Shadow

BIOLOGIJA

Učenici otkrili: More u Vranjicu zagađeno fosfatom i nitritom

Učenici otkrili: More u Vranjicu zagađeno fosfatom i nitritom

BIOLOGIJA, NOVOSTI
More na plaži Košice u Vranjicu kraj Splita zagađeno je fosfatom i nitritom, a jedna od plaža na Visu mikroplastikom. Zaključak je učenika 0.Š.’Josip Pupačić’ iz Omiša i 0.Š. ‘Kamen-Šine’ koji sudjeluju u projekta ‘Mother Earth’. Ovaj projekt pokrenut je u Centru izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, a provodi se u suradnji s Odjelom za darovite učenike Ministarstva obrazovanja države Izrael. Iako u ovom istraživanju nitko ne tvrdi koji je uzrok onečišćenja u Vranjicu, pretpostavlja se da bi to moglo biti iz Sjeverne luke u Splitu ili možda obližnjeg brodogradilišta u Vranjicu. U svakom slučaju, ovi zaključci itekako bi mogli biti korisni u daljnjem istraživanju onečišćenja ovoga područja. Istim projektom učenici su analizirali i more kraj ‘Gusara’ u Splitu, kao i na Velikoj plaži u...
Vatreni crvi sve češći u Jadranu

Vatreni crvi sve češći u Jadranu

BIOLOGIJA, MNOGOČETINAŠI, NOVOSTI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Klimatske promjene, zagrijavanje mora i oceana ima za posljedicu sve češću pojavu termofilnih morskih organizama, a među njima se sve više uočava vatreni crv, vrstu odavno poznatu u Jadranu.  Ovu morsku vrstu otkrio je pruski prirodoslovac Peter Simon Pallas (1741. – 1811.).  Njegovo otkriće iz 1766. godine izazvalo je zanimanje, identificirao je tada morskog stanovnika uistinu neobična izgleda i životnih navika. Iza latinskog naziva Hermodice carunculata krije se stvorenje s kojim se ne bismo rado susreli: on je crveno bijele boje te može narasti do 70 centimetara. Pojavu ovoga opasnog morskog stanovnika sve brojnijeg u Jadranu već dugi niz godina istražuje i prati mr Ante Žunec s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli. - Hermodice carunculata (vatreni crv, crv pas) je vrsta mnogočetinaša...
Foraminifere (2)

Foraminifere (2)

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Foraminifera kao značajan indikator u znanstvenim disciplinama Njihov životni ciklus je relativno kratak; od par dana do  nekoliko tjedana. Sad samo zamislite koliko ih ima u slojevima okolo po svitu. S razlogom sam na početku teksta  rekla da svit leži na njihovim kostima. Nekoliko faktora određuje njen životni put; temperatura i slanost mora, a potom okoliš u kojem žive (pijesak, alge, kame, mulj, blato itd). Bitna je i količina svjetla koja dopire do njih, kao i količina kisika u moru. Postojalo mnogo vrsta foraminifera od kojih  su neke vrste živjele (ili još žive) isključivo na određenim dubinama ili isključivo na određenim temperaturama.  Kada zbrojimo ove činjenice – jasno je da su upravo one indikator od velike važnosti za biologe, geologe, pedologe, arheologe, klimatologe it...
Morski orah prijeti srdelama i inćunima

Morski orah prijeti srdelama i inćunima

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Invazivni rebraš, proždrljivi planktonski grabežljivac, Mnemiopsis leidyi, poznatiji kao morski orah, stanovnik je Atlantika, s u zadnjih par godina uočen je u sjevernom Jadranu gdje ozbiljno prijeti srdelama i inćunima. Kako kaže doc. Dr. sci. Paolo Paliaga, s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli, ovaj se rebraš  ubraja u 100 najgorih invazivnih vrsta na našem planetu. -Ova je vrsta iz svog prirodnog staništa duž atlantske obale Amerikr balastnim vodama dopremljena do euroazijskih mora gdje je i opstala. Od 2016. njene masovne pojave bilježimo sezonski i u sjevernom Jadranu gdje prekrivaju površine od stotine četvornih kilometara. – navodi dr Paliaga. Prema studijama i istraživanjima svjetske znanstvene literature postoji konsenzus da ova vrsta rebraša može prouzročiti značajne štete...
FORAMINIFERE (1)

FORAMINIFERE (1)

BIOLOGIJA, NOVOSTI, ŽIVI SVIJET JADRANA
Šta je sad ovo? Lat. foramina u prijevodu znači „rupa“…otud naziv foraminifera. Postoje ljudi koji znaju za ovaj naziv jer se s njim susreću često – riječ je o raznim znanstvenicima/ istraživačima ili pak amaterima koji su zaljubljenici u biologiju mora i poneki ronioci), a postoje i oni kojima je ovo prvi put da čuju za ovaj termin. Slika 1 – Foraminifere (preuzeto sa: https://en.wikipedia.org/wiki/Foraminifera ) Jesu li ova mala govanca zaslužila cili post na internetu? Pa i jesu,  na njihovim leđima (ili ako oćete – kostima) leži cili današnji svit. Zastupljene su svugdi, nać ćete ih u stijenama (fosilizirane), moru i morskom sedimentu.  Izuzetno su važni za stratigrafiju na globalnoj razini – više o tome više malo kasnije. Basic info Budem li pilala s detaljima nastat će kaos ...
Vratio se Morski čovik!

