Shadow

BIOLOGIJA

Rak Parasquilla ferussaci prvi put uhvaćen u Jadranu

Rak Parasquilla ferussaci prvi put uhvaćen u Jadranu

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Vijest da je kod otoka Blitvenice na 150 metara dubine ulovljen  rak Parasquilla ferussaci (Roux, 1828) jedini prvi i jedini takav nalaz zabilježen u Jadranskom moru izazvala je zanimanje struke, ali i javnosti. Ova vrsta izrazito se rijetko ulovi u Sredozemnom moru i spada u red ustonožaca (Stomatopoda) od kojih je u Jadranu najpoznatiji kanoća (Squilla mantis). U radu objavljenom u Crustaceani, vodećom svjetskom časopisu za istraživanje rakova, naši su znanstvenici prvi put iznijeli podatke o njegovoj molekularnoj identifikaciji, potkrijepljenoj detaljnim morfološkim opisom nađenog primjerka. Što ovo otkriće znači pojasnio nam je prof dr Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. -Parasquilla ferussaci (Roux...
Kad zaledi se more

Kad zaledi se more

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Snijeg i led okovali su Dalmaciju, zaleđene su ceste, a zbog ekstremne hladnoće zaledilo se i more. Ovakva, za Dalmaciju rijetka pojava, dogodila se te povijesne zime u veljači 2012. godine koja se spominje u svim razgovorima o velikoj hladnoći, uz smijeh se pokazuju fotografije, prepričavaju se anegdote, ali i manje vesele nezgode Dalmatinaca nenaviklih na snijeg. Povijesna zima ostala je u našim sjećanjima, galerijama mobitela, fotoalbumima, a mnogi je pamte jer se zbog niskih temperatura ispod nule u kombinaciji s burom zaledilo more kod Tisnog i Pirovca, kao i kod Pule. Za vrijeme ledenoga razdoblja zaledilo se i more kod Paga, a u zapisima iz te godine ostalo je kako se po prvi put u veljači 2012. zaledila Vela lokva na paškom  Ledeniku. O ovom paškom vrhu samo ime sve govori, a te ve...
MORSKI KRASTAVAC/TRP -super junak iz sjene- -2 dio-

MORSKI KRASTAVAC/TRP -super junak iz sjene- -2 dio-

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Do sada smo (TRP prvi dio) na opće čuđenje, vaše i moje, saznali da trpovi mogu preraditi (od usta, kroz probavni trakt do guzice) do 92 kg morskog dna godišnje, a važnost njegove uloge  za čitavu (ali čitavu) morsku zajednicu zaista ostavlja bez teksta. Kao što rekoh u prošlom članku, svi ga nazivaju super herojem iz sjene zato što on to zaista i jest. Ono što sam obećala ovaj put je bilo, citiram: „...U drugom dijelu trpa saznajte njegove super moći (a ima ih tri i nisu zajebancija), kako provode sexy time, ko im svrati na kavicu da im pravi društvo i zašto dišu na guzicu...“  JAKO KRATKO I OSNOVNO ANATOMIJI Rekli smo da je trp bentonski organizam (većinu vremena provodi ležući na morskom dnu), iako ima nekih vrsta koje plivaju. Njihovo tijelo je sastavljeno od debele kože i mišića...
MORSKI KRASTAVAC / TRP – Super junak iz sjene – 1. dio

MORSKI KRASTAVAC / TRP – Super junak iz sjene – 1. dio

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Prvo ću reć da su me sva nova saznanja o trpu oduševila. Od antipatične, oku nimalo ugodne živine trp je postao sve suprotno ikad, a u tekstu ćete vidit i zašto – vjerojatno ćete se zaljubit u ovog čudnog stvora, a ako ne to, sigurno će privući  vaše simpatije. Svi dijelimo istu asocijaciju na morske krastavce/trpove, a to je da ih u 99% slučajeva viđamo kako nepomično kako leže na morskom dnu. Onda slijedi malo ružniji dio sjećanja: ako ih uzmemo u ruku, odjednom iz sebe počmu izbacivati nekakve užasno ljepljive „niti“ bijele boje, zbog čega nosi i lokalnu verziju naziva  „Morski k***c“ (ova riječ nije krastavac). Taj bijeli „štrcing“ se ispreplete i zalijepi svuda, pa ćete svakako morat odvojit dosta vrimena da ga uklonite s ruku, a pogotovo onih ronilačkih rukavica koje imaju bilo ka...
 Iskustva i preporuke za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica

 Iskustva i preporuke za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica

BIOLOGIJA, NOVOSTI
U organizaciji udruge Sunce, u Splitu je održana panel diskusija „Iskustva i preporuke za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica“ koja je okupila predstavnike ribara i različitih institucija Republike Hrvatske. Organizirana u sklopu projekta LIFE Artina – „Mreža za očuvanje morskih ptica u Jadranu“ za cilj je imala predstaviti rezultate testiranja prilagođenih alata za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica (SUMP), a na temelju kojih bi se potakla raspravu o mjerama za smanjenje SUMP na ribolovne alate, i to s fokusom na ugrožene vrste– kaukal, gregula i sredozemni galeb. Voditeljica projekta LIFE Artina Željka Rajković iz BIOM-a predstavila je ciljeve i dosadašnje rezultate projekta, a Sven Kapelj ugrožene vrste ptica kojima se projekt bavio te provedene aktivnosti vezane za njiho...
Mother Earth

