Shadow

BIOLOGIJA

Mawia benovici kraj Kamenjaka

Mawia benovici kraj Kamenjaka

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Prošle nedjelje, 17. listopada u organizaciji Ronilačkog saveza Istarske županije zaronili smo uz zapadnu obalu rta Kamenjak na brod Vis potopljen nadomak uvale Polje na dubini od 32 m. Prilikom izrona, na dubini od 3 m, dočekao nas je vrlo rijedak stanovnik Jadrana - misteriozna Mawia benovici (ranije opisana kao Pelagia benovici). Ova meduza, još od svoje prve pojave 2013. godine, na potezu od Trsta do Venecije, plijeni znatiželju znanstvenika jer se naglo pojavila u velikom broju i bila je to nova vrsta koja nije bila zabilježena nigdje u svijetu. Od tada se M. benovici javlja povremeno i u malom broju što otežava njeno istraživanje. Pojava ove meduze u Jadranu najviše je koncentrirana na najsjeverniji dio, Veneciju, Trst i Piran gdje se uočavaju pojedini primjerci od 2013. – 202...
Početak speleoloških I biospeleoloških istraživanja Lasića vrila

Početak speleoloških I biospeleoloških istraživanja Lasića vrila

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Čišćenjem lokaliteta od kamenja i šute, započela su speleološka i biospeleološka istraživanja Lasića vrila u općini Proložac. Lasića vrilo  je mali povremeno  potopljeni speleološki objekt i  stanište je raznolike endemične špiljske faune. Po svojoj morfologiji Lasića vrilo je jama, a po svojoj hidrološkoj funkciji je povremeni izvor. Hidrogeološki Lasića vrilo čini isti slijevni sustav kao izvor Krčevac. Postanak ovog izvora može se povezati sa kontaktom polupropusnih i propusnih naslaga vapnenca i dolomita iz razdoblja Krede te sa rasjednom zonom pružanja SI-JZ. Ulaz je verikalan i  modificiran od strane lokalnog stanovništva dodavanjem velikih kamenih blokova oko vertikalnog dijela. U bokovima kanala vidljive su stijene koje su izlomljene uslijed tektonike, a njihova površina poka...
Amadeo i Mini Koko – od spašavanja do ozdravljenja

Amadeo i Mini Koko – od spašavanja do ozdravljenja

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Na stranicama Gorgonije već ste mogli pročitati tekst o spašavanju glavate želve koja je dezorijentirana plivala s velikom ozljedom na glavi. Kornjaču su pronašli Stanka Amadeo (po kojoj je kornjača i dobila ime) te Miljenko Marukić. Uz pomoć djelatnika pomorske policije, Amadeo je transportiran u Pulu sredinom srpnje. Tekst o spašavanju Amadea možete pročitati ovdje. No, dolaskom u Aquarium  završilo je jedno manje poglavlje spašavanja Amadea. Stanje ove muške jedinke bilo je kritično. Vrijedni djelatnici Aquariuma svakodnevno su i intenzivno pružali sve od sebe kako bi sanirali i čistili velike ozlijede glave, Amadeo je dobivao hranu infuzijom, a imao je i antibiotsku terapiju.  Nakon dvadesetak dana intenzivne terapije, Amadeo se počeo samostalno hraniti, ispočetka je uzimao ...
Morska oaza nadomak gradu

Morska oaza nadomak gradu

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Ne treba putovati daleko za doživljaj bogatstva morskog života. Nadomak drugog najvećeg grada Francuske, Marseille, nalazi se arhipelag od nekoliko otoka i otočića, Frioul. U svijetu je poznat po zatvoru imaginarnog lika Monte Christo naziva Chateau d'If  koji je zaista svojedobno služio za pritvor tadašnjih oponenata vlasti. Danas je to kulturna znamenitost, a zajedno s ostalim zanimljivostima otočja dio je nacionalnog parka Calanques koji se proteže na 8.500 ha unutar prostora triju jedinica lokalne samouprave. Najbliže gradskoj jezgri nalazi se upravo Frioul koji pripada četvrti naziva Otoci (les Iles). Ali ta četvrt ima nešto zaista posebno, otvoreni akvarij, u kojem se čovjek osjeća kao riba, a ribe su slobodne poput čovjeka.  Stoga su pristupačne, nimalo plahe već opušteno plivaju...
ZAPOČELA KAMPANJA „POSTANI ČUVAR POSIDONIJE“

ZAPOČELA KAMPANJA „POSTANI ČUVAR POSIDONIJE“

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Tijekom srpnja 2021., započela je kampanja ''Postani čuvar posidonije'' u sklopu koje je cilj osvještavanje javnosti, posebice nautičara, o važnosti zaštite i očuvanja morskih cvjetnica, s posebnim naglaskom na posidoniju. Također, cilj nam je približiti značaj i svrhu ekološki prihvatljivog sidrenja nautičarima te ih potaknuti na promišljanje o sidrenju i lokacijama sidrenja. Kroz kampanju, namjera je stvoriti mrežu društveno odgovornih poduzeća i tvrtki koji će kao Ambasadori posidonije pomoći u ostvarenju cilja, te stvoriti mrežu nautičara Čuvara posidonije koji svojim ponašanjem i djelovanjem direktno pomažu u zaštiti morskih cvjetnica. Posidonija (Posidonia oceanica), strogo zaštićena vrsta, morska je cvjetnica i endem Sredozemnog mora. Upravo se livade posidonije smatraju najvaž...
Kompas meduza u Jadranu

