Shadow

BIOLOGIJA

Spašavanje velike glavate želve

Spašavanje velike glavate želve

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Nakon što smo već pisali o maloj kornjači koja je pronađena na Korčuli i koja se uspješno oporavlja u Aquariumu Pula (ovdje), jučer je još jedna kornjača uspješno spašena. Ovaj put se radi o velikoj, muškoj jedinki s oklopom dužine 75 cm koju su primijetili Stanka Amadeo i Miljenko Marukić. Kornjača je bila dezorijentirana, s vidljivim ozljedama na glavi i nije mogla zaroniti. Kornjaču su iz mora izvadili djelatnici pomorske policije i Miljenko Marukić pa je sukladno protokolima transportirana do Splita gdje je pregledao veterinar, ustvrdio da je stanje stabilno i kornjača je upućena u Aquarium Pula, Centar za oporavak morskih kornjača. Tu je pregledana od strane veterinarke Danijele Žgomba koja će se skrbiti o daljnjem liječenju i oporavku. Kornjača je dobila ime Amadeo, po prezi...
Na jugu Istre pojavila se morska mjesečina (Pelagia noctiluca)

Na jugu Istre pojavila se morska mjesečina (Pelagia noctiluca)

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Tijekom jučerašnjeg ronjenja (13.06.2021.) u organizaciji Udruge Eko more i RK centar iz Medulina, u uvali Velika Kolumbarica (poluotok Kamenjak) uočena je meduza morska mjesečina (Pelagia noctiluca). Morska mjesečina je relativno mala meduza s polukružnim klobukom i lovkama ružičaste boje, posuta sitnim ljubičastim točkicama. Pri kontaktu s ljudskom kožom javlja se jaka bol i nastaju ozlijede slične opeklinama koje teško zarastaju, a nakon njih ostaje depigmentacija kože ili čak i ožiljak. Naraste do 20 cm duljine i do 6 cm promjera klobuka. Obitava pod površinom na dubinama 0-10 m, gdje lebdi i povremeno pliva. Naziv Pelagia noctiluca dolazi od grč. pélagos (otvorena pučina) te od lat. nox (noć) i lux (svjetlo), pa se Pelagia noctiluca može opisati kao organizam morske pučine koji ...
Plemenita i brižna, takva je naša periska

Plemenita i brižna, takva je naša periska

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Masovni mortalitet plemenite periske diljem Mediterana potaknuo je mnoge hrvatske stručne i znanstvene institucije na djelovanje. Tako je u 2020. godini pokrenut projekt Očuvanja plemenite periske u Jadranskom moru kojeg sufinancira Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a njegovu provedbu koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Projekt provode sve ustanove zaštite prirode na Jadranskom moru, kao i niz znanstvenih institucija i stručnih udruga. Ovo je rijedak primjer ovakvog sinergijskog djelovanja sviju, što ne čudi, jer prizori groblja plemenite periske u moru nikog ne ostavljaju ravnodušnim. Pa tako ni naše brojne građane, nastavnike, đake, ronioce, ribare, rekreativce, sve ljubitelje morskog plavetnila, koji svojim brojnim prijavama spašavaju plemenitu per...
Pronađene Ulika i Nela – još dvije plemenite periske koje su preživjele u divljini na području Istre

Pronađene Ulika i Nela – još dvije plemenite periske koje su preživjele u divljini na području Istre

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Nakon Ulike,  pronađene u sklopu akcije čišćenja podmorja Fratarskog otoka u organizaciji KPA Uljanik Pula (nalaz: M. Babić), pronađena je i Nela. Nelu je pronašao Frano Glavaš, član Ronilačkog kluba Centar iz Medulina uz zapadnu obalu poluotoka Kašteja u Medulinu (plaža Valetica) na dubini od 2 m. Visoka je 32 cm, brzim zatvaranjem dobro reagirala na vanjski podražaj, a vidljiv i ovogodišnji rast ljušture.  Nelu ukrašava bogat obraštaj koji se sastoji od jadranskih klobučića (Acetabularia acetabulum), dagnje (Mytilus galloprovincialis) i kožastog perjaničara (Sabella spallanzanii). Jadranski klobučić je zelena alga neobičnog oblika, izgleda poput japanskog suncobrana, a zanimljiva je i zbog toga što bez obzira na svoju veličinu (peteljka 8-10 cm dužine, klobučić promjera do 10 mm...
More se muti – hoćemo li gubiti ronioce zbog toga ?

More se muti – hoćemo li gubiti ronioce zbog toga ?

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Sve se više priča o zagađenju mora u blizini uzgajališta ribe. Uzgoj ribe unosna je grana gospodarstva u Hrvatskoj koja hrani puno ljudi. Divlje ribe nema i ovo je odlična zamjena. Ali more se tek privikava na uzgajališta. U nekim zonama ljudi se bune, protestiraju. I nekako mislim da ne želim na prvu ulaziti u to. Volio bih doći do nekih podataka koji mogu pomoći razumijevanju. Ronilački turizam direktno osjeća zamućenje mora, koje realno raste zadnjih godina. Naravno da to nije sve od uzgajališta. Velik broj turista nužno stvara i  velik priljev otpadnih voda. Velik broj jedrilica, je i velik broj kakanja dnevno, pa i u nacionalnim parkovima. Moramo shvatiti da puno ljudi s puno komfora jednako je i  puno zagađenja. Puno ljudi koji jedu finu morsku ribu rezultira ili prekom...
Plavi rak – prijetnja ili delicija

