BIOLOGIJA

U vodama ispred Barija (Italija) sakupljena je koćom, na dubini od 100 m te muljevitom dnu, nova riba za Jadransko more. Naime, radi se o prvom nalazu dviju jedinki vrste Bregmaceros nectabanus za Jadransko more. To je vrsta koja naseljava Zapadni (jugoistočni Karibi) i Istočni Atlantik (od Maroka do Namibije). Može ga se naći i u Indijskom oceanu te u tropskom dijelu Tihog oceana sve do otočja Fidži. Zabilježen je i u Južnoj Africi. U Sredozemnom moru je još zabilježen u vodama Turske, Izraela te Grčke (Egejsko i Jonsko more). Vrsta je prvobitno pogrešno determinirana kao Bregmaceros atlanticus u svim prethodnim izvješćima za Sredozemno more prije 2017. godine. Od tada se tek naknadno utvrdilo da je riječ zapravo o vrsti Bregmaceros nectabanus, koju smatraju lesepsijskim migrantom te da j...

U Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike održan je sastanak na temu ugroženosti strogo zaštićene plemenite periske (Pinna nobilis). Na sastanku su, uz predstavnike Zavoda, sudjelovali stručnjaci i znanstvenici iz Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, Prirodoslovnog muzeja Split, Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Aquariuma Pula, Hrvatskog veterinarskog instituta, Društva istraživača mora 20000 milja te javnih ustanova Nacionalni park Mljet i Nacionalni park Brijuni. Periska je endem Sredozemnog mora te ujedno najveći školjkaš S...

Prošlog tjedna djelatnici Ronilačkog centra Calypso iz Omiša su prilikom provedbe discovery ronjenja za početnike zamijetili neobične pojave oko periski na ušću Cetine i o tome obavijestili oceanografkinju Javne ustanove More i krš, Jelenu Kurtović Mrčelić koja je potvrdila da se radi o pomoru periski. Oko periski se nakupljaju ježinci i volci. Periska ne reagira na dodir, odnosno ne zatvara svoju ljušturu. Sve upućuje na veliku smrtnost jedinki ali krajnji ishod će se znati tek po provedbi monitoringa od strane Javne ustanove More i krš. Pomor periski je prvi put zabilježen u hrvatskim teritorijalnim vodama u svibnju ove godine i to na Elafitima od strane Društva istraživača mora 20000 milja. Bolest se progresivno širi prema sjevernom dijelu Jadrana, a u rujnu su počele odumirati peris...

Upravo zbog izravne povezanosti kretanja riba s hidrografskim karakteristikama morske vode, neke vrste se praktično koriste kao biološki pokazatelji (indikatori) promjena u hidrografskim svojstvima mora. Naime, kod vrsta poput kostorog Balistes capriscus, vladike arbanaške Thalassoma pavo, papigače Sparisoma cretense, pastira batoglavca Schedophilus ovalis, strijelke skakuše Pomatomus saltator, lice šarulje Trachinotus ovatus i nekih drugih, zabilježeno je povećanje brojnosti uz njihovo istovremeno pomjeranje prema sjevernom dijelu, i to poglavito tijekom 2002. i 2003. godine. Danas su neke od njih, a poglavito kostorog, potpuno uobičajene u cijelom Jadranu, a do prije otprilike 10-15 godina mogle su se naći isključivo u južnom dijelu i bile su rijetke ili vrlo rijetke. Zanimljiv je podata...

Danas smo svjedoci promjena koje se zbivaju u jadranskoj ihtiofauni u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Mnogobrojne vrste su po prvi puta zabilježene u Jadranskom moru, ali je uočeno i povećanje brojnosti prethodno rijetkih vrsta, poglavito onih toploljubnih čije se prisutstvo do sada vezivalo isključivo za južni Jadran, a sada se mogu naći i u sjevernijim dijelovima. Postoji nekoliko razloga povećanja broja nalaza novih vrsta riba u Jadranskom moru. Nedovoljno istražena ihtiofauna u dubokom južnom Jadranu i povećana učestalost istraživanja, uz primjenu novih i primjerenijih alata za lov na velikim dubinama, razlozi su tek nedavnog otkrivanja novih vrsta za Jadran, kao što su Lepidion lepidion, Coelerinchus mediterraneus (novoopisana vrsta za zoologiju), Cataetyx alleni, Bathyptero...

