naći na plažama. Jedna tehnološka firma ih želi rabiti za izolaciju kuća pa navode: "Pokazalo se da se nakon određenog tretmana "kuglice Neptuna" mogu koristiti kao građevinska zvučna i toplinska izolacija. Snažnim...

Klub podvodnih aktivnosti Kraljevica pod sponzorstvom INA – Industrija nafte d.d. proveo je istraživačko edukacijski projekt pod nazivom „Živa periska“. Cilj projekta bio je kartiranje živih jedinki zaštićene školjke Plemenite periske (Pinna nobilis) na dubinama do 40 metara. Projekt je obuhvatio lociranje i pregled staništa zaštićenog školjkaša plemenite periske na obalnom području Kvarnerskog zaljeva i to od uvale Preluk do Jadranova radi georeferenciranja mogućih živih jedinki. Temeljem rezultata terenskog istraživanja, provedenih zarona na kojem su prikupljani podaci izrađena je digitalna karta s ucrtanim georeferenciranim lokacijama živih periski kao i lokacijama gdje je primijećen njihov mortalitet. Edukacijski učinak projekta je javno medijsko predstavljanje rezultata radi podizanja...

Nakon što je prije nekoliko dana u kolektorima u podmorju Omiša na šest metara dubine pronađena juvenilna periska, nove odlične vijesti dolaze iz Rovinja. Tu su kolektori „uhvatili“ devet malih periski dužine između 12 i 23 milimetra. S obzirom na pretpostavku da se parazit Haplosporidia pinne  koji je uzrokovao pomor periski u cijelom Mediteranu, još uvijek nalazi u njihovom prirodnom okruženju, periskice su trenutno u morskim akvarijima kako bi im se pružila maksimalna njega i pokušalo održati na životu. Ovaj broj juvenilnih periski na kolektorskim mrežama ukazuje na to da su neke jedinke preživjele pomor i da se razmnožavaju. „Omiška“ periskica se trenutno nalazi u Puli, u 120 litarskom akvariju s  recirkulirajućom, UV steriliziranom (24/7) i 1 μm filtriranom morskom vodom, stalne...

U kolektorima koje je Javna ustanova „More i krš“  postavila u Maloj luci kod Omiša, na dubini od 6 metara pronađena je jedna ŽIVA periska! Periska je veličine 2 cm i obzirom na njenu veličinu, trenutno ne možemo sa sigurnošću reći je li riječ o Pinni nobilis ili Pinni rudis. Periska se trenutno nalazi u cirkulacijskom bazenu u Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu a kad se izvade i ostali kolektori periska će otputovati na brigu u Aquarium Pula do njenog povratka u sigurno prirodno okruženje. Inače, u lipnju 2020. su postavljeni kolektori mlađi na tri lokacije ušća: kod vaterpolo igrališta u blizini gradske luke na dubini od 2 m, kod oznake za plić na ulazu u Omiš na dubinama od 2, 4 i 6 m, te u Maloj Luci na dubinama od 2, 4, 6, 8 i 10 m. Postavljanje kolektora su obavil...

Dovoljno se samo jednom naći u blizini kojeg većeg deponija smeća, legalnog ili ilegalnog, i po najlonu obješenom o grane okolnog drveća shvatiti koliku prijetnju okolišu čini odbačena plastika, a posebno plastične vrećice. Bez obzira da li su pune ili prazne, nakon relativno kratkog vremena lako se kidaju, oslobode sadržaja i  s prvim refulima vjetra polete. Neke zapnu o obližnje grane, a ostale nastave svoj put, često i do mora. Kada najlon jednom padne u more više ga ne raznosi vjetar, nego tu ulogu preuzimaju morske struje. Plovnost najlonskih vrećica je neutralna i nošene strujama dosta će  se dugo zadržati na raznim dubinama prije nego li potonu na morsko dno i uguše sve pod sobom. Na tom dugotrajnom putu stalna su prijetnja i tihi ubojica mnogim morskim organizmima. Morske kor...