Mother Earth

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Veći dio otpada pronađenog na Velikoj plaži u Omišu ne dolazi iz mora, već  s kopna, stoga bi oni koji dolaze na plaže trebali biti odgovorniji te smeće ne ostavljati nadomak mora, već u spremnicima. Zaključili su to nedavno učenici 0.Š.’Josip Pupačić’ iz Omiša i 0.Š. ‘Kamen-Šine’ u okviru projekta ‘Mother Earth’. Ovaj projekt pokrenut je u Centru izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije,a provodi se u suradnji s Odjelom za darovite učenike Ministarstva obrazovanja države Izrael. Učenici OŠ „Josip Pupačić“ iz Omiša i OŠ „Kamen-Šine“ iz Splita na plaži su skupili i  kategorizirali morski otpad na Velikoj plaži u Omišu, a stručnu logistiku dao im je dr.sc. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Učenici su nakon sakupljanja i razvrstavanja otpada s plaže, uz pomo...
Može li erupcija supervulkana stvoriti meteorološki tsunami?

Može li erupcija supervulkana stvoriti meteorološki tsunami?

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Meteorološki tsunamiji koji mogu nastati kao posljedica erupcije supervulkana ili udara velikog meteorita iznimno su rijetka pojava, ali u specifičnim uvjetima mogu stvoriti velike valove koji mogu ugroziti priobalna područja i sigurnost plovidbe. Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB), u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Hamburgu i Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, izradili su globalnu simulaciju akustičko-težinskog vala u atmosferi i valova meteoroloških tsunamija u moru koji mogu nastati kao posljedica snažne vulkanske erupcije. Istraživanje je objavljeno u časopisu 'Bulletin of the American Meteorological Society' koji se ubraja među 10 posto vodećih časopisa u atmosferskim znanostima i geoznanostima. Snažne vulkanske erupcije mogu ugroziti ljudsku populaci...
Splitski Institut kreće u sustavno prikupljanje podataka o sastavu i količinama morskog otpada

Splitski Institut kreće u sustavno prikupljanje podataka o sastavu i količinama morskog otpada

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Morski otpad je sve veći globalni problem i jedna od najbrže rastućih prijetnji morskim ekosustavima. Premda je problematika morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadrana prisutna dulje vremena, naše su spoznaje o tome još uvijek prilično oskudne. Stoga je Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita razvio platformu za unos i objedinjeno prikupljanje podataka o provedenim ekološkim akcijama čišćenja plaža i ronilačkim akcijama. U morskom se okolišu otpad pojavljuje kao plutajući na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu, te naplavljen na obali. Najveći udio morskog otpada čini plastika (70 – 90%), koja može plutati dulje razdoblje i tako dospjeti daleko od mjesta unosa. S vremenom plutajući predmeti postupno obrastaju morskim organizmima i lagano tonu ka dnu gdje se nakupljaju ...
Jezero Blace na Pelješcu: Mediteran kakav je bio nekad

Jezero Blace na Pelješcu: Mediteran kakav je bio nekad

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Naselje Duba Pelješka smještena je na sjeverozapadnom dijelu Pelješca s druge, nasuprotne strane poluotoka, u odnosu na naselje i općinu Orebić. Između ova dva mjesta uzdiže se najviša antiklinala Pelješca, na kojoj kulminira najviši pelješki vrh Sv. Ilija (961 m), a koji se na sjevernu obalu poluotoka postupno spušta preko cijelog niza njžih vrhova: Veliki (770 m) i Mali Sopaj (745 m), Gališevica (726 m), Jarišća (614 m), Prisoje (337 m) te konačno do malog uzvišenja Rudina (106 m), koje se uzdiže neposredno iznad uvale Blace. Oborinske vode, koje se slijevaju na površinu ovog složenog i okršenog planinskog masiva poniru u kršku vapnenačku podlogu te precipitiraju podzemno u pravcu uvale Blace. U podnožju Rudine one izviru kao krški izvori, gotovo u razini mora, te formiraju plitko...
Dvostruko više studenata na znanostima o moru!

Dvostruko više studenata na znanostima o moru!

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Studenti u Hrvatskoj iz godine u godinu najčešće biraju ekonomske, pravne, tehničke znanosti, no posljednjih su godina među mladima sve popularniji studiji koji se bave istraživanjem mora. Potvrđuju to i na Fakultetu prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. -Interes za studij raste, prošle godine smo imali oko stotinu potencijalnih kandidata za Znanosti o moru, što je dvostruko više u usporedbi s otprije tri godine. Studenti su prepoznali naš Fakultet jer imamo odličan i mlad kadar profesora i asistenata, puno stručne prakse (laboratorijske vježbe i terenske nastave) i s obzirom da su nam radne grupe male možemo pružati kvalitetnu potporu svakom studentu. – kaže nam doc. dr. sc. Paolo Paliaga, šef Katedre za oceanografiju Fakulteta prirodnih znanosti u Puli. Od prošle godine...