Shadow

BIOLOGIJA

Plastika u moru

Plastika u moru

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Dovoljno se samo jednom naći u blizini kojeg većeg deponija smeća, legalnog ili ilegalnog, i po najlonu obješenom o grane okolnog drveća shvatiti koliku prijetnju okolišu čini odbačena plastika, a posebno plastične vrećice. Bez obzira da li su pune ili prazne, nakon relativno kratkog vremena lako se kidaju, oslobode sadržaja i  s prvim refulima vjetra polete. Neke zapnu o obližnje grane, a ostale nastave svoj put, često i do mora. Kada najlon jednom padne u more više ga ne raznosi vjetar, nego tu ulogu preuzimaju morske struje. Plovnost najlonskih vrećica je neutralna i nošene strujama dosta će  se dugo zadržati na raznim dubinama prije nego li potonu na morsko dno i uguše sve pod sobom. Na tom dugotrajnom putu stalna su prijetnja i tihi ubojica mnogim morskim organizmima. Morske kor...
Potraga za algom Asparagopsis taxiformis

Potraga za algom Asparagopsis taxiformis

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Asparagopsis taxiformis je crvena morska alga. Naseljava stjenovito dno od površine do nekih 5 m dubine. Lako je prepoznatljiva po svojoj karmin crvenoj boji i desecima ogranaka nalik minijaturnim crnogoričnim (ali karmin boje) stabalcima dužine do 30 cm. Pogoduje joj malo zasjenjeno područje i mjesta s povećanom količinom hranjivih soli kao što je blizina urbanih područja. U Sredozemnom su moru vjerojatno dvije populacije, jedna davnim porijeklom iz Atlantika, poznata još od 1813 iz Egipta, a druga iz Crvenog mora koja se smatra alohtonom (stranom). Približno oko 2000. godine, vrsta se počela brzo širiti Sredozemljem, a širenje se pripisuje alohtonoj populaciji porijeklom iz Crvenog mora. U Jadranu je prvi put zabilježena 1999. godine uz otok Mljet, a potom u Dubrovniku te narednih ...
Have You Seen It?

Have You Seen It?

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Jeste li vidjeli perisku? Ili neku drugu rijetku, invazivnu ili strogo zaštićenu vrstu? Želite li biti dio plemenitog pothvata? Pružite nam ruku u očuvanju biljnih i životinjskih vrsta, pomozite ostaviti ljepši i bogatiji svijet budućim generacijama. Pozivamo zaljubljenike u more, znanstvenike, ronioce, profesionalce, amatere, turiste, lokalno stanovništvo i prijatelje da nam putem aplikacije Have You Seen It? dojave ukoliko se prilikom morskih avantura susretnu s periskom ili nekom drugom rijetkom, invazivnom ili strogo zaštićenom vrstom. Naglasak je u pronalasku ŽIVIH PERISKI koje je od 2019. poharala bolest. Poveznica na aplikaciju: https://pakleniotoci.eu/HaveYouSeenIt Lako se koristi putem mobitela! Možete nas pratiti i preko naše Facebook stranice! https://www.f...
OBNOVA POPULACIJE PLEMENITE PERISKE KROZ PROJEKT CASCADE

OBNOVA POPULACIJE PLEMENITE PERISKE KROZ PROJEKT CASCADE

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Jedinstveno područje ekološke mreže Natura 2000 naziva Ušće Cetine o čijem očuvanju brine županijska javna ustanova "More i krš" stanište je mediteranskog endema plemenite periske koja je krajem 2019. godine dospjela na Crveni popis vrsta zbog bolesti koja ju zahvatila još u 2016. godini u Španjolskoj, a od 2019. se proširila Jadranom. U ljeto 2019. mortalitet je nažalost zahvatio populaciju ušća koja trenutno bilježi stopostotni mortalitet. Uzroci smrtnosti još nisu dovoljno rasvijetljeni te se provode dodatne aktivnosti očuvanja strogo zaštićene plemenite periske. Upravo iz toga razloga javna ustanova More i krš se pridružila nacionalnoj inicijativi PinnAdriaNet, c ciljem očuvanja plemenite periske kao kritično ugrožene vrste, pod vodstvo dr.sc. Silvije Kipson. U lipnju 2020. su p...
SITNOLJUSKAVI BAKALARČIĆ – PRVI NALAZ U JADRANSKOMU MORU

SITNOLJUSKAVI BAKALARČIĆ – PRVI NALAZ U JADRANSKOMU MORU

BIOLOGIJA, NOVOSTI
U vodama ispred Barija (Italija) sakupljena je koćom, na dubini od 100 m te muljevitom dnu, nova riba za Jadransko more. Naime, radi se o prvom nalazu dviju jedinki vrste Bregmaceros nectabanus za Jadransko more. To je vrsta koja naseljava Zapadni (jugoistočni Karibi) i Istočni Atlantik (od Maroka do Namibije). Može ga se naći i u Indijskom oceanu te u tropskom dijelu Tihog oceana sve do otočja Fidži. Zabilježen je i u Južnoj Africi. U Sredozemnom moru je još zabilježen u vodama Turske, Izraela te Grčke (Egejsko i Jonsko more). Vrsta je prvobitno pogrešno determinirana kao Bregmaceros atlanticus u svim prethodnim izvješćima za Sredozemno more prije 2017. godine. Od tada se tek naknadno utvrdilo da je riječ zapravo o vrsti Bregmaceros nectabanus, koju smatraju lesepsijskim migrantom te da j...
Sastanak na temu ugroženosti  plemenite periske

Sastanak na temu ugroženosti plemenite periske

BIOLOGIJA, NOVOSTI
U Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike održan je sastanak na temu ugroženosti strogo zaštićene plemenite periske (Pinna nobilis). Na sastanku su, uz predstavnike Zavoda, sudjelovali stručnjaci i znanstvenici iz Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, Prirodoslovnog muzeja Split, Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Aquariuma Pula, Hrvatskog veterinarskog instituta, Društva istraživača mora 20000 milja te javnih ustanova Nacionalni park Mljet i Nacionalni park Brijuni. Periska je endem Sredozemnog mora te ujedno najveći školjkaš S...
Pomor periski

Pomor periski

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Prošlog tjedna djelatnici Ronilačkog centra Calypso iz Omiša su prilikom provedbe discovery ronjenja za početnike zamijetili neobične pojave oko periski na ušću Cetine i o tome obavijestili oceanografkinju Javne ustanove More i krš, Jelenu Kurtović Mrčelić koja je potvrdila da se radi o pomoru periski. Oko periski se nakupljaju ježinci i volci. Periska ne reagira na dodir, odnosno ne zatvara svoju ljušturu. Sve upućuje na veliku smrtnost jedinki ali krajnji ishod će se znati tek po provedbi monitoringa od strane Javne ustanove More i krš. Pomor periski je prvi put zabilježen u hrvatskim teritorijalnim vodama u svibnju ove godine i to na Elafitima od strane Društva istraživača mora 20000 milja. Bolest se progresivno širi prema sjevernom dijelu Jadrana, a u rujnu su počele odumirati peris...
Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (3)

Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (3)

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Upravo zbog izravne povezanosti kretanja riba s hidrografskim karakteristikama morske vode, neke vrste se praktično koriste kao biološki pokazatelji (indikatori) promjena u hidrografskim svojstvima mora. Naime, kod vrsta poput kostorog Balistes capriscus, vladike arbanaške Thalassoma pavo, papigače Sparisoma cretense, pastira batoglavca Schedophilus ovalis, strijelke skakuše Pomatomus saltator, lice šarulje Trachinotus ovatus i nekih drugih, zabilježeno je povećanje brojnosti uz njihovo istovremeno pomjeranje prema sjevernom dijelu, i to poglavito tijekom 2002. i 2003. godine. Danas su neke od njih, a poglavito kostorog, potpuno uobičajene u cijelom Jadranu, a do prije otprilike 10-15 godina mogle su se naći isključivo u južnom dijelu i bile su rijetke ili vrlo rijetke. Zanimljiv je podata...
Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (2)

Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (2)

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Danas smo svjedoci promjena koje se zbivaju u jadranskoj ihtiofauni u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Mnogobrojne vrste su po prvi puta zabilježene u Jadranskom moru, ali je uočeno i povećanje brojnosti prethodno rijetkih vrsta, poglavito onih toploljubnih čije se prisutstvo do sada vezivalo isključivo za južni Jadran, a sada se mogu naći i u sjevernijim dijelovima. Postoji nekoliko razloga povećanja broja nalaza novih vrsta riba u Jadranskom moru. Nedovoljno istražena ihtiofauna u dubokom južnom Jadranu i povećana učestalost istraživanja, uz primjenu novih i primjerenijih alata za lov na velikim dubinama, razlozi su tek nedavnog otkrivanja novih vrsta za Jadran, kao što su Lepidion lepidion, Coelerinchus mediterraneus (novoopisana vrsta za zoologiju), Cataetyx alleni, Bathyptero...
Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (1)

Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (1)

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Prema posljednjem popisu riba, u Jadranu je zabilježeno 407 ribljih vrsta i podvrsta, no u međuvremenu je taj broj do danas porastao na 448, što čini oko 66% poznatih vrsta i podvrsta u Mediteranu (iako su prema posljednjem službenom popisu riba u Mediteranu zabilježene 672 vrste, ovaj broj se sigurno mijenja na godišnjoj skali, te bi prema posljednjim podacima taj broj u Mediteranu već trebao iznositi oko 700). Međutim, točan broj vrsta i podvrsta koje doista žive ili se razmnožavaju u Jadranu još uvijek nije poznat. Ukoliko usporedimo broj vrsta s ostalim područjima u Mediteranu bez Crnog mora, onda je Jadran na trećem mjestu, iza područja Katalonije i Sjeverne Afrike, a s obzirom na indeks raznolikosti, na petom je mjestu, iza područja sjeverozapadne Afrike, Katalonije, Levanta i Lionsk...