Shadow

BIOLOGIJA

Splitsko-dalmatinska županija dobila prvi morski rezervat –  Rt Stupišće

Splitsko-dalmatinska županija dobila prvi morski rezervat – Rt Stupišće

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Splitsko-dalmatinska županija dobila je svoj prvi morski rezervat – Rt Stupišće kod Komiže. Riječ je o važnom koraku u očuvanju morskih ekosustava, ostvarenome zahvaljujući suradnji razvojne agencije RERA SD, Udruge Sunce, Javne ustanove More i krš, lokalne ribarske i ronilačke zajednice te podršci Grada Komiže i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Ovaj projekt započeo je 2020. godine istraživanjima koraligena i ribljih populacija,  nastavljen je izradom stručne podloge, nizom radionica i javnim izlaganjem koje je pokazalo snažnu podršku lokalne zajednice,  a dovršen je donošenjem Uredbe Vlade Republike Hrvatske o proglašenju rezervata 2. svibnja 2025. godine. Na 110 hektara morskog i obalnog prostora provodit će se aktivnosti očuvanja i obnove ekosustava – posebno greb...
Crveno jezero još krije sve svoje tajne

Crveno jezero još krije sve svoje tajne

BIOLOGIJA, NOVOSTI
U Crvenom jezeru protekli vikend organizirana je još jedna mini ekspedicija koja je imala tri cilja – nastaviti istraživanje istočnog grotla koje je posljednji put snimano do dubine od 150 metara, pokušati doći do dna Crvenog jezera i snimiti kvalitetne zračne i podvodne kadrove za dokumentarac o Crvenom jezeru. Ekspedicija je organizirala Turistička zajednica Imota uz pomoć pripadnika HGSS-a, članova HPD Imotski i JU More i krš uz pokroviteljstvo Hrvatske turističke zajednice i Geoparka Biokovo-Imotska jezera. Članovi HGSS-a i HPD Imotski imali su zadatak osigurati smjer spuštanja i sigurno do vode spustiti stotinjak kilograma tešku mini podmornicu ROV s 300 metara kabela. Ovaj put „dronili“ smo s tvrtkom dive-IT koja je omogućila podvodni robot Qysea Fifish W6 Navi i ROV pilota...
Sretno more

Sretno more

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Sretno more - inovativni društveno odgovorni projekt koji se sastoji od edukacije mladih i čišćenja podmorja korištenjem najmodernije 5G tehnologije, predstavljen je javnosti. Onečišćenje Jadranskog mora otpadom i mikroplastikom jedan je od najvećih ekoloških problema sadašnjice. Kako bi podigao svijest o ovom gorućem izazovu i potaknuo na pozitivne promjene, Telemach je, u suradnji s udrugom Digitalni inovacijski HUB (DIH) Innovamare i Institutom Ruđer Bošković, pokrenuo projekt 'Sretno more'. Riječ je o dugoročnoj inicijativi kojom Telemach prvenstveno želi osvijestiti mlade o ozbiljnosti onečišćenja Jadrana, stvoriti osjećaj zajedničke odgovornosti za njegovo očuvanje te potaknuti ih da svojim ponašanjem budu primjer ostatku zajednice. U sklopu projekta učenici viših razreda osnovnih ...
RIBARI SUOČENI S PROBLEMOM ODLAGANJA OTPADA

RIBARI SUOČENI S PROBLEMOM ODLAGANJA OTPADA

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Onečišćenje morskim otpadom postalo je ozbiljan problem koji sve više utječe, ne samo na prirodu i okoliš, nego i na svakodnevnicu ljudi koji žive i rade na moru – ribarski sektor. U sklopu FishNoWaste projekta započeli smo s provedbom zajedničkog programa edukacije u dvije ribarske luke: Tribunj i Brižine. U Brižinama smo 22. siječnja 2025. okupili različite dionike i raspravljali o pitanjima i praksama u kontekstu zaštite okoliša i smanjenja onečišćenja morskim otpadom. Osim toga, u Tribunju smo 28. siječnja utvrdili trenutno stanje i niz postojećih izazova kao i neke prijedloge za poboljšanje. Koja je uloga ribara i smatraju li se oni rješenjem problema? Saznajte u nastavku. Nedostatak mjesta za odlaganje otpada Iako su ribari već prepoznali važnost zaštite okoliša, njihova real...
SUNCE DONIJELO PREPORUKE ZA JAČANJE SUSTAVA ZAŠTITE ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

SUNCE DONIJELO PREPORUKE ZA JAČANJE SUSTAVA ZAŠTITE ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Zaštićena područja čine temelj očuvanja biološke raznolikosti, ali njihova zaštita i upravljanje često su neujednačeni, posebice kada je riječ o morskim ekosustavima. Iako mora i oceani pokrivaju više od 70 % površine Zemlje te predstavljaju ključnu podršku ljudskom društvu, zdravlju i gospodarstvu, njihova zaštita zaostaje za onom na kopnu. Podaci ukazuju da je svjetska pokrivenost zaštićenih morskih područja tek nešto iznad 8 %, što je upola manje u odnosu na kopno, koje je oko 16 %. Ova neusklađenost posebno dolazi do izražaja u svjetlu ostvarivanju ciljeva EU Strategije o bioraznolikosti do 2030., prema kojima bi 30 % mora trebalo staviti pod zaštitu i 10 % pod strogu zaštitu te uspostaviti učinkovito upravljanje u svim tim zaštićenim morskim područjima. Za ostvarivanje tih 30 % zašti...
Vatrenjača (Lav)

