BIOLOGIJA

Ove periske (Tara i Sara u Puli, Mara i Pina u Medulinu) su opstale u divljini unatoč pošasti koja je prošlih godina zahvatila cijeli Mediteran. Metalni kavezi su postavljeni kako bi preživjele primjerke zaštitili od potencijalnih predatora, među kojima je na žalost i Homo sapiens. Otvori na njima su dovoljno mali da zaustave orade, hobotnice i kvrgave zvjezdače, a dovoljno veliki da omoguće strujanje mora s fitoplanktonom i zooplanktonom kojima se periske hrane filtrirajući vodu. Kako bi izbjegli postavljanje betonskih blokova, za pričvršćivanje kaveza koristili smo ekološki prihvatljiviju tehniku bušenja podloge podvodnom električnom bušilicom i postavljanja vijaka. Naravno, kao i dosadašnje aktivnosti Udruge EKO MORE, postavljanje zaštitnih kaveza je provedeno u koordinaciji i ...

Morsko jezero Zmajevo oko u blizini Rogoznice jedno je od četiri morska jezera uz našu obalu (Jezero Mir na Dugom otoku, Veliko i Malo Mljetsko jezero na otoku Mljetu su ostala), izuzetan je prirodni fenomen kojeg znanstvenici Instituta Ruđer Bošković istražuju od 1992. godine. No, čak ni nakon toliko dugog i vrlo kompleksnog istraživanja ne mogu reći da su ga u potunosti upoznali. Morsko jezero sada se istražuje u okviru znanstvenog projekta MARRES kojeg vodi dr. dc. Irena Ciglenečki - Jušić znanstvena savjetnica i voditelj Laboratorija za fizikalno kemijske separacije, Zavoda za istraživanje mora i okoliša Zagreb, Instituta Ruđer Bošković. Cilj projekta je utvrditi izmjenu vode jezera i okolnog mora, biokemijska zbivanja na kemo-klini (pojas mora u kojem su kemijske promjene izrazite)...

Na samom jugu Jadranskog mora, na njegovom Lastovskom arhipelagu i otocima Mljetu, Sušcu i Palagruži, gnijezde se tri vrste morskih ptica koje su neizmjerno važne za bioraznolikost Jadranskog mora. Među njima, dvije vrste; gregula (Puffinus jelkouan) i kaukal (Calonectris diomedea), spadaju u red cjevonosnica (Procellariiformes). To je skupina ptica koja je svojom anatomijom, biologijom i ekologijom u potpunosti prilagođena životu na moru. Naziv cjevonosnice dobile su po cjevastim strukturama na kljunu uz pomoć kojih ekstrahiraju sol iz hrane i vode, što im omogućava da opstanu dugo vremena na pučini bez dotoka slatke vode. Položaj nogu i plivajuća kožica na njima je također adaptacija koja im omogućava plivanje i ronjenje, ali su zbog toga vrlo nespretne na kopnu. Hrane se ribom, mekuš...

Morski konjici stvorenja su koja u svima bude pozitivne osjećaje, stoga je gotovo nevjerojatno da ih se malo proučava i da su neistraženi. Ova jedinstvena stvorenja zapravo žive u zoni kupanja, i ako znate kako gledati možete ih ugledati na plaži gdje se kupate. Kako nam mogu pomoći: Akcije čišćenja podmorja u Hrvatskoj su postale uobičajene ali ne postižu prave efekte, naime količina izvađenog otpada u nekim novima akcijama u pravilu  se ne smanjuje. Što upućuje na situaciju da se otpad i dalje gomila. Na nekim mjestima vide se jasni pomaci i uvijek su rezultat komunikacije s lokalnom populacijom i osvješćivanjem istih. Ipak najbolji rezultati su oni dugoročni i stoga je najvažnije raditi s mladima.  A morski konjici kod mladih generacija jako dobro prolaze, tako da djelovanjem na n...

Četiri istarske periske koje su preživjele prošlogodišnji pomor, žive i zdrave su dočekale proljeće! Ovih dana provjerili smo Taru i Saru u Puli te Maru i Pinu u Medulinu i utvrdili da su žive, lijepo reagiraju na vanjski podražaj i narasle su oko 10 mm. Pretraživanje podmorja sjevernog Jadrana u potrazi za živim primjercima plemenite periske (Pinna nobilis) nastavili smo i ove godine. Članovi udruge Eko more Medulin s roniocima RK Centar, sustavno dva puta tjedno pretražuju morsko dno na dubinama 2-20 m u nadi da će pronaći još poneki živi primjerak i tako pomoći znanstvenicima u pokušaju spašavanja ove vrste, koja se nalazi u ozbiljnoj opasnosti od izumiranja. S obzirom na okolnosti, nema baš puno mjesta za optimizam, ali nadamo se da će se Tari, Sari, Mari i Pini ipak uskoro pr...

