BIOLOGIJA

Zaštićena područja čine temelj očuvanja biološke raznolikosti, ali njihova zaštita i upravljanje često su neujednačeni, posebice kada je riječ o morskim ekosustavima. Iako mora i oceani pokrivaju više od 70 % površine Zemlje te predstavljaju ključnu podršku ljudskom društvu, zdravlju i gospodarstvu, njihova zaštita zaostaje za onom na kopnu. Podaci ukazuju da je svjetska pokrivenost zaštićenih morskih područja tek nešto iznad 8 %, što je upola manje u odnosu na kopno, koje je oko 16 %. Ova neusklađenost posebno dolazi do izražaja u svjetlu ostvarivanju ciljeva EU Strategije o bioraznolikosti do 2030., prema kojima bi 30 % mora trebalo staviti pod zaštitu i 10 % pod strogu zaštitu te uspostaviti učinkovito upravljanje u svim tim zaštićenim morskim područjima. Za ostvarivanje tih 30 % zašti...

Naša obala, čiji se razvoj primarno temelji na turizmu, na udaru je sve veće količine otpada koji ostavlja negativne posljedice na prirodu, okoliš i društveno-ekonomski aspekt. Zato su se hrvatski i talijanski partneri udružili i putem AWASTER Interreg projekta nastoje pokrenuti pozitivne društvene promjene. - Procjenjuje se da 80 % otpada iz mora potječe s kopna, stoga je nužno što prije usvojiti načela kružnog gospodarenja otpadom u poslovne procese proizvodnog sektora, ali i podizati ekološku svijest od najranije dječje dobi. – naglasila je Tea Kuzmičić Rosandić, voditeljica projekta u Suncu. Partneri su se sastali u Splitu 13. i 14. studenog kako bi dogovorili iduće korake za očuvanje Jadrana. Također, započeli su Zajednički edukacijski program (Joint Training Program). Program je us...

Sastanak za planiranje strateškog razvoja Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja (HRMZP) održat će se 13. i 14. studenoga u multimedijalnoj dvorani Posjetiteljskog centra ,,Kanal sv. Ante u Šibeniku. Domaćin sastanka je JU Priroda ŠKŽ, jedna od ključnih članica mreže. Cilj HRMZP-a je jačanje zaštitemorskog ekosustava i stvaranje koherentne mreže zaštićenih područja na hrvatskoj strani Jadrana, a susret je prilika za jačanje mreže određivanjem prioritetnih aktivnosti djelovanja i uključivanjem novih suradničkih institucija. Hrvatska mreža morskih zaštićenih područja okuplja 15 javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim morskim područjima. Osnovana je 2021. na Brijunima u sklopu međunarodnog projekta pod vodstvom MedPAN-a  Mediteranske mreže morskih zaštićenih područja) s kojom HRMZ...

Akvatorij dubrovačke plaže Posat zasićen je otpadom, a većina prikupljenog otpada u sustav luke prošla je kroz uski tjesnac između lukobrana Kaše i tvrđave Sv. Ivana. Zaključak je to stručnjaka okupljenih u projektu ‘Monitoring plutajućeg otpada u starom gradskom i naplavnog otpada na plaži Posat’. Ovaj istraživački projekt provodio se pod vodstvom doc. dr. sc. Barbare Gangai Zovko sa Sveučilišta u Dubrovniku, a trajao je 12 mjeseci tijekom 2023. i 2024 godine. -Cilj projekta bio je utvrditi kvalitativni i kvantitativni sastav plutajućeg (stara gradska luka) i naplavnog otpada (plaža Posat); utvrditi podrijetlo plastičnog otpada te prijenos biološkog materijala na plutajućim objektima i praćenje meteoroloških podataka.- kaže dr Gangai Zovko. U luci Porat (stari grad) ukupno je prikupl...

„Ako je malo dobro, puno mora da je još bolje“ – barem je tako kada pričamo o bioraznolikosti. O šarolikoj i bogatoj raznovrsnosti živih bića na Zemlji, zbog koje svi postojimo. Od oku-nevidljivih mikroorganizama do nekoliko-metara velikih životinja – vjeruje se da na Zemlji postoji oko 8,7 milijuna vrsta – otkrivenih i neotkrivenih. Od toga se u oceanima i morima procjenjuje da obitava 200,000 vrsta, s time da bi stvarni broj mogao biti i veći jer su znanstvenici istražili tek 5 % oceana. I dok se pitamo što se krije u preostalih 95 %, „ovo malo“ otkrivenog plavetnila kao da zanemarujemo jer je ono kontinuirano pod velikim pritiscima. Naime, ljudske su aktivnosti doprinijele alarmantnom gubitku bioraznolikosti, povećavši, prema nekim izvorima, stopu izumiranja vrsta za 1000 puta (u odnos...

Prva dobra vijest nam dolazi s Paklenih otoka - provjeravajući dojave građana na Paklenim otocima, tim Javne ustanove More i krš zabilježio je šest jedinki periske Pinna rudis na jednoj lokaciji arhipelaga. Za sada je to najveća gustoća populacije, a vjerujemo da će njihov broj iz godine u godinu rasti. Sve su periske izmjerene te je zabilježena njihova pozicija u prostoru. Zbog svoje iznimne ljepote kojom krasi stjenovito podmorje plitkog infralitorala, odlučili smo ju zvati zrakasta periska umjesto gruba periska (doslovni prijevod njenog latinskog naziva). Naziv zrakasta je zbog zrakasto raspoređenih rebara kojih je 10 do 15 u odraslih jedinki, i 5 do 6 kod mlađih primjeraka koja karakteriziraju samo ovu vrstu periske. Zahvaljujemo se svima na dojavama, naročito kapetanu Milošu Bot...

Polugodišnje izvješće rada Zelenog telefona Sunca – besplatnog alata koji građanima pruža informacije i savjete te pomaže u rješavanju okolišnih problema u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji – bilježi 51 upućen poziv, od čega je pravni tim udruge riješio 25 predmeta. Zaključno s 20. kolovozom, taj je broj narastao na čak 88 prijavljenih slučajeva. Treba pritom istaknuti da je značajan broj prijava ovog ljeta vezan za onečišćenje mora otpadnim vodama. – Bilo da se bave plovidbom profesionalno kao pomorci i kapetani brodova ili pak rekreativno kao vlasnici i korisnici jedrilica, motornih brodova, jahti i slično, složit ćete se da bi većinu nautičara mogli definirati kao osobe koje vole more i žele ga očuvati. Ispuštanje otpadnih voda, bilo da potječe od brodova, septi...

Ljeto je uvijek bilo vrijeme uživanja na moru, ali ovo će mnogima ostati u sjećanju po opeklinama