Vratio se Morski čovik!

BIOLOGIJA, NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI
Sjedim na poslu i dolazi  mi poruka od kolege i prijatelja  : „Danas malo prije najbolji zaron u životu, vidi san je tri metra od mene“ -koga?  pitam ga. – Sredozemnu , vratila se nakon 70 godina, još ne mogu virovat, iman dva svjedoka koju su je vidili sa mnom! Manja je vjerojatnost da ćete tijekom zarona sresti sredozemnu medvjedicu nego osvojiti jack pot na lotu. Upravo to se dogodilo Željanu Padovanu, vlasniku ronilačkog centra „Diving Tri porte“ sa Korčule, osvojio je ronilački jack pot – oči u oči susreo se sa sredozemnom medvjedicom! Evo njegove priče: -bio je normalan dan i isplovili smo na zaron! priča nam Željan. Ronili smo na strmoj stijeni punoj gorgonija (meki koralj) ispred špilje Zaklopatica te se sa dna polako dizali prema  gore. Već na zidu sam zaključio da će zar...
Znanstvenici sa splitskog Instituta proučavali školjkaša s Antarktike

Znanstvenici sa splitskog Instituta proučavali školjkaša s Antarktike

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Na rast školjkaša na Antarktici znatno utječe dinamika ledenjaka na tom području. Zaključili su to u zajedničkoj ekspediciji hrvatski i francuski znanstvenici na temelju rezultata dobivenih u Splitu. Tijekom ekspedicije koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Brestu, na području Adeline obale (Antarktika), prikupljeni su uzorci školjkaša Laternula elliptica, koja je rastom jedan od najvećih školjkaša na Antartici. Njihove ljušture analizirane su primjenom sklerokronoloških metoda u našim laboratorijima u Splitu. Suradnjom francuskih i hrvatskih znanstvenika dokazano je da rast školjkaša ovisi o složenim ekološkim čimbenicima, uključujući dinamiku leda na Antartici, a njihove ljušture iznimno su važan izvor informacija za rekonstrukciju prošlih i sadašnjih promjena u antarktičko...
Zone bez ribolova

Zone bez ribolova

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Dio smo Europe koja je postavila svoje prioritete, 30% mora u nekom obliku zaštite, a čak 10% u strogoj zaštiti. Kada znamo da je u našem dijelu Jadrana svega 1% mora strogo zaštićeno pitamo se da li smo mi Hrvati spremni za zone bez ribolova kad do sada sami nismo shvatili da su one ključ održivosti ribolova, ali neposredno i turizma, naše temeljne gospodarske djelatnosti? Imali smo ih i u drugim državama, često rotacijske prirode pa su se svi držali pravila. Nadzor je bio strog, jer uz službenike, nadzirali su se međusobno i ribari. Svi su se držali pravila, a onda je odjednom sve krenula naopako. Zašto naš čovjek više ne mari za očuvanjem ribljeg fonda? Možda zato što više nije gladan ribe već je gladan novca. Industrijalizacija je osuvremenila ribolov, a onda je informatizacija dala...
Kubomeduza – Carybdea marsupialis

Kubomeduza – Carybdea marsupialis

BIOLOGIJA, NOVOSTI
U medulinskoj luci početkom rujna 2023. uočena je mediteranska morska osa ili tobolčasta meduza (Carybdea marsupialis), jedina kubomeduza prisutna u Mediteranskom moru Kubomeduze (Cubozoa) su razred unutar koljena žarnjaka u kojem su još koralji (Anthozoa), režnjaci (Scyphozoa) i obrubnjaci (Hydrozoa). Kubomeduze žive uglavnom u tropskim morima, a neke vrste kao što je Chironex fleckeri (Australian box jelly) imaju izuzetno jak otrov i svrstavaju se među najotrovnije životinje na Zemlji. Zanimljive su zbog svojih jedinstvenih karakteristika kao što su složene oči, snažan otrov, te izražene plivajuće i orijentacijske sposobnosti.   Carybdea marsupialis (hrvatski nazivi: mediteranska morska osa ili tobolčasta meduza)  je otrovna vrsta iz male porodice Carybdeidae i jedina je kubomeduza ...
Istražuje se otpad na plaži Posat

Istražuje se otpad na plaži Posat

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Brojni su projekti od sjevera do juga Jadrana koji se provode kako bi se zaštitio Jadran a jedan od njih provodi se u dubrovačkoj plaži Posat. Što predstavlja ovaj projekt, koji su mu ciljevi, kako će e provoditi, za gorgonija.com odgovara doc.dr.sc. Barbara Gangai Zovko, sa Sveučilišta u Dubrovniku, voditeljica projekta. -Projekt je ostvaren u suradnji s Županijom Dubrovačko-neretvanskom -  Upravnim odjelom za zaštitu okoliša i komunalne poslove. Zamišljen je kao  monitoring plutajućeg otpada u starom gradskom portu Dubrovnika i  naplavnog otpada na plaži Posat.-objašnjava doc.dr. sc. Gangai Zovko. Kako najavljuje, tijekom 12 mjeseci bi se utvrdio sastav otpada razvrstan po kategorijama plastika, drvo, tekstil, guma,  metal, staklo. Tamo gdje je moguće utvrdilo bi se podrijetlo o...