BIOLOGIJA

Osnovna obilježja Jadranskog mora

Osnovna obilježja Jadranskog mora

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Oceani i mora prekrivaju 2/3 površine Zemlje. Naš Jadran sa svojih 138 595 km2 na toj globalnoj skali zaista se čini neznatan. Međutim, iako je globalno gledajući malo, plitko i poluzatvoreno more, Jadran je za zemlje koji ga okružuju u gospodarskom, tradicijskom i geostrateškom smislu ključan resurs. Geopolitika i demografija Omeđeno Balkanskim i Apeninskim poluotokom te duboko uvučeno u europsko kopno Jadransko more ima ukupnu duljinu obale od oko 8.300 km. Zapadna obala s duljinom od 1.300 km u potpunosti pripada Italiji dok istočnu obalu dijele Slovenija s kopnenom linijom od 46,6 km, Bosna i Hercegovina sa svega 24 km obale, Crna Gora sa 199 km Albanija (čija se jadranska obala nastavlja na obalu Jonskog mora) 362 km te Hrvatska čija obala s otocima obuhvaća približno 6000 km od
Zaštitimo Posidoniju

Zaštitimo Posidoniju

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Ma nisam ni ja mislio gdje bacam sidro. Kad bi roniocu rekli da će roniti na polju trave i da će mu biti zanimljivo, vjerojatno bi se okrenuo svom buddyu i rekao ovaj je lud. Ali da li je to uistinu tako ? Ima li u toj travi nečeg vrijednog. Nečeg vrijednog pažnje nas ronilaca. Ima. Probat ću vam objasniti kako sam ja promijenio pogled na nju. Krajem ljetne sezone 2017. Katja Marković NAUI 58783 dobila je ponudu da sudjeluje na monitoring u Posidonia oceanica na Lastovu. A ja nikada nisam bio na Lastovu. Naravno da sam uletio sa onim poznatim: mogu li i ja ? Imam sve dozvole, imam opremu, imam kameru, nisam skup, imam teretni auto - ma sve samo da odem na to Lastovo. Ne zna – pitat će( pa pitaj- što čekaš ). Dan drugi, kaže može. Čula se sa ekipom i može. Toooo!!! Kreće dogovaranje i ko
Istraživanje brojnosti staništa invazivne kamenice

Istraživanje brojnosti staništa invazivne kamenice

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Institut za oceanografiju i ribarstvo u sklopu projekta „Kompeticija između autohtone vrste kamenice Ostrea edulis i invazivne vrste kamenice Crassostrea gigas u Jadranskom moru – utjecaj na ekosustav, ribarstvo i akvakulturu (COCOA)“ koje financira Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja“ provodi istraživanje invazivne pacifičke kamenice koja se počela širiti u Jadranu. Iako se pacifička kamenica uzgaja diljem Europe ona u Jadranu, a i u Mediteranu ima status invazivne vrste te su zabilježena njena širenja izvan lokacija na kojima se uzgaja. Službeno se ne može potvrditi kada je točno došlo do uvođenja ove vrste u Mediteran, ali se smatra da je prvo sjeme ove vrste doneseno iz Japana 1966. godine od strane uzgajivača koji su bili iznenađeni brzom stopom rasta i kvalitetom ove vrste. Krajem
Između neba i mora

Između neba i mora

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Eleonorin sokol (Falco eleonorae Gené 1839) manja je vrsta sokola koja se gnijezdi kolonijalno, uglavnom na pučinskim otocima u Sredozemlju. Ukupna svjetska populacija procjenjuje se na oko 12.000 gnijezdećih parova, od čega ih je u Grčkoj više od 80%. Vrsta provodi zimu na Madagaskaru i u okolnim područjima. Hrani se uglavnom krupnim kukcima koje lovi u letu, a u razdoblju gniježđenja malim pticama. Stoga je sezona gniježđenja posve neobična u usporedbi s velikom većinom vrsta – ljeto i rana jesen. Ovo je prilagodba na sezonu ptičjih migracija, kada ptica, odnosno hrane ima najviše. Na svjetskoj razini vrsta je u kategoriji ugroženosti „najmanje zabrinjavajuće“ (LC), a u Hrvatskoj „ugrožena“ (EN). Kuriozitet jest to da je vrsta nazvana po srednjovjekovnoj sardinijskoj vladarici El
Scalpro AS razvija tehnologiju komercijalnog uzgoja Jakovljevih kapica