Plavi rak – prijetnja ili delicija

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Među invazivnim vrstama koje se opažaju u Jadranskom moru svoje mjesto pronašao je i plavi rak (Callinectes sapidus). Ovaj deseteronožni rak impozantnog oklopa i atraktivna izgleda pravi je agresivac. Odabran je među 100 najgorih invazivnih vrsta u Mediteranu, jer može uvelike utjecati na biološku raznolikost područja koje naseli, te zadati glavobolje lokalnom ribarstvu i akvakulturi. Naime plavi rak je svejed, a tipična hrana su mu mekušci, rakovi, male ribe i alge koje su mu ujedno i glavni izvor hrane. U borbi za stanište i hranu može utjecati na smanjenje populacije zavičajnih rakova, kao što je to slučaj na području delte Neretve gdje potiskuje zavičajnog boćatog raka (Carcinus aestuarii). Ujedno ovi rakovi imaju visoki reprodukcijski potencijal, toleranciju na visoki salinitet...
Pronađena je i Klara – peta u nizu periski koja je preživjela u divljini na području Istre

Pronađena je i Klara – peta u nizu periski koja je preživjela u divljini na području Istre

BIOLOGIJA, NOVOSTI
U organizaciji Ronilačkog kluba „Ugor“ održana je vježba CZ „Pretraživanje – Vrsar 25.04.2021.“ na kojoj je sudjelovalo 14 ronilaca iz 6 ronilačkih klubova, članova RSIŽ, pri čemu je posebna pozornost usmjerena na pronalaženje živih primjeraka plemenite periske (Pinna nobilis). Bio je predivan sunčan dan, mirno i bistro more temperature 13°C, idealno za ronjenje. Osim tužnih prizora mnoštva uginulih periski (tijekom vježbe uočeno je oko 160 primjeraka),  bilo je i ugodnih iznenađenja. Pažnju su najviše plijenili prekrasni, veliki primjerci morska pluća (Rhizostoma pulmo), a oni oštrijeg oka uočili su i pokojeg dugokljunog morskog konjića (Hippocampus guttulatus).  Kao šećer na kraju, ukazao nam se živi primjerak pedalj visoke periske koju smo nazvali Klara (nalaz: M.Babić – Eko more ...
ŠTO TO UGROŽAVA PTICE JADRANSKOG MORA

ŠTO TO UGROŽAVA PTICE JADRANSKOG MORA

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Jadransko more i njegova obala poznato je mjesto za mnoge ptice koje zimuju u toplijim predjelima ili pak traže prostor za odmor tijekom sezonskih migracija ili se gnijezde na otocima i obali. Brojnost vrsta je vrlo velik i mnoge od tih ptica nalaze se na IUCN popisu ugroženih vrsta. Među njima se ističu dvije vrste pravih morskih ptica iz porodice cjevonosnice; gregula i  kaukal koje se gnijezde na području Lastovskog arhipelaga. Na arhipelagu se također gnijezdi i vrlo rijetka vrsta galeba; sredozemni galeb (Larus audoinii).  Naravno, prisutni su i ostale vrste češćih galebova koji posjećuju cijelu obalu u potrazi za hranom i mjestom za gnijezdo. Na samoj obali postoje dva područja od velike važnosti za bioraznolikost ornitofaune Jadrana, a to su Vransko jezero i dolina rijeke Neretve...
Četiri preživjele periske Tara, Sara, Mara i Pina zaštićene su kavezima

Četiri preživjele periske Tara, Sara, Mara i Pina zaštićene su kavezima

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Ove periske (Tara i Sara u Puli, Mara i Pina u Medulinu) su opstale u divljini unatoč pošasti koja je prošlih godina zahvatila cijeli Mediteran. Metalni kavezi su postavljeni kako bi preživjele primjerke zaštitili od potencijalnih predatora, među kojima je na žalost i Homo sapiens. Otvori na njima su dovoljno mali da zaustave orade, hobotnice i kvrgave zvjezdače, a dovoljno veliki da omoguće strujanje mora s fitoplanktonom i zooplanktonom kojima se periske hrane filtrirajući vodu. Kako bi izbjegli postavljanje betonskih blokova, za pričvršćivanje kaveza koristili smo ekološki prihvatljiviju tehniku bušenja podloge podvodnom električnom bušilicom i postavljanja vijaka. Naravno, kao i dosadašnje aktivnosti Udruge EKO MORE, postavljanje zaštitnih kaveza je provedeno u koordinaciji i ...
Zmajevo oko

Zmajevo oko

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Morsko jezero Zmajevo oko u blizini Rogoznice jedno je od četiri morska jezera uz našu obalu (Jezero Mir na Dugom otoku, Veliko i Malo Mljetsko jezero na otoku Mljetu su ostala), izuzetan je prirodni fenomen kojeg znanstvenici Instituta Ruđer Bošković istražuju od 1992. godine. No, čak ni nakon toliko dugog i vrlo kompleksnog istraživanja ne mogu reći da su ga u potunosti upoznali. Morsko jezero sada se istražuje u okviru znanstvenog projekta MARRES kojeg vodi dr. dc. Irena Ciglenečki - Jušić znanstvena savjetnica i voditelj Laboratorija za fizikalno kemijske separacije, Zavoda za istraživanje mora i okoliša Zagreb, Instituta Ruđer Bošković. Cilj projekta je utvrditi izmjenu vode jezera i okolnog mora, biokemijska zbivanja na kemo-klini (pojas mora u kojem su kemijske promjene izrazite)...