Asparagopsis taxiformis je crvena morska alga. Naseljava stjenovito dno od površine do nekih 5 m dubine. Lako je prepoznatljiva po svojoj karmin crvenoj boji i desecima ogranaka nalik minijaturnim crnogoričnim (ali karmin boje) stabalcima dužine do 30 cm. Pogoduje joj malo zasjenjeno područje i mjesta s povećanom količinom hranjivih soli kao što je blizina urbanih područja. U Sredozemnom su moru vjerojatno dvije populacije, jedna davnim porijeklom iz Atlantika, poznata još od 1813 iz Egipta, a druga iz Crvenog mora koja se smatra alohtonom (stranom). Približno oko 2000. godine, vrsta se počela brzo širiti Sredozemljem, a širenje se pripisuje alohtonoj populaciji porijeklom iz Crvenog mora. U Jadranu je prvi put zabilježena 1999. godine uz otok Mljet, a potom u Dubrovniku te narednih ...

Jeste li vidjeli perisku? Ili neku drugu rijetku, invazivnu ili strogo zaštićenu vrstu? Želite li biti dio plemenitog pothvata? Pružite nam ruku u očuvanju biljnih i životinjskih vrsta, pomozite ostaviti ljepši i bogatiji svijet budućim generacijama. Pozivamo zaljubljenike u more, znanstvenike, ronioce, profesionalce, amatere, turiste, lokalno stanovništvo i prijatelje da nam putem aplikacije Have You Seen It? dojave ukoliko se prilikom morskih avantura susretnu s periskom ili nekom drugom rijetkom, invazivnom ili strogo zaštićenom vrstom. Naglasak je u pronalasku ŽIVIH PERISKI koje je od 2019. poharala bolest. Poveznica na aplikaciju: https://pakleniotoci.eu/HaveYouSeenIt Lako se koristi putem mobitela! Možete nas pratiti i preko naše Facebook stranice! https://www.f...

Jedinstveno područje ekološke mreže Natura 2000 naziva Ušće Cetine o čijem očuvanju brine županijska javna ustanova "More i krš" stanište je mediteranskog endema plemenite periske koja je krajem 2019. godine dospjela na Crveni popis vrsta zbog bolesti koja ju zahvatila još u 2016. godini u Španjolskoj, a od 2019. se proširila Jadranom. U ljeto 2019. mortalitet je nažalost zahvatio populaciju ušća koja trenutno bilježi stopostotni mortalitet. Uzroci smrtnosti još nisu dovoljno rasvijetljeni te se provode dodatne aktivnosti očuvanja strogo zaštićene plemenite periske. Upravo iz toga razloga javna ustanova More i krš se pridružila nacionalnoj inicijativi PinnAdriaNet, c ciljem očuvanja plemenite periske kao kritično ugrožene vrste, pod vodstvo dr.sc. Silvije Kipson. U lipnju 2020. su p...

U vodama ispred Barija (Italija) sakupljena je koćom, na dubini od 100 m te muljevitom dnu, nova riba za Jadransko more. Naime, radi se o prvom nalazu dviju jedinki vrste Bregmaceros nectabanus za Jadransko more. To je vrsta koja naseljava Zapadni (jugoistočni Karibi) i Istočni Atlantik (od Maroka do Namibije). Može ga se naći i u Indijskom oceanu te u tropskom dijelu Tihog oceana sve do otočja Fidži. Zabilježen je i u Južnoj Africi. U Sredozemnom moru je još zabilježen u vodama Turske, Izraela te Grčke (Egejsko i Jonsko more). Vrsta je prvobitno pogrešno determinirana kao Bregmaceros atlanticus u svim prethodnim izvješćima za Sredozemno more prije 2017. godine. Od tada se tek naknadno utvrdilo da je riječ zapravo o vrsti Bregmaceros nectabanus, koju smatraju lesepsijskim migrantom te da j...