Shadow

BIOLOGIJA

Četiri preživjele periske Tara, Sara, Mara i Pina zaštićene su kavezima

Četiri preživjele periske Tara, Sara, Mara i Pina zaštićene su kavezima

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Ove periske (Tara i Sara u Puli, Mara i Pina u Medulinu) su opstale u divljini unatoč pošasti koja je prošlih godina zahvatila cijeli Mediteran. Metalni kavezi su postavljeni kako bi preživjele primjerke zaštitili od potencijalnih predatora, među kojima je na žalost i Homo sapiens. Otvori na njima su dovoljno mali da zaustave orade, hobotnice i kvrgave zvjezdače, a dovoljno veliki da omoguće strujanje mora s fitoplanktonom i zooplanktonom kojima se periske hrane filtrirajući vodu. Kako bi izbjegli postavljanje betonskih blokova, za pričvršćivanje kaveza koristili smo ekološki prihvatljiviju tehniku bušenja podloge podvodnom električnom bušilicom i postavljanja vijaka. Naravno, kao i dosadašnje aktivnosti Udruge EKO MORE, postavljanje zaštitnih kaveza je provedeno u koordinaciji i ...
Zmajevo oko

Zmajevo oko

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Morsko jezero Zmajevo oko u blizini Rogoznice jedno je od četiri morska jezera uz našu obalu (Jezero Mir na Dugom otoku, Veliko i Malo Mljetsko jezero na otoku Mljetu su ostala), izuzetan je prirodni fenomen kojeg znanstvenici Instituta Ruđer Bošković istražuju od 1992. godine. No, čak ni nakon toliko dugog i vrlo kompleksnog istraživanja ne mogu reći da su ga u potunosti upoznali. Morsko jezero sada se istražuje u okviru znanstvenog projekta MARRES kojeg vodi dr. dc. Irena Ciglenečki - Jušić znanstvena savjetnica i voditelj Laboratorija za fizikalno kemijske separacije, Zavoda za istraživanje mora i okoliša Zagreb, Instituta Ruđer Bošković. Cilj projekta je utvrditi izmjenu vode jezera i okolnog mora, biokemijska zbivanja na kemo-klini (pojas mora u kojem su kemijske promjene izrazite)...
TRI POSEBNE VRSTE PTICA JUŽNOG JADRANA I NJIHOVA ZAŠTITA

TRI POSEBNE VRSTE PTICA JUŽNOG JADRANA I NJIHOVA ZAŠTITA

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Na samom jugu Jadranskog mora, na njegovom Lastovskom arhipelagu i otocima Mljetu, Sušcu i Palagruži, gnijezde se tri vrste morskih ptica koje su neizmjerno važne za bioraznolikost Jadranskog mora. Među njima, dvije vrste; gregula (Puffinus jelkouan) i kaukal (Calonectris diomedea), spadaju u red cjevonosnica (Procellariiformes). To je skupina ptica koja je svojom anatomijom, biologijom i ekologijom u potpunosti prilagođena životu na moru. Naziv cjevonosnice dobile su po cjevastim strukturama na kljunu uz pomoć kojih ekstrahiraju sol iz hrane i vode, što im omogućava da opstanu dugo vremena na pučini bez dotoka slatke vode. Položaj nogu i plivajuća kožica na njima je također adaptacija koja im omogućava plivanje i ronjenje, ali su zbog toga vrlo nespretne na kopnu. Hrane se ribom, mekuš...
Morski konjici – ekološki manekeni

Morski konjici – ekološki manekeni

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Morski konjici stvorenja su koja u svima bude pozitivne osjećaje, stoga je gotovo nevjerojatno da ih se malo proučava i da su neistraženi. Ova jedinstvena stvorenja zapravo žive u zoni kupanja, i ako znate kako gledati možete ih ugledati na plaži gdje se kupate. Kako nam mogu pomoći: Akcije čišćenja podmorja u Hrvatskoj su postale uobičajene ali ne postižu prave efekte, naime količina izvađenog otpada u nekim novima akcijama u pravilu  se ne smanjuje. Što upućuje na situaciju da se otpad i dalje gomila. Na nekim mjestima vide se jasni pomaci i uvijek su rezultat komunikacije s lokalnom populacijom i osvješćivanjem istih. Ipak najbolji rezultati su oni dugoročni i stoga je najvažnije raditi s mladima.  A morski konjici kod mladih generacija jako dobro prolaze, tako da djelovanjem na n...
Fantastične vijesti iz Medulina

Fantastične vijesti iz Medulina

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Četiri istarske periske koje su preživjele prošlogodišnji pomor, žive i zdrave su dočekale proljeće! Ovih dana provjerili smo Taru i Saru u Puli te Maru i Pinu u Medulinu i utvrdili da su žive, lijepo reagiraju na vanjski podražaj i narasle su oko 10 mm. Pretraživanje podmorja sjevernog Jadrana u potrazi za živim primjercima plemenite periske (Pinna nobilis) nastavili smo i ove godine. Članovi udruge Eko more Medulin s roniocima RK Centar, sustavno dva puta tjedno pretražuju morsko dno na dubinama 2-20 m u nadi da će pronaći još poneki živi primjerak i tako pomoći znanstvenicima u pokušaju spašavanja ove vrste, koja se nalazi u ozbiljnoj opasnosti od izumiranja. S obzirom na okolnosti, nema baš puno mjesta za optimizam, ali nadamo se da će se Tari, Sari, Mari i Pini ipak uskoro pr...
Aquarium Pula

