BIOLOGIJA

Pomor periski

Pomor periski

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Prošlog tjedna djelatnici Ronilačkog centra Calypso iz Omiša su prilikom provedbe discovery ronjenja za početnike zamijetili neobične pojave oko periski na ušću Cetine i o tome obavijestili oceanografkinju Javne ustanove More i krš, Jelenu Kurtović Mrčelić koja je potvrdila da se radi o pomoru periski. Oko periski se nakupljaju ježinci i volci. Periska ne reagira na dodir, odnosno ne zatvara svoju ljušturu. Sve upućuje na veliku smrtnost jedinki ali krajnji ishod će se znati tek po provedbi monitoringa od strane Javne ustanove More i krš. Pomor periski je prvi put zabilježen u hrvatskim teritorijalnim vodama u svibnju ove godine i to na Elafitima od strane Društva istraživača mora 20000 milja. Bolest se progresivno širi prema sjevernom dijelu Jadrana, a u rujnu su počele odumirati peris
Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (3)

Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (3)

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Upravo zbog izravne povezanosti kretanja riba s hidrografskim karakteristikama morske vode, neke vrste se praktično koriste kao biološki pokazatelji (indikatori) promjena u hidrografskim svojstvima mora. Naime, kod vrsta poput kostorog Balistes capriscus, vladike arbanaške Thalassoma pavo, papigače Sparisoma cretense, pastira batoglavca Schedophilus ovalis, strijelke skakuše Pomatomus saltator, lice šarulje Trachinotus ovatus i nekih drugih, zabilježeno je povećanje brojnosti uz njihovo istovremeno pomjeranje prema sjevernom dijelu, i to poglavito tijekom 2002. i 2003. godine. Danas su neke od njih, a poglavito kostorog, potpuno uobičajene u cijelom Jadranu, a do prije otprilike 10-15 godina mogle su se naći isključivo u južnom dijelu i bile su rijetke ili vrlo rijetke. Zanimljiv je podata
Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (2)

Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (2)

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Danas smo svjedoci promjena koje se zbivaju u jadranskoj ihtiofauni u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Mnogobrojne vrste su po prvi puta zabilježene u Jadranskom moru, ali je uočeno i povećanje brojnosti prethodno rijetkih vrsta, poglavito onih toploljubnih čije se prisutstvo do sada vezivalo isključivo za južni Jadran, a sada se mogu naći i u sjevernijim dijelovima. Postoji nekoliko razloga povećanja broja nalaza novih vrsta riba u Jadranskom moru. Nedovoljno istražena ihtiofauna u dubokom južnom Jadranu i povećana učestalost istraživanja, uz primjenu novih i primjerenijih alata za lov na velikim dubinama, razlozi su tek nedavnog otkrivanja novih vrsta za Jadran, kao što su Lepidion lepidion, Coelerinchus mediterraneus (novoopisana vrsta za zoologiju), Cataetyx alleni, Bathyptero
Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (1)

Biološka raznolikost jadranske ihtiofaune (1)

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Prema posljednjem popisu riba, u Jadranu je zabilježeno 407 ribljih vrsta i podvrsta, no u međuvremenu je taj broj do danas porastao na 448, što čini oko 66% poznatih vrsta i podvrsta u Mediteranu (iako su prema posljednjem službenom popisu riba u Mediteranu zabilježene 672 vrste, ovaj broj se sigurno mijenja na godišnjoj skali, te bi prema posljednjim podacima taj broj u Mediteranu već trebao iznositi oko 700). Međutim, točan broj vrsta i podvrsta koje doista žive ili se razmnožavaju u Jadranu još uvijek nije poznat. Ukoliko usporedimo broj vrsta s ostalim područjima u Mediteranu bez Crnog mora, onda je Jadran na trećem mjestu, iza područja Katalonije i Sjeverne Afrike, a s obzirom na indeks raznolikosti, na petom je mjestu, iza područja sjeverozapadne Afrike, Katalonije, Levanta i Lionsk
PROJEKT IMPRECO

PROJEKT IMPRECO

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Javna ustanova MORE i KRŠ poziva Vas na „Nacionalni trening projekta IMPRECO“ koji će se održati u četvrtak, 14.veljače 2019. s početkom u 10 sati, u Prirodoslovnom muzeju Split, na adresi Poljana kneza Trpimira 3 (učionica u prizemlju).   OSNOVNE INFORMACIJE O PROJEKTU IMPRECO Projekt IMPRECO financiran je iz transnacionalnog programa ADRION i ima za cilj unaprjeđenje očuvanja usluga ekosustava Paklenih otoka rješavanjem njihove ekološke osjetljivosti. Temeljem studija i analiza provedenih u prvoj godini provedbe projekta, Javna ustanova MORE i KRŠ će provesti pilot akciju očuvanja najosjetljivijeg ekosustava. Projektom će se uspostaviti trajni monitoring programi morskog ekosustava Paklenih otoka što obuhvaća i monitoring naselja posidonije koji će provoditi ustanova u sura
Skulpture projekta “Mare Modul” postavljene u podmorje

