BIOLOGIJA

Jedno od najčešćih pitanja iseljenih Imoćana upućena ovim domicilnima je „kolika je voda u jezeru“? Naravno, osim približnog iznosa u metrima, odgovori često sadrže i određene prepoznatljive mikrolokacije, npr. - izvirila je Katavićka, do Vilinskog je počivala, velikog puta, do prve plaže…. Odlazak do jezera i pogled prema vodi dio je svakodnevnog rituala, a nakon toga i prognoze o tome koliko će vode biti, do kada će se moći kupati i hoće li se opet igrati utakmica na presušenom dnu jezera. Međutim, od ovog tjedna puno se toga mijenja – zahvaljujući završnim aktivnostima velikog projekta VODIME, svi zainteresirani od sada će jednim klikom miša moći pogledati vodostaj, temperaturu, električnu vodljivost i neke druge parametre naših jezera. Dakle, ne samo Modrog nego i Crvenog jezera, Ma...

Temperatura mora za mnoge još uvijek nije za kupanje, no čistoća mora na većini plaža u  Splitsko dalmatinskoj je – izvrsna. Potvrđuje nam to dr.sc. Tatjana Puljak iz Službe za zdravstvenu ekologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije jer je ovaj Zavod od ponedjeljka 15.svibnja krenuo s redovitim mjerenjem kakvoće mora. U cijeloj županiji su 162 lokacije na kojima se prati čistoća mora, a svake godine najviše pažnje stručnjaka i javnosti izazivaju kaštelanske plaže jer je na nekima od njih proteklih godina bilo zabilježeno onečišćenje mora te kupanje nije bilo preporučljivo. Čistoća mora na plažama u Splitsko-dalmatinskoj županiji prati se tijekom sezone kupanja u zadanim intervalima, a u skladu sa standardima propisanima Uredbom o kakvoći mora za kupanj...

Morski otpad predstavlja relativno nov globalni problem, ne samo kao negativan pritisak na okoliš, nego i kao rizik za zdravlje ljudi uz značajne ekonomske posljedice, a nastavi li se zagađenje mora ovim tempom, predviđa se da će u oceanima  do 2025. godine biti gotovo 250 milijuna tona plastike, odnosno 1 tona plastike na 3 tone ribe, a do 2050. plastike će biti više nego ribe. -Najveći udio morskog otpada čine razne vrste plastikâ, čija se globalna proizvodnja svake godine povećava s trendom od 5 posto, što će dovesti do dodatnih 33 milijarde tona plastičnih masa širom svijeta do 2050. godine.-navodi dr.sc.Pero Tutman, stručnjak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu koji ovu problematiku istražuje dugi niz godina. Možda će se nekome ovakve crne slutnje činiti pretjerani...

Studenti Fakulteta prirodnih znanosti u Puli Iris Matulja i Adrian Brajković osvojili su drugo mjesto na ovogodišnjoj sportsko-znanstvenoj manifestaciji ‘Primatijada 2023’ održanoj u Ohridu od 28.4. do 3.5. Studenti su ovaj veliki uspjeh postigli radom ‘Život nakon smrti: raznolikost makrofaune uginulih periski, Pinna nobilis  (Linnaeus, 1758) s juga Istre’. Uz njih sudjelovali su i Ena Radić Manestar i Aleksandar Mijojlić s radom ‘Ishrana morske mačke bljedice Scyliorhinus canicula (Linnaeus, 1758) u Medulinskom zaljevu, Istra.’ Adrian Brajković nedavno je u Vinkuranskoj vali, nedaleko Pule, na dubini od 2 metra pronašao živu perisku. Ovim je pronalaskom razveselio kolege i profesore, ali i javnost, a dijeleći dojmove za čitatelje portala gorgonija.com kazao je kako s kolegicom radi...

-Kanal kojim je tekao nekadašnji Jadro (Paleojadro) prolazio je između Čiova i Marjana, a istim putem išao je i vodotok koji je, približno dolazio iz smjera današnjeg Pantana. Prve pretpostavke da kanal istog sliva prema Paleojadranu vodi kroz Splitska vrata, nisu se pokazale točnima, već smjer toga toka valja tražiti pod sedimentima na dnu današnjeg Bračkog kanala. Paleojadro se tu kretao prema toku Paleocetine, čiji je paleokanal, niže od današnjeg ušća, jasno uočen mjerenjem u prelasku preko Bračkog kanala, između Pučišća i Ruskamena. Do ovih za znanost, ali i za širu javnost, senzacionalnog otkrića, došli su britanski znanstvenici koji su istraživali podmorje kako bi jasnije utvrdili život u doba paleolitika, a o rezultatima istraživanja govori nam doc. dr.sc. Vedran Barbarić s Filozof...