Mnoštvo ljudi akvarijsku djelatnost oduvijek povezuje s osmišljavanjem i prikazivanjem izložbi za posjetitelje, omogućujući im dobar provod, razonodu, lijepi pogled i ponešto edukacije o životu u svjetskim oceanima. Međutim, akvariji u 21. stoljeću postali su puno više od toga. Ovakva su mjesta  postala vodeće institucije kada je riječ o informiranju javnosti o naglim promjenama u morskim ekosustavima koje novo vrijeme i antropogeni pritisak donosi, ali i o konkretnim poduhvatima u vezi zaštite ciljanih vrsta ili staništa u svrhu očuvanja podmorja i prirodnih bogatstava koje nam podmorje nudi. Još od 2000. godine, kada je prvi puta otvoren za javnost, Aquarium Pula svoje resurse ulaže u edukaciju i zaštitu našeg mora, a neposredno i svjetskih oceana o kojima svi u konačnici posredno ili...

Uvod Tekst je namjerno pisan na ovaj način i ovo nisu pravopisne greške. Prošli put sam pisala uvod za ovaj posta tema se okvirno doticala ledenih doba i promjenama morske razine.  Također, spomenula sam i neke indikatore (očite naznake, recimo to tako) morske razine koji su i danas vidljivi golim okom - link. Fun fact: Riječ litika  je zapravo definicija za nalaze od lomljenog kamena (od tu dolaze i nazivi za razdoblja paleolitik, mezolitik, neolitik i eneolitik). Naravno, između navedenih razdoblja ima velikih razlika, ali ono što je zajedničko jest da su njihova glavna karakteristika upravo alatke izrađene od lomljenog kamena. Normalno je da s novim razdobljem dolaze i noviteti, no upotreba litike ostaje, a kako vrijeme prolazi, tehnika izrade litičkih alata napreduje. O tom po...

Tema plastike, već vrlo poznata u području zaštite prirode te u medijima i svakodnevnom životu ljudi je i dalje pod budnim okom mnogih nevladinih organizacija i raznih globalnih mreža za konzervaciju, koje provode mnoge projekte s ciljem smanjenja uporabe jednokratne plastike i njenog negativnog utjecaja na kopnene i morske ekosustave. Plastika zbog svoje dugovječnosti ima sposobnost dugo postati na kopnu i s vremenom završiti u morima i oceanima koji su postali najveći akumulator odbačene i ne reciklirane plastike. Drugo more po redu s najvećom količinom plastičnog otpada je Sredozemno more. Najveći razlog tome je njegov vrlo zatvoreni položaj između kontinenata te činjenica da je Europa druga po redu proizvođačica plastike neko Kine u svijetu, s 27 milijardi tone proizvedenog plas...

Ako upitate „morskog čovika“ da vam opiše podvodni svijet malo koji bi izostavio spomenuti koralje. Šarolikošću svojih boja i ljepotom svoje razgranate strukture koralji su fascinantna bića podmorja koja naseljavaju mora diljem svijeta unoseću u njih život. Za koralje se prvotno mislilo da su biljka, pa čak i ruda. Danas se zna da su to životinje iz koljena žarnjaka koje pripadaju razredu Anthozoa ili „cvjetajuća životinja“ jer zaista izgledaju tako u moru, poput cvijeta. Najpoznatiji su koralji tropa koji tvore koraljne grebene - najveće živuće strukture. Najveća među najvećima je Veliki koraljni greben. Proteže se duž 2030 km pokrajine Queensland u Australiji, a površinom je duplo veći od Jadranskog mora. I Jadransko more ima svoj veliki koraljni greben koji se nalazi u Velikom jezeru...

Stabilne vremenske prilike koje su vladale početkom ožujka omogućile su ekipi istraživača Javne ustanove „More i krš“ te splitskog Prirodoslovnog muzeja odlazak do otoka Jabuke s ciljem pokušaja pronalaska endemičnog karanfila, biljke za koju se smatra da je nestala. Posljednji primjerci karanfila nađeni su u drugoj polovici 19. stoljeća u pukotinama stijena, dok u 20. stoljeću nema evidentiranih pronalazaka ove biljke. O karanfilu se jako malo zna, ali tinja nada u njegov ponovni pronalazak. Ovog puta ga istraživači nisu uspjeli pronaći, ali je obrađen tek jedan manji dio otoka. Naravno, zbog konfiguracije samog otoka kao i nemogućnosti kvalitetnog sidrenja, vrijeme istraživanja je ograničeno. Stručnjaci se slažu da će biti potrebno još nekoliko ovakvih istraživanja uz prikupljan...