Skulpture projekta “Mare Modul” postavljene u podmorje

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Projekt "Mare Modul" provodi se u sklopu znanstvenog projekta MERCES, u sklopu kojega su umjetnici izradili keramičke skulpture čija je konačna namjena da postanu staništa za morske organizme. Danas su umjetničke skulpture koje su izrađene kao buduća staništa za ribe i druge morske organizme, nakon izložbi u Zagrebu, Rijeci i Kraljevici, napokon postavljene u more ispred našeg kluba. U velikoj akciji ronilaca KPA ADRIA, pod budnim okom voditeljice Lidije Boševski, a uz pomoć umjetnika - autora te ostalih pomagača,  tridesetak eksponata pažljivo je preneseno u more te su ih ronioci našeg kluba postavili na ravno pjeskovito dno na dubini od 9-12 metara. Biti će zanimljivo pratiti dinamiku njihova obraštanja i naseljavanja morskim organizmima. Lokacija se nalazi u neposrednoj bli
Sastav morskog otpada na južnoj strani Korčule

Sastav morskog otpada na južnoj strani Korčule

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Zabrinjavajuća količina morskog otpada u morskom okolišu danas je jedan od najbrže rastućih problema. Otpad u morski okoliš dospijeva isključivo uslijed ljudske aktivnosti, odnosno nedostataka u sustavu gospodarenja otpadom. Zbog značajnih okolišnih, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih implikacija, javlja se potreba za poduzimanjem odgovarajućih mjera i pronalaskom efikasnih, dugoročnih rješenja. Problem morskog otpada prepoznat je kao jedan od glavnih prijetnji morskim ekosustavima te su se intenzivirala istraživanja. U ovom radu prikazani su rezultati detaljne kvalitativne i kvantitativne analize morskog otpada prikupljenog monitoringom plaže i morskog dna u Pupnatskoj Luci na otoku Korčuli tijekom 2016. godine. Ukupno je zabilježeno 24 594 komada morskog otpada teži
Zaustavimo zagađenje plastikom

Zaustavimo zagađenje plastikom

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Svake minute jedan kamion pun plastičnog otpada završi u oceanu. To je između 8 i 12 milijuna tona plastike godišnje. Do 2050. godine će u moru biti više plastike nego ribe. Posljedice zagađenja plastikom su nesagledive za okoliš i za društvo a magično rješenje ne postoji. Podizanje svijesti i promjena navika, poticanje razvoja i inovacija, interdisciplinarni pristupe i suradnja na svim razinama su mogući putevi ka rješenju. ADRIATIC PLASTIC CHALLENGE Adriatic Plastic Challenge je timsko natjecanje u obliku dvodnevnog bootcampa, a koje organiziraju udruge Terra Hub i Zona uz podršku Volva Adria. Sudjelovanje se ne naplaćuje, a najbolje ideje mogu osvojiti novčane nagrade. Traže se inovativna rješenja kako bismo zaustavili zagađenje mora plastikom. Prijaviti se mogu kreativci, inženje
Osnovna obilježja Jadranskog mora

Osnovna obilježja Jadranskog mora

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Oceani i mora prekrivaju 2/3 površine Zemlje. Naš Jadran sa svojih 138 595 km2 na toj globalnoj skali zaista se čini neznatan. Međutim, iako je globalno gledajući malo, plitko i poluzatvoreno more, Jadran je za zemlje koji ga okružuju u gospodarskom, tradicijskom i geostrateškom smislu ključan resurs. Geopolitika i demografija Omeđeno Balkanskim i Apeninskim poluotokom te duboko uvučeno u europsko kopno Jadransko more ima ukupnu duljinu obale od oko 8.300 km. Zapadna obala s duljinom od 1.300 km u potpunosti pripada Italiji dok istočnu obalu dijele Slovenija s kopnenom linijom od 46,6 km, Bosna i Hercegovina sa svega 24 km obale, Crna Gora sa 199 km Albanija (čija se jadranska obala nastavlja na obalu Jonskog mora) 362 km te Hrvatska čija obala s otocima obuhvaća približno 6000 km od
Zaštitimo Posidoniju

Zaštitimo Posidoniju

BIOLOGIJA, NOVOSTI
Ma nisam ni ja mislio gdje bacam sidro. Kad bi roniocu rekli da će roniti na polju trave i da će mu biti zanimljivo, vjerojatno bi se okrenuo svom buddyu i rekao ovaj je lud. Ali da li je to uistinu tako ? Ima li u toj travi nečeg vrijednog. Nečeg vrijednog pažnje nas ronilaca. Ima. Probat ću vam objasniti kako sam ja promijenio pogled na nju. Krajem ljetne sezone 2017. Katja Marković NAUI 58783 dobila je ponudu da sudjeluje na monitoring u Posidonia oceanica na Lastovu. A ja nikada nisam bio na Lastovu. Naravno da sam uletio sa onim poznatim: mogu li i ja ? Imam sve dozvole, imam opremu, imam kameru, nisam skup, imam teretni auto - ma sve samo da odem na to Lastovo. Ne zna – pitat će( pa pitaj- što čekaš ). Dan drugi, kaže može. Čula se sa ekipom i može. Toooo!!! Kreće dogovaranje i ko