BIOLOGIJA

More na plaži Košice u Vranjicu kraj Splita zagađeno je fosfatom i nitritom, a jedna od plaža na Visu mikroplastikom. Zaključak je učenika 0.Š.’Josip Pupačić’ iz Omiša i 0.Š. ‘Kamen-Šine’ koji sudjeluju u projekta ‘Mother Earth’. Ovaj projekt pokrenut je u Centru izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, a provodi se u suradnji s Odjelom za darovite učenike Ministarstva obrazovanja države Izrael. Iako u ovom istraživanju nitko ne tvrdi koji je uzrok onečišćenja u Vranjicu, pretpostavlja se da bi to moglo biti iz Sjeverne luke u Splitu ili možda obližnjeg brodogradilišta u Vranjicu. U svakom slučaju, ovi zaključci itekako bi mogli biti korisni u daljnjem istraživanju onečišćenja ovoga područja. Istim projektom učenici su analizirali i more kraj ‘Gusara’ u Splitu, kao i na Velikoj plaži u...

Foraminifera kao značajan indikator u znanstvenim disciplinama Njihov životni ciklus je relativno kratak; od par dana do  nekoliko tjedana. Sad samo zamislite koliko ih ima u slojevima okolo po svitu. S razlogom sam na početku teksta  rekla da svit leži na njihovim kostima. Nekoliko faktora određuje njen životni put; temperatura i slanost mora, a potom okoliš u kojem žive (pijesak, alge, kame, mulj, blato itd). Bitna je i količina svjetla koja dopire do njih, kao i količina kisika u moru. Postojalo mnogo vrsta foraminifera od kojih  su neke vrste živjele (ili još žive) isključivo na određenim dubinama ili isključivo na određenim temperaturama.  Kada zbrojimo ove činjenice – jasno je da su upravo one indikator od velike važnosti za biologe, geologe, pedologe, arheologe, klimatologe it...

Invazivni rebraš, proždrljivi planktonski grabežljivac, Mnemiopsis leidyi, poznatiji kao morski orah, stanovnik je Atlantika, s u zadnjih par godina uočen je u sjevernom Jadranu gdje ozbiljno prijeti srdelama i inćunima. Kako kaže doc. Dr. sci. Paolo Paliaga, s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli, ovaj se rebraš  ubraja u 100 najgorih invazivnih vrsta na našem planetu. -Ova je vrsta iz svog prirodnog staništa duž atlantske obale Amerikr balastnim vodama dopremljena do euroazijskih mora gdje je i opstala. Od 2016. njene masovne pojave bilježimo sezonski i u sjevernom Jadranu gdje prekrivaju površine od stotine četvornih kilometara. – navodi dr Paliaga. Prema studijama i istraživanjima svjetske znanstvene literature postoji konsenzus da ova vrsta rebraša može prouzročiti značajne štete...

Na rast školjkaša na Antarktici znatno utječe dinamika ledenjaka na tom području. Zaključili su to u zajedničkoj ekspediciji hrvatski i francuski znanstvenici na temelju rezultata dobivenih u Splitu. Tijekom ekspedicije koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Brestu, na području Adeline obale (Antarktika), prikupljeni su uzorci školjkaša Laternula elliptica, koja je rastom jedan od najvećih školjkaša na Antartici. Njihove ljušture analizirane su primjenom sklerokronoloških metoda u našim laboratorijima u Splitu. Suradnjom francuskih i hrvatskih znanstvenika dokazano je da rast školjkaša ovisi o složenim ekološkim čimbenicima, uključujući dinamiku leda na Antartici, a njihove ljušture iznimno su važan izvor informacija za rekonstrukciju prošlih i sadašnjih promjena u antarktičko...

Dio smo Europe koja je postavila svoje prioritete, 30% mora u nekom obliku zaštite, a čak 10% u strogoj zaštiti. Kada znamo da je u našem dijelu Jadrana svega 1% mora strogo zaštićeno pitamo se da li smo mi Hrvati spremni za zone bez ribolova kad do sada sami nismo shvatili da su one ključ održivosti ribolova, ali neposredno i turizma, naše temeljne gospodarske djelatnosti? Imali smo ih i u drugim državama, često rotacijske prirode pa su se svi držali pravila. Nadzor je bio strog, jer uz službenike, nadzirali su se međusobno i ribari. Svi su se držali pravila, a onda je odjednom sve krenula naopako. Zašto naš čovjek više ne mari za očuvanjem ribljeg fonda? Možda zato što više nije gladan ribe već je gladan novca. Industrijalizacija je osuvremenila ribolov, a onda je informatizacija dala...

U medulinskoj luci početkom rujna 2023. uočena je mediteranska morska osa ili tobolčasta meduza (Carybdea marsupialis), jedina kubomeduza prisutna u Mediteranskom moru Kubomeduze (Cubozoa) su razred unutar koljena žarnjaka u kojem su još koralji (Anthozoa), režnjaci (Scyphozoa) i obrubnjaci (Hydrozoa). Kubomeduze žive uglavnom u tropskim morima, a neke vrste kao što je Chironex fleckeri (Australian box jelly) imaju izuzetno jak otrov i svrstavaju se među najotrovnije životinje na Zemlji. Zanimljive su zbog svojih jedinstvenih karakteristika kao što su složene oči, snažan otrov, te izražene plivajuće i orijentacijske sposobnosti.   Carybdea marsupialis (hrvatski nazivi: mediteranska morska osa ili tobolčasta meduza)  je otrovna vrsta iz male porodice Carybdeidae i jedina je kubomeduza ...

Brojni su projekti od sjevera do juga Jadrana koji se provode kako bi se zaštitio Jadran a jedan od njih provodi se u dubrovačkoj plaži Posat. Što predstavlja ovaj projekt, koji su mu ciljevi, kako će e provoditi, za gorgonija.com odgovara doc.dr.sc. Barbara Gangai Zovko, sa Sveučilišta u Dubrovniku, voditeljica projekta. -Projekt je ostvaren u suradnji s Županijom Dubrovačko-neretvanskom -  Upravnim odjelom za zaštitu okoliša i komunalne poslove. Zamišljen je kao  monitoring plutajućeg otpada u starom gradskom portu Dubrovnika i  naplavnog otpada na plaži Posat.-objašnjava doc.dr. sc. Gangai Zovko. Kako najavljuje, tijekom 12 mjeseci bi se utvrdio sastav otpada razvrstan po kategorijama plastika, drvo, tekstil, guma,  metal, staklo. Tamo gdje je moguće utvrdilo bi se podrijetlo o...