BIOLOGIJA

Oceani i mora prekrivaju 2/3 površine Zemlje. Naš Jadran sa svojih 138 595 km2 na toj globalnoj skali zaista se čini neznatan. Međutim, iako je globalno gledajući malo, plitko i poluzatvoreno more, Jadran je za zemlje koji ga okružuju u gospodarskom, tradicijskom i geostrateškom smislu ključan resurs. Geopolitika i demografija Omeđeno Balkanskim i Apeninskim poluotokom te duboko uvučeno u europsko kopno Jadransko more ima ukupnu duljinu obale od oko 8.300 km. Zapadna obala s duljinom od 1.300 km u potpunosti pripada Italiji dok istočnu obalu dijele Slovenija s kopnenom linijom od 46,6 km, Bosna i Hercegovina sa svega 24 km obale, Crna Gora sa 199 km Albanija (čija se jadranska obala nastavlja na obalu Jonskog mora) 362 km te Hrvatska čija obala s otocima obuhvaća približno 6000 km od

Ma nisam ni ja mislio gdje bacam sidro. Kad bi roniocu rekli da će roniti na polju trave i da će mu biti zanimljivo, vjerojatno bi se okrenuo svom buddyu i rekao ovaj je lud. Ali da li je to uistinu tako ? Ima li u toj travi nečeg vrijednog. Nečeg vrijednog pažnje nas ronilaca. Ima. Probat ću vam objasniti kako sam ja promijenio pogled na nju. Krajem ljetne sezone 2017. Katja Marković NAUI 58783 dobila je ponudu da sudjeluje na monitoring u Posidonia oceanica na Lastovu. A ja nikada nisam bio na Lastovu. Naravno da sam uletio sa onim poznatim: mogu li i ja ? Imam sve dozvole, imam opremu, imam kameru, nisam skup, imam teretni auto - ma sve samo da odem na to Lastovo. Ne zna – pitat će( pa pitaj- što čekaš ). Dan drugi, kaže može. Čula se sa ekipom i može. Toooo!!! Kreće dogovaranje i ko

Institut za oceanografiju i ribarstvo u sklopu projekta „Kompeticija između autohtone vrste kamenice Ostrea edulis i invazivne vrste kamenice Crassostrea gigas u Jadranskom moru – utjecaj na ekosustav, ribarstvo i akvakulturu (COCOA)“ koje financira Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja“ provodi istraživanje invazivne pacifičke kamenice koja se počela širiti u Jadranu. Iako se pacifička kamenica uzgaja diljem Europe ona u Jadranu, a i u Mediteranu ima status invazivne vrste te su zabilježena njena širenja izvan lokacija na kojima se uzgaja. Službeno se ne može potvrditi kada je točno došlo do uvođenja ove vrste u Mediteran, ali se smatra da je prvo sjeme ove vrste doneseno iz Japana 1966. godine od strane uzgajivača koji su bili iznenađeni brzom stopom rasta i kvalitetom ove vrste. Krajem

Eleonorin sokol (Falco eleonorae Gené 1839) manja je vrsta sokola koja se gnijezdi kolonijalno, uglavnom na pučinskim otocima u Sredozemlju. Ukupna svjetska populacija procjenjuje se na oko 12.000 gnijezdećih parova, od čega ih je u Grčkoj više od 80%. Vrsta provodi zimu na Madagaskaru i u okolnim područjima. Hrani se uglavnom krupnim kukcima koje lovi u letu, a u razdoblju gniježđenja malim pticama. Stoga je sezona gniježđenja posve neobična u usporedbi s velikom većinom vrsta – ljeto i rana jesen. Ovo je prilagodba na sezonu ptičjih migracija, kada ptica, odnosno hrane ima najviše. Na svjetskoj razini vrsta je u kategoriji ugroženosti „najmanje zabrinjavajuće“ (LC), a u Hrvatskoj „ugrožena“ (EN). Kuriozitet jest to da je vrsta nazvana po srednjovjekovnoj sardinijskoj vladarici El