Pronalazak žive periske u Vinkuranskoj vali, nedaleko Pule koju je na dubini od 2 metra otkrio Adrian Brajković, student Fakulteta prirodnih znanosti u Puli, razveselio je javnost i struku, a zbog pronalaska posebno je sretan Adrian te je samo za naše čitatelje portala gorgonija.com  podijelio dojmove: -Kolegica Iris Matulja i ja radimo na projektu za Primatijadu, natjecanje prirodoslovnih fakulteta s Balkana u sportu i znanosti koje se ove godine održava na Ohirdskom jezeru. Tema našeg projekta je raznolikost makrofaune na i unutar ljuštura uginulih periski vrste Pinna nobilis. Prilikom jednog terenskog rada gdje smo uz pomoć profesora vadili i analizirali ljušture periski uz dozvolu Ministarstva, naletio sam na jednu živu jedinku u ogromnom groblju mrtvih.- govori  Adrian. Prije ne...

Posljednjih godina Jadransko more je toplije i slanije, salinitet raste na površini, ali more je slanije i na samom dnu Jadrana. Potvrđuje nam to dr. sc. Ivica Vilibić s Instituta Ruđer Bošković koji godinama bilježi podatke i vidi intenzivne promjene u toplini i salinitetu mora. Da je more znatno slanije nego unatrag više od stotinu godina današnji znanstvenici utvrdili su zahvaljujući i mjerenjima u davnoj prošlosti. Najnoviji podaci govore kako je salinitet Jadranskog mora učestalo viši od 39 promila, dok je  primjerice prije 50 godina iznosio oko 0.5 promila manje. – Na sreću postoje mjerenja starija od stoljeća, još od austrijsko-talijanskih krstarenja prije Prvog svjetskog rata pa smo ih usporedili sa sadašnjim mjerenjima. Uz mjerenja morske površine, pratili smo i podatke s dna m...

Kako se živjelo u doba paleolitika u Srednjoj Dalmaciji, današnjem splitskom podmorju,  istražuju ovih dana britanski znanstvenici u projektu ‘Life on the Edge’, a kao lokalni koordinator u istraživanju sudjeluje i hrvatski znanstvenik dr. sc. Vedran Barbarić, s Filozofskog fakulteta u Splitu. -Drago mi je što smo ugostili naše britanske goste i vrsne istraživače koji po prvi put u splitskom akvatoriju  provode znanstveno istraživanje u sklopu projekta ‘Life on the Edge’. Voditelj je dr.sc. Simon Fitch sa Sveučilišta u Bradfordu, a osim voditelja u istraživanju sudjeluje i prof. Richard Bates sa Sveučilišta St. Andrews. Ovaj projekt pri Sveučilištu Bradford iz Velike Britanije financira United Kingdom Research and Innovation fund (UKRI). Projekt ‘Life on the Edge’ provodit će se na podr...

Dagnje su, poznato je, popularna delicija, no jeste li znali da se nekonzumna dagnja tj. primjerci manji od prodajne veličine iz uzgajališta, kao i dagnje skupljene-uzgojene u izvankoncesijkim područjima mogu iskoristiti kao zamjena za riblje brašno, ali i prirodno pročišćavanje mora? Upravo je takva, za mnoge, nepoznata činjenica o dagnjama koje u našim krajevima različito nazivamo, pedoće, pidoće, mušule, dagne, okosnica međunarodnog projekta, BlueBio MuMiFaST (https://jpi-oceans.eu/en/mumifast), u kojem sudjeluju i hrvatski znanstvenici. Što je BlueBio MuMiFaST objašnjava nam dr.sc. Bojan Hamer, s Instituta Ruđer Bošković, koji je voditelj projekta za Hrvatsku. -Hrvatska je već gotovo godinu i pol dana sudionica ERA-NET BlueBio MuMiFaST projekta engleskog naziva Mussel Mitigati...

Danas se obilježava Svjetski dan voda, a Hrvatska se može pohvaliti izvrsnim brojkama jer prema istraživanju Eurostata, naša zemlja ima najviše zaliha vode po glavi stanovnika u EU (s dugoročnim prosjekom od 27.330 m3 po stanovniku), dok je po UNESCO-vom izvješću o dostupnosti vode i bogatstvu izvora Hrvatska među prvih pet u Europi i među 40-ak najbogatijih zemalja svijeta. Ove godine Svjetski dan voda slavi jubilej - 30 godina obilježavanja, Opća skupština UN rezolucijom iz 1993. godine odlučila je da se upravo 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda. Bogatstvo vodnih resursa koje imamo mi u Hrvatskoj, svakodnevno je na žalost, na udaru neodgovornih pojedinaca ili tvrtki koji bacanjem opasnog otpada uništavaju rijeke, potoke, jezera. Na sreću, Europa je posljednj...