BIOLOGIJA

Fenomen imotskog krša Crveno jezero je složen krški fenomen, dijelom potopljena jama s vertikalnom razlikom od -526,9 m. Površina jezera je oko 2,7 ha, dok je vodeni stupac raspona od 232 do 315 m dubine, s najdubljom utvrđenom točkom -4 m ispod razine mora. Kod maksimalne razine, procijenjena akumulacija je 8,24 milijuna kubnih metara vode. Nalazi se neposredno u blizini grada Imotskog, uz cestu Imotski-Proložac, na području Splitsko-Dalmatinske županije. Crveno jezero zaštićeno je još 1964. godine kao geomorfološki spomenik prirode, a danas je kroz ekološku mrežu RH uključeno u europsku mrežu zaštićenih područja Natura 2000 (Natura kod HR2000934). Njime upravlja javna ustanova More i krš iz Splita.  Kroz dvije Ekspedicije, prva Speleoronilačka Ekspedicija Crveno jezero 2017. i dr...

Malostonski zaljev dobio je nedavno prvo višenamjensko plovilo vrijedno 520.965,00 kuna opremljeno specijaliziranom opremom za zaštitu morskog okoliša ovoga područja. Sredstva za nabavu plovila u cjelosti su stigla iz EU fondova, a  nabavilo ga je Komunalno društvo Ston. -Nabavkom višenamjenskog plovila sa specijaliziranom opremom Komunalno društvo Ston ima cilj direktno sudjelovati u provedbi daljnjih eko akcija, intervenirati u slučaju iznenadnih onečišćenja, monitoringu mora i priobalja Malostonskog zaljeva (Sveučilište u Dubrovniku – Odjel za ekologiju, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split), ali i ojačati svijest dionika unutar ribarstvenog područja FLAG-a. – kaže Ana-Marija Romić, direktorica Komulanog društva Ston. Uz to, uz nabavu ovoga plovila edukacijom i promotiv...

Kad pogledamo kakva je situacija u moru po pitanju otpada i koliko plastike, posebice jednokratne, ima u moru i koje sve probleme stvara morskom ekosustavu izuzetno je bitno da počnemo raditi neke promjene. Pogotovo mi u Dalmaciji koji ovisimo o tom moru, i turizam se veže uz more koje nam je najznačajniji resurs – kazala je direktorica Sunca Gabrijela Medunić-Orlić. U Splitu 15. i 16. rujna 2022. održana je Interdisciplinarna konferencija o prioritetima u gospodarenju otpadom – smanji, ponovno koristi i recikliraj Beyond Plastic Hrvatska. Konferenciju je uživo pratilo više od 50  sudionika, a putem Facebook LIVE uključila se zainteresirana javnost koji su se informirali i raspravljali a o gospodarenju otpadom, upotrebi jednokratne plastike i razini zagađenja plastikom u Sredozemnom mor...

Prije otprilike 26 500 - 20 000 godina je bio vrhunac posljednjeg ledenog doba (tzv. “Last glacial maximum”) te je svijet izgledao bitno drugačije nego danas. Razina Mediterana je bila nekih 120 metara niža od sadašnje pa su tako od svih hrvatskih otoka tada postojali samo Jabuka, Sušac i Palagruža. Čitavo područje Jadrana sjeverno od šibenskog arhipelaga je u to doba bila hladna stepa kroz koju je tekla rijeka Po sa ušćem južno od Kornata. Na ovom zanimljivom grafičkom prikazu vidimo da je Cetina (gornja plava linija) od današnjeg ušća u Omišu tekla u smjeru jugoistoka paralelno sa Omiškom Dinarom i Biokovom. Nakon toga mijenja smjer prema zapadu prolazeći između Brača i Hvara te se ulijeva u more južno od Šolte i Drvenika na području Jabučke kotline. Imala je otprilike 154 kilometr...

Iako bi naslov teksta dao naslutiti, u njemu nije riječ o moreplovcu Magellanu niti Mati svjetskom, niti o čovjeku uopće, već o jednom gmazu, svjetskom putniku, koji za svoga života prepliva više milja od najvećeg kruzera. Srodnici te vrste češće su viđeni stanovnici kopna, mnogi ih imaju i u vlastitom vrtu, a ponekad ljudi niti znaju da se takva bića može naći i u moru. Zato ovaj tekst posvećujemo glavatoj želvi, jednoj od sedam morskih kornjača na svijetu. U Jadranskom moru ona je najčešće viđena vrsta morske kornjače iako se iznimno mogu zapaziti još dvije vrste, zelena kornjača (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Sedmopruga usminjača najveća je od svih živućih kornjača i jedan od najvećih gmazova na svijetu! To je jedina morska kornjača koja ima mekani ok...

Koliko su stare tune u jadranskom podmorju, kojega su spola i čime se hrane utvrdit će se istraživanjem ulovljenih tuna na upravo završenom natjecanju 'Tuna fever Marina Frapa Rogoznica 2022'. Tako je ova poznata sportsko-turistička manifestacija lova na morske kapitalce, postala i važan dio europskog znanstvenog projekta. Ovo istraživanje provode stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, a mr. sci. Josip Maleš pojašnjava cilj istraživanja: - Hrvatska kao članica Europske Unije sudjeluje u projektu DCF (Data Collection Framework) u kojem se kroz znanstveno djelovanje prikupljaju podaci koji podupiru zajedničku ribarstvenu politiku EU. Stručnjaci Instituta za Oceanografiju i Ribarstvo uzimaju uzorke na natjecanjima u lovu na veliku ribu gdje se svaka ulovljena plavopera...

Jegulja ima jednu od onih čudnih životnih priča iz ribljeg života. Još u 4. stoljeću p.n.e. Aristotel je opazio i secirao jegulje koje je pronalazio u Sredozemnom i Egejskom moru, ali nije ništa otkrio o njihovom mriještenju. Uočio je da se u određenim razdobljima jegulje masovno sele na otvoreno more i - nestaju. Gdje odlaze i da li je to povezano s rađanjem njihove mladunčadi? Odgovori na ta pitanja došli su više od 2000 godina potom. Tijekom 19. stoljeća ribarstvo je postalo velikom i probitačnom djelatnošću, pa su krajem stoljeća neke riblje vrste bile sasvim prorijeđene. Shvatilo se da je nužno bolje poznavanje morskog života i iz tih razloga su mnoge države organizirale programe znanstvenog istraživanja. 1901. godine osnovan je Međunarodni savjet za istraživanje mora a zadatak mu ...

Tim Destina Boat Excursions iz Vodica  pokrenuo je u lipnju 2022. ekološki projekt kojim planira veliku ekološku akciju čišćenja podmorja u rujnu  “Što vas potiče da istražite, zavolite i poštujete najljepša, netaknuta i čista mjesta naše prirode i nenadmašnog arhipelaga? Ljepota je u očima promatrača prema čemu iz kojeg god kuta prilazili istraživanju i promatranju ljepota, jedno je sigurno. Prirodu uvijek i zauvijek možemo promatrati u duhu nenadmašnog poštovanja, iskrene nježnosti i divljenja.“ Upravo su ovo misli vodilje kojima je Destina bila potaknuta u inicijativi ekološkog projekta #DestinaNatureKeeper.    Naslonjeni na društveno odgovorno poslovanje društvo Destina Boat Excursions iz Vodica je početkom ljeta pokrenulo edukativno-ekološki projekt čišćenja podmorja šibenskog...