Scalpro AS razvija tehnologiju komercijalnog uzgoja Jakovljevih kapica

BIOLOGIJA
Mnoge hrvatske obalne i otočne lokacije Dalmacije i Istre - posebice uvale i zaljevi gdje rijeke utječu u Jadransko more, oduvijek su bile prepoznatljive po izdašnosti izlova autohtonih "divljih", a poslije i po uzgoju morskih školjkaša. To su područja Malostonskog zaljeva gdje utječe Neretva, zatim Novigradsko more gdje utječe Zrmanja, ušće rijeke Krke i još mnoge druge lokacije diljem Lijepe naše. Riječ je o živopisnim krajobrazima jadranske obale poput Limskog kanala; Malostonskog, Pulskog i Pirovačkog zaljeva te uvale Klimno. Tajna je u boćatoj vodi tj. mješavini morskih i riječnih tokova. Plodovi mora o kojima govorimo jesu kamenica - ostrea edulis, dagnja, kućica, prstac, volak, ugrc, kunjka, periska, Jakovljeva kapica, prnjavica, rumenka, kokoš, kunka, ljudsko srce, prilje
Kako biti okolišno odgovoran ronioc

Kako biti okolišno odgovoran ronioc

BIOLOGIJA
Ronjenje je atraktivna turistička aktivnost koja omogućava uvid u ljepote podmorja, a nekoliko je načina kojima možemo pridonijeti očuvanju podmorja od negativnih utjecaja ronilačkih aktivnosti. Prvi korak je uvijek naučiti što više o kraju koji posjećujemo, o ekosustavu, vrstama i staništima. Na taj ćemo način i sami razumjeti koji naši postupci mogu ugroziti taj sustav. Fotografije neka budu jedina uspomena koju možemo ponijeti s nama sa ronjenja, bez da ugrozimo osjetljivu ravnotežu ekosustava koji posjećujemo. U skladu s tim, nište ne smijemo ostaviti u moru iza nas, niti baciti preko palube broda u more. Hranjenje morskih životinja mijenja njihovo prirodno ponašanje i može dovesti u opasnost njihov život pa ga svakako izbjegavajte. Mnogo je zanimljivije životinje promatrati u
Invazivne vrste u Jadranu

Invazivne vrste u Jadranu

BIOLOGIJA
Invazivne, alohtone, strane, štetne, egzotične samo su neki od pridjeva koji se danas rabe za vrste što koloniziraju određeno stanište i pritom izazivaju veće ekološke, okolišne i ekonomske promjene. Takve invazije uključuju i prirodno širenje organizama, ali do duboke je promjene morskih ekosustava doveo radikalan premještaj tisuća vrsta izazvan ljudskim aktivnostima poput pomorskog prometa, povezivanja mora kanalima, razvojem marikulture i mnogim drugim pa su stoga biološke invazije postale globalni problem. Tako je čovjek srušio sve prirodne barijere vremena i prostora omogućivši trenutno miješanje vrsta između svjetskih mora, pa danas ne postoji morsko stanište u kojem nema invazija. Prema slikovitom opisu znanstvenika brodovi su danas doslovno putujući biološki otoci koji nos
Crveni koralj

Crveni koralj

BIOLOGIJA
Koralj je životinja, niži beskralježnjak s vapnenastim skeletom i mnogobrojnim polipima bijele boje. Činjenicu da je koralj životinja znanstvenici su otkrili tek u 18. stoljeću, a do tada je vladalo vjerovanje da je riječ o biljci koja se stvrdne kad se izvadi iz mora. Kolonije koralja žive prirasle na kamenu podlogu, krošnjom prema dolje. Da bi narastao do komercijalne veličine koralju treba više desetaka godina. Dubine na kojima obitava su od 30 – 300 metara, obično na južnim stranama otoka,  a odgovaraju mu lokacije gdje je more čisto s izraženim morskim strujanjima koja donose hranu – planktone. Ime mu potječe od grčke riječi koralion što znači «kći mora». U Jadranskom moru živi čak pedesetak vrsta koralja, a najpoznatiji je crveni koralj iz roda Corallium rubrum. Koraljarstvo u