Vatrenjača (Lav)

BIOLOGIJA, NOVOSTI, RIBE (PISCES), ŽIVI SVIJET JADRANA
O vatrenjači ili ribi lav (Pterois miles) pisali smo u nekoliko navrata. Njena prisutnost je, očekivano, u početku bila sramežljiva i rijetki su je imali prilike vidjeti u našem podmorju. No ova je godina bila prekretnica. Institut za oceanografiju i ribarstvo prati pojavnost stranih vrsta već dugi niz godina. Osim kroz vlastita istraživanja, te suradnju sa drugim institucijama, podatke kontinuirano prikupljamo intervjuirajući ribare, pratimo društvene mreže te medijske objave, a putem istih kanala trudimo se i podignuti svijest o toj temi, što često rezultira vrlo važnim dojavama opće populacije. Kao najsjevernije područje Sredozemnog mora, Jadran je do sada bio pošteđen ozbiljnijih invazija stranih vrsta riba (iako ne i drugih skupina organizama). No povećanje temperature mora donosi...
Planovi za očuvanje Jadrana: Awaster projekt

Planovi za očuvanje Jadrana: Awaster projekt

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Naša obala, čiji se razvoj primarno temelji na turizmu, na udaru je sve veće količine otpada koji ostavlja negativne posljedice na prirodu, okoliš i društveno-ekonomski aspekt. Zato su se hrvatski i talijanski partneri udružili i putem AWASTER Interreg projekta nastoje pokrenuti pozitivne društvene promjene. - Procjenjuje se da 80 % otpada iz mora potječe s kopna, stoga je nužno što prije usvojiti načela kružnog gospodarenja otpadom u poslovne procese proizvodnog sektora, ali i podizati ekološku svijest od najranije dječje dobi. – naglasila je Tea Kuzmičić Rosandić, voditeljica projekta u Suncu. Partneri su se sastali u Splitu 13. i 14. studenog kako bi dogovorili iduće korake za očuvanje Jadrana. Također, započeli su Zajednički edukacijski program (Joint Training Program). Program je us...
Sastanak za planiranje strateškog razvoja Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja

Sastanak za planiranje strateškog razvoja Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Sastanak za planiranje strateškog razvoja Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja (HRMZP) održat će se 13. i 14. studenoga u multimedijalnoj dvorani Posjetiteljskog centra ,,Kanal sv. Ante u Šibeniku. Domaćin sastanka je JU Priroda ŠKŽ, jedna od ključnih članica mreže. Cilj HRMZP-a je jačanje zaštitemorskog ekosustava i stvaranje koherentne mreže zaštićenih područja na hrvatskoj strani Jadrana, a susret je prilika za jačanje mreže određivanjem prioritetnih aktivnosti djelovanja i uključivanjem novih suradničkih institucija. Hrvatska mreža morskih zaštićenih područja okuplja 15 javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim morskim područjima. Osnovana je 2021. na Brijunima u sklopu međunarodnog projekta pod vodstvom MedPAN-a  Mediteranske mreže morskih zaštićenih područja) s kojom HRMZ...
Dubrovačka plaža Posat zasićena otpadom

Dubrovačka plaža Posat zasićena otpadom

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Akvatorij dubrovačke plaže Posat zasićen je otpadom, a većina prikupljenog otpada u sustav luke prošla je kroz uski tjesnac između lukobrana Kaše i tvrđave Sv. Ivana. Zaključak je to stručnjaka okupljenih u projektu ‘Monitoring plutajućeg otpada u starom gradskom i naplavnog otpada na plaži Posat’. Ovaj istraživački projekt provodio se pod vodstvom doc. dr. sc. Barbare Gangai Zovko sa Sveučilišta u Dubrovniku, a trajao je 12 mjeseci tijekom 2023. i 2024 godine. -Cilj projekta bio je utvrditi kvalitativni i kvantitativni sastav plutajućeg (stara gradska luka) i naplavnog otpada (plaža Posat); utvrditi podrijetlo plastičnog otpada te prijenos biološkog materijala na plutajućim objektima i praćenje meteoroloških podataka.- kaže dr Gangai Zovko. U luci Porat (stari grad) ukupno je prikupl...
PREKOGRANIČNA SURADNJA ZA JADRAN

PREKOGRANIČNA SURADNJA ZA JADRAN

BIOLOGIJA, NOVOSTI
„Ako je malo dobro, puno mora da je još bolje“ – barem je tako kada pričamo o bioraznolikosti. O šarolikoj i bogatoj raznovrsnosti živih bića na Zemlji, zbog koje svi postojimo. Od oku-nevidljivih mikroorganizama do nekoliko-metara velikih životinja – vjeruje se da na Zemlji postoji oko 8,7 milijuna vrsta – otkrivenih i neotkrivenih. Od toga se u oceanima i morima procjenjuje da obitava 200,000 vrsta, s time da bi stvarni broj mogao biti i veći jer su znanstvenici istražili tek 5 % oceana. I dok se pitamo što se krije u preostalih 95 %, „ovo malo“ otkrivenog plavetnila kao da zanemarujemo jer je ono kontinuirano pod velikim pritiscima. Naime, ljudske su aktivnosti doprinijele alarmantnom gubitku bioraznolikosti, povećavši, prema nekim izvorima, stopu izumiranja vrsta za 1000 puta (u odnos...