Aquarium Pula

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Mnoštvo ljudi akvarijsku djelatnost oduvijek povezuje s osmišljavanjem i prikazivanjem izložbi za posjetitelje, omogućujući im dobar provod, razonodu, lijepi pogled i ponešto edukacije o životu u svjetskim oceanima. Međutim, akvariji u 21. stoljeću postali su puno više od toga. Ovakva su mjesta  postala vodeće institucije kada je riječ o informiranju javnosti o naglim promjenama u morskim ekosustavima koje novo vrijeme i antropogeni pritisak donosi, ali i o konkretnim poduhvatima u vezi zaštite ciljanih vrsta ili staništa u svrhu očuvanja podmorja i prirodnih bogatstava koje nam podmorje nudi. Još od 2000. godine, kada je prvi puta otvoren za javnost, Aquarium Pula svoje resurse ulaže u edukaciju i zaštitu našeg mora, a neposredno i svjetskih oceana o kojima svi u konačnici posredno ili...
DRUGI DIO: KAKO SU PROMJENE MORSKE RAZINE OBLIKOVALE DANAŠNJI IZGLED JADRANSKE OBALE – PALEOLITIK

DRUGI DIO: KAKO SU PROMJENE MORSKE RAZINE OBLIKOVALE DANAŠNJI IZGLED JADRANSKE OBALE – PALEOLITIK

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Uvod Tekst je namjerno pisan na ovaj način i ovo nisu pravopisne greške. Prošli put sam pisala uvod za ovaj posta tema se okvirno doticala ledenih doba i promjenama morske razine.  Također, spomenula sam i neke indikatore (očite naznake, recimo to tako) morske razine koji su i danas vidljivi golim okom - link. Fun fact: Riječ litika  je zapravo definicija za nalaze od lomljenog kamena (od tu dolaze i nazivi za razdoblja paleolitik, mezolitik, neolitik i eneolitik). Naravno, između navedenih razdoblja ima velikih razlika, ali ono što je zajedničko jest da su njihova glavna karakteristika upravo alatke izrađene od lomljenog kamena. Normalno je da s novim razdobljem dolaze i noviteti, no upotreba litike ostaje, a kako vrijeme prolazi, tehnika izrade litičkih alata napreduje. O tom po...
PLASTIC SMART CITIES CROATIA

PLASTIC SMART CITIES CROATIA

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Tema plastike, već vrlo poznata u području zaštite prirode te u medijima i svakodnevnom životu ljudi je i dalje pod budnim okom mnogih nevladinih organizacija i raznih globalnih mreža za konzervaciju, koje provode mnoge projekte s ciljem smanjenja uporabe jednokratne plastike i njenog negativnog utjecaja na kopnene i morske ekosustave. Plastika zbog svoje dugovječnosti ima sposobnost dugo postati na kopnu i s vremenom završiti u morima i oceanima koji su postali najveći akumulator odbačene i ne reciklirane plastike. Drugo more po redu s najvećom količinom plastičnog otpada je Sredozemno more. Najveći razlog tome je njegov vrlo zatvoreni položaj između kontinenata te činjenica da je Europa druga po redu proizvođačica plastike neko Kine u svijetu, s 27 milijardi tone proizvedenog plas...
Blago jadranskog podmorja

Blago jadranskog podmorja

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Ako upitate „morskog čovika“ da vam opiše podvodni svijet malo koji bi izostavio spomenuti koralje. Šarolikošću svojih boja i ljepotom svoje razgranate strukture koralji su fascinantna bića podmorja koja naseljavaju mora diljem svijeta unoseću u njih život. Za koralje se prvotno mislilo da su biljka, pa čak i ruda. Danas se zna da su to životinje iz koljena žarnjaka koje pripadaju razredu Anthozoa ili „cvjetajuća životinja“ jer zaista izgledaju tako u moru, poput cvijeta. Najpoznatiji su koralji tropa koji tvore koraljne grebene - najveće živuće strukture. Najveća među najvećima je Veliki koraljni greben. Proteže se duž 2030 km pokrajine Queensland u Australiji, a površinom je duplo veći od Jadranskog mora. I Jadransko more ima svoj veliki koraljni greben koji se nalazi u Velikom jezeru...
Potraga za endemskim karanfilom na Jabuci

Potraga za endemskim karanfilom na Jabuci

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Stabilne vremenske prilike koje su vladale početkom ožujka omogućile su ekipi istraživača Javne ustanove „More i krš“ te splitskog Prirodoslovnog muzeja odlazak do otoka Jabuke s ciljem pokušaja pronalaska endemičnog karanfila, biljke za koju se smatra da je nestala. Posljednji primjerci karanfila nađeni su u drugoj polovici 19. stoljeća u pukotinama stijena, dok u 20. stoljeću nema evidentiranih pronalazaka ove biljke. O karanfilu se jako malo zna, ali tinja nada u njegov ponovni pronalazak. Ovog puta ga istraživači nisu uspjeli pronaći, ali je obrađen tek jedan manji dio otoka. Naravno, zbog konfiguracije samog otoka kao i nemogućnosti kvalitetnog sidrenja, vrijeme istraživanja je ograničeno. Stručnjaci se slažu da će biti potrebno još nekoliko ovakvih istraživanja uz prikupljan...