Shadow

BIOLOGIJA

Stop nasipavanju

Stop nasipavanju

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Svugdje u svijetu morska obala najatraktivnije je područje za život i turizam, no čuvamo li u Hrvatskoj taj nezamjenljiv resurs? Logika nam kaže da bi trebali, no događaji na našoj obali upućuju na suprotno. Svako proljeće bageri „pripremaju“ obalu za sezonu. Ruju se škrape, kamioni istresaju zemlju i kamenja u plićake, miješa se beton i betonizira svaki kamenčić. Svjedoče tome i brojne prijave koje svakodnevno zaprimamo na Zeleni telefon (072 – 123 – 456). Proteklih pet godina zaprimljeno je više od 350 prijava o devastaciji obale. Upravo iz tog razloga, u svibnju 2022. Sunce, Zelena Istra i WWF Adria pokrenuli su online kampanju Stop nasipavanju kojoj je cilj osvijestiti javnost o rješenjima koja zagovaraju organizacije civilnog društva u svrhu zaštite i osiguravanja učinkovitog up...
Morske kornjače Mini Koko (Micikica) i Luka Amadeo u slobodi

Morske kornjače Mini Koko (Micikica) i Luka Amadeo u slobodi

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Povodom Svjetskog dana morskih kornjača, dana 19.lipnja.2022. u uvali Pržina puštene su u slobodu glavate želve Mini Koko i Luka Amadeo. Na ceremoniji puštanja morskih kornjača odazvao se veliki broj ljudi ali i djece kojima su organizatori kroz program edukacije približili važnost ove zaštićene vrste. Puštanju kornjača nazočili su i djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko – neretvanske županije kao i župan Nikola Dobroslavić.  Posebno predavanje o Mini Koku je održala direktorica i osnivačica Aquarium Pula Milena Mičić najmlađima koji su sa zanimanjem iza postavljali pitanja. Mini Koko je bio glavna zvijezda, kad sam ga pronašla jedva je težio 80g, stao mi je na dlan ruke s vidljivom ranom oka. Suh, smrznut i beživotan ležao je na plaži tog ...
Nova nada za periske

Nova nada za periske

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Nakon dvije godine praćenja masovnog mortaliteta plemenite periske diljem Jadrana, napokon dobre vijesti! U podmorju Velike plaže grada Omiša raste plemenita periska otporna na zarazu! Veličine je oko 22 centimetra stoga vjerujemo da bi mogla stvarati i spolne stanice. Ukoliko ih u blizini ima još, naša Nova nada oplemenit će podmorje Omiša i okolice svojim pomlatkom. Zbog prevelike važnosti ove jedinke koja se nalazi na svega 2 metra dubine ispod Akvaparka, Javna ustanova More i krš je uz pomoć lokalne ronilice i zaljubljenice u podmorje Ane Vučković postavila kavez koji će ju štiti od ljudske ugroze. Kavez je pričvršćen usvrdlanim ekološkim sidrima, robustan ali prozračan kako bi voda neometano njime cirkulirala. Na taj način je spriječeno prekomjerno stvaranje obraštaja koji bi mo...
Mini Koko i Amadeo vraćaju se u prirodu

Mini Koko i Amadeo vraćaju se u prirodu

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Na stranicama Gorgonije mogli ste pročitati više tekstova o spašavanju dviju kornjača (glavate želve) u akvatoriju Korčule kao i njihovom transportu te rehabilitaciji u pulskom Aquariumu. Riječ je o želvama Mini Koko koju je u uvali Javić pronašla naša suradnica Sunčana Žaknić te o Amadeu koju su pronašli Stanka Amadeo i Miljenko Marukić. Više o tome možete pročitati OVDJE. Obje kornjače bile su u jako teškom stanju, dehidrirane, s ozljedama glave i očiju, ali je svakodnevna i stručna skrb vrijednih djelatnika Aquariuma dovela do njihovog potpunog izlječenja i skorog puštanja natrag u prirodu. Amadeo je proveo u Puli gotovo godinu dana, a Mini Koko još i više – 17 mjeseci. Uoči Svjetskog dana morskih kornjača, koji se obilježava 16. lipnja svake godine, Javna ustanova za upravljan...
Konferencija o smanjenju utjecaja sidrenja na morske cvjetnice 

Konferencija o smanjenju utjecaja sidrenja na morske cvjetnice 

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Morske cvjetnice jedno su od najvažnijih i najugroženijih morskih staništa. Pružaju hranu, zaklon, područje za razmnožavanje i razvoj brojnih morskih organizama, proizvode kisik te čuvaju obalu od erozije. Na ovaj način podupiru ribarstvo te ostalu ekonomiju lokalnih zajednica. Na globalnoj razini, ove livade odgovorne su za više od 10% ugljika sačuvanog u morima, iako obuhvaćaju tek 0,2% ukupne površine dna. Procjenjuje se kako vezuju ugljik do 35 puta brže od tropskih prašuma te imaju iznimno važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. – Livade morskih cvjetnica, posebice posidonije, ugrožene su zbog nasipavanja obale, otpadnih voda, uzgajališta morskih organizama i korištenja povlačnih ribolovnih alata. Naročitu štetu livadama posidonije nanosi slobodno sidrenje. Ovom konferencijo...
Nova iznimno invazivna alga u Hrvatskoj – Stypopodium schimperii