Prema posljednjem popisu riba, u Jadranu je zabilježeno 407 ribljih vrsta i podvrsta, no u međuvremenu je taj broj do danas porastao na 448, što čini oko 66% poznatih vrsta i podvrsta u Mediteranu (iako su prema posljednjem službenom popisu riba u Mediteranu zabilježene 672 vrste, ovaj broj se sigurno mijenja na godišnjoj skali, te bi prema posljednjim podacima taj broj u Mediteranu već trebao iznositi oko 700). Međutim, točan broj vrsta i podvrsta koje doista žive ili se razmnožavaju u Jadranu još uvijek nije poznat. Ukoliko usporedimo broj vrsta s ostalim područjima u Mediteranu bez Crnog mora, onda je Jadran na trećem mjestu, iza područja Katalonije i Sjeverne Afrike, a s obzirom na indeks raznolikosti, na petom je mjestu, iza područja sjeverozapadne Afrike, Katalonije, Levanta i Lionsk...

Javna ustanova MORE i KRŠ poziva Vas na „Nacionalni trening projekta IMPRECO“ koji će se održati u četvrtak, 14.veljače 2019. s početkom u 10 sati, u Prirodoslovnom muzeju Split, na adresi Poljana kneza Trpimira 3 (učionica u prizemlju).   OSNOVNE INFORMACIJE O PROJEKTU IMPRECO Projekt IMPRECO financiran je iz transnacionalnog programa ADRION i ima za cilj unaprjeđenje očuvanja usluga ekosustava Paklenih otoka rješavanjem njihove ekološke osjetljivosti. Temeljem studija i analiza provedenih u prvoj godini provedbe projekta, Javna ustanova MORE i KRŠ će provesti pilot akciju očuvanja najosjetljivijeg ekosustava. Projektom će se uspostaviti trajni monitoring programi morskog ekosustava Paklenih otoka što obuhvaća i monitoring naselja posidonije koji će provoditi ustanova u sura...

Projekt "Mare Modul" provodi se u sklopu znanstvenog projekta MERCES, u sklopu kojega su umjetnici izradili keramičke skulpture čija je konačna namjena da postanu staništa za morske organizme. Danas su umjetničke skulpture koje su izrađene kao buduća staništa za ribe i druge morske organizme, nakon izložbi u Zagrebu, Rijeci i Kraljevici, napokon postavljene u more ispred našeg kluba. U velikoj akciji ronilaca KPA ADRIA, pod budnim okom voditeljice Lidije Boševski, a uz pomoć umjetnika - autora te ostalih pomagača,  tridesetak eksponata pažljivo je preneseno u more te su ih ronioci našeg kluba postavili na ravno pjeskovito dno na dubini od 9-12 metara. Biti će zanimljivo pratiti dinamiku njihova obraštanja i naseljavanja morskim organizmima. Lokacija se nalazi u neposrednoj bli...

Zabrinjavajuća količina morskog otpada u morskom okolišu danas je jedan od najbrže rastućih problema. Otpad u morski okoliš dospijeva isključivo uslijed ljudske aktivnosti, odnosno nedostataka u sustavu gospodarenja otpadom. Zbog značajnih okolišnih, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih implikacija, javlja se potreba za poduzimanjem odgovarajućih mjera i pronalaskom efikasnih, dugoročnih rješenja. Problem morskog otpada prepoznat je kao jedan od glavnih prijetnji morskim ekosustavima te su se intenzivirala istraživanja. U ovom radu prikazani su rezultati detaljne kvalitativne i kvantitativne analize morskog otpada prikupljenog monitoringom plaže i morskog dna u Pupnatskoj Luci na otoku Korčuli tijekom 2016. godine. Ukupno je zabilježeno 24 594 komada morskog otpada teži...

Svake minute jedan kamion pun plastičnog otpada završi u oceanu. To je između 8 i 12 milijuna tona plastike godišnje. Do 2050. godine će u moru biti više plastike nego ribe. Posljedice zagađenja plastikom su nesagledive za okoliš i za društvo a magično rješenje ne postoji. Podizanje svijesti i promjena navika, poticanje razvoja i inovacija, interdisciplinarni pristupe i suradnja na svim razinama su mogući putevi ka rješenju. ADRIATIC PLASTIC CHALLENGE Adriatic Plastic Challenge je timsko natjecanje u obliku dvodnevnog bootcampa, a koje organiziraju udruge Terra Hub i Zona uz podršku Volva Adria. Sudjelovanje se ne naplaćuje, a najbolje ideje mogu osvojiti novčane nagrade. Traže se inovativna rješenja kako bismo zaustavili zagađenje mora plastikom. Prijaviti se mogu kreativci, inženje...