Kompas meduza u Jadranu

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Tijekom ronjenja ispred Plomina podvodni istraživač Velimir Vrzić snimio je Chrysaora hysoscella, poznatu kao KOMPAS MEDUZA. Chrysaora hysoscella, vrsta je koja je živi u obalnim vodama Atlantskog oceana i Mediteranskog mora. Karakterizira ju žuto-smeđi klobuk koji podsjeća na kompas a može narasti do 30 centimetara u promjeru, a lovke do 1 metra duljine. Ima ih ukupno 24 komada. Meduza s fotografije snimljena je na samom kraju Plominskom zaljeva u Istri nedaleko mjesta na kojem se nalazi plaža. Ova vrsta meduze pripada grupi meduza koje posjeduju žarne stanice na svojim lovkama te tako, u kontaktu sa njom može izazvati opekotine na koži. Prirodni neprijatelj su joj morske kornjače i riba Mola Mola – Veliki bucanj koji se njome hrane. Preporuka je da se istoj ne približavate i izbje...
Čovječja ribica

Čovječja ribica

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Špilje su vrijedna podzemna staništa pružajući žive laboratorije za proučavanje evolucijskih procesa, kao staništa jedinstvene faune s visokom razinom endemizma i održavajući vrijedne ekosustave, što zaslužuju prioritet očuvanja (Gibert, et al., 2009,Boulton, et al., 2008). Čovječja ribica, endem dinarskog krša je jedini europski kralježnjak u potpunosti prilagođen životu u podzemlju  i za to  ima brojne prilagodbe. Svoje ime zaslužila je zbog boje kože koja sliči čovjekovoj. Spada u razred  vodozemaca  iz porodice glavašica i jedini je  predstavnik roda Proteus. Prisutna je u Sjevernoj Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a u Crnoj Gori još nije potvrđena. U Hrvatskoj su zabilježene tri odvojene populacije koje nastanjuju područja Istre, Gorskog kotara i Gackog polja (sjev...
Čudnovate ribe u Jadranskom moru

Čudnovate ribe u Jadranskom moru

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Već se duže vrijeme priča da su ribe „Papige“ naselile Jadransko more, a evo i ja sam se ove godine uvjerio da postoje. Ime riba papiga je dobila to što ima papagajski kljun, zube i usta. Osim kljuna, vrlo su specifične šarenog tijela i ima ih jako puno vrsta. Obično se hrane koraljima i algama s kojima lome svojim čvrstim zubima. Nakon što organizam obradi sve hranjive tvari, te iz sebe izbacuje pijesak. Tako da je velik dio pijeska na tropskim plažama zapravo njihov izmet. Interesantne zanimljivosti kod njih je da tijekom života boja njihovog tijela mijenja se nekoliko puta i ostane li obitelj bez dominantnog mužjaka, ženka će promijeniti boju (ali i spol), te postati alfa mužjak. Ova vrsta riba živi u dubinama do 50 metara, voli toplo more i naraste do 50 cm, a uobičajena je...
Opasni grabežjivac Pterois Miles u podmorju Komiže

Opasni grabežjivac Pterois Miles u podmorju Komiže

BIOLOGIJA, NOVOSTI
U podmorju Komiže, točnije na lokaciji Stupište, naš poznati podvodni fotograf Damir Zurub fotografirao je vatrenjaču (Pterois Miles). Ovaj opasni grabežljivac koji uništava sve pred sobom vjerojatno je došao iz Crvenog mora zahvaljujući sve toplijem Jadranu. Riba je fotografirana na dubini od 15 metara, a temperatura mora unatoč toj dubini bila je visokih 24oC. Vatrenjača se brzo širi, mrijesti se gotovo cijele godine i hrani se manjim ribama. Naraste do 40 cm veličine, a njen ubod je izuzetno bolan i osjetno opasniji od uboda pauka. Može uzrokovati velike štete u ribarstvu, izuzetno je teško istrijebiti, a jedini prirodni neprijatelji ovih predatora su veće raže, morski psi i kirnje.
PROMJENE MORSKE RAZINE – DIO III.

PROMJENE MORSKE RAZINE – DIO III.

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Evo opet prvo napomena ili upozorenje. Neću pisat književno, zapravo dosta miješam. Nekad govorim, a nekad govorin. Kad osjetim da je nešto bitno za reć ili svatit onda ćete primijetit moj moment teške kulture, književnog ili ponekad stručnog teksta. #Akademski obrazovana građanka u meni vrišti. Moj tekst je hibrid fakultetskog obrazovanja i uličnog izričaja kao posljedica toga šta mi se ne da prestručno izražavat (osim ako baš, baš ne moram). Pogotovo ako znam kome je većinski namijenjen tekst (nearheolozi – normalan primjerak homo sapiensa okrenut budućnosti). Ovo nije znanstveni članak, pa slobodu izražavanja iman, osim pi**aranja i slično, što je isto šteta jer bi tek onda sve ono o čemu pišem doživili u pravom svjetlu. Baš šteta. Suma sumarum: stručno/književno pisanje u ovakvim teks...