Nova iznimno invazivna alga u Hrvatskoj – Stypopodium schimperii

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Stypopodium schimperii je smeđa alga koja potječe iz Indijskog oceana, a Sredozemlje je vjerojatno naselila prolaskom kroz Sueski kanal. Prva zabilježba bila je u Izraelu oko 1973. godine. Daljnjim širenjem, zahvatila je obale istočnog dijela Sredozemlja, a zabilježena je i u Egejskom i Jonskom moru u Grčkoj. U jesen 2020. pronašli smo nekoliko primjeraka uz otok Vis, blizu Komiže. Kroz godinu dana brojnost je porasla na tisuće jedinki. Našim zadnjim istraživanjima provedenim krajem svibnja 2022. godine, utvrdili smo kako Stypopodium schimperii trenutno predstavlja stranu vrstu alge s najvećim invazivnim potencijalom u našem podmorju. Pogledajte fotografije, alga danas prekriva 100 % morsko dno na mnogim mjestima oko Komiže, potpuno potiskujući naše alge na stjenovitom dnu između 5 i 15...
Čišćenje prirodnih bisera

Čišćenje prirodnih bisera

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Uvijek dobrodošla ekološka akcija čišćenja prirodnih bisera Imotske krajine, organizirana je od strane Javne ustanove More i krš i TZ Imota. Tridesetak volontera iz nekoliko udruga i institucija s područja Imotskog, priključilo se najavljenom događaju kako bi ukazali na važnost kontinuirane brige o turistički iznimno atraktivnim lokalitetima koji Imotsku krajinu stavljaju u sam vrh prirodnih atrakcija. Modro i Crveno jezero, rijeka Vrljika te okružje Lokvičićkih jezera u sinkroniziranoj akciji očišćeni su od otpada zahvaljujući dobrovoljcima iz HPD Imotski, udruge K.U.M. Proložac, Ronilačkog kluba Crveno jezero, Geoparka Biokovo-Imotska jezera, Centra za održivi razvoj, ERK Leut Blace te članovima HGSS-a. - U višesatnoj akciji prikupljeno je nekoliko desetaka vreća otpada različit...
Zelena energetika na moru

Zelena energetika na moru

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Globalno zatopljenje jedan je od najvećih problema današnjice, a najveći utjecaj se vidi na velikim i brzim promjenama klime i globalnog stanja mora. Zbog velike zabrinutosti za klimatsko stanje planete, 31. Listopada 2021. godine, održana je u Glasgow konferencija pod vodstvom Ujedinjenih naroda, UN Climate Change Conference of the Parties (COP26). Konferencija je trajala 13 dana, s ciljem postavljanja plana akcija, kako bi se postigli ciljevi iz Pariškog dogovora i ostvarili ciljevi UN-ove konvencije za klimatske promjene. Glavni cilj je postaviti strateški plan za 200 zemalja, kako bi se porast temperature zadržao najviše do jedan i pol stupanj Celzijus prema konvenciji. Razlog zabrinutosti i provođenja ove konferencije je taj što je klimatsko stanje Zemlje vrlo nestabilno. Pojava sve v...
„Čudesna morska ISTRAživanja“

„Čudesna morska ISTRAživanja“

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Projekt je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvo u okviru dodjele potpore projektima na natječaju FLAG-a „Pinna nobilis“  Unutar Podmjere 2.2.1. Potpora aktivnostima pokretanja, razvoja i unapređenja dodatnih sadržaja na FLAG području iz Lokalne razvojne strategije u ribarstvu FLAG-a Pinna nobilis za razdoblje 2014. – 2020.   Za projekt je dodijeljena financijska potpora u iznosu od 758.940,00 kuna za realizaciju projektnih aktivnosti do travnja 2023. godine. Projekt „Čudesna morska ISTRAživanja“ promovira ribarstvo/pomorstvo FLAG područja „Pinna nobilis“ putem četiri arheološka baštinska lokaliteta na umaškom priobalju - Sv. Ivan Kornetski, Katoro, Sipar i Zambratija koji su upisani u Registar kulturnih dobara RH. Projekt je postavljen s ciljem upoznavanja ši...
Potapanjem brodova i stvaranjem umjetnih grebena do bolje turističke ponude?

Potapanjem brodova i stvaranjem umjetnih grebena do bolje turističke ponude?

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Posljednjih godina smo svjedoci brzih promjena u turističkoj ponudi, gosti žele svoje vrijeme na odmoru maksimalno moguće iskoristiti, traže se novi sadržaji. Turisti ne dolaze kako bi se kupali u moru, oni istražuju obalu, traže aktivan odmor, pohode događanja, odlaze u zaleđe, traže adrenalinske sportove, nešto novo, nešto posebno. U posljednja dva desetljeća dosta se toga promijenilo u shvaćanju i razvoju turističke ponude, te je masovni turizam u stagnaciji, dok snažan razvoj doživljavaju destinacije s ponudom selektivnih oblika turizma i aktivnog odmora. Ronilački turizam je jedna od važnih grana pustolovnog, aktivnog turizma i kao takav bilježi značajan rast proteklih godina. Jadransko more zbog svojih osobina (bistrine, temperature, mnoštva zanimljivih lokacija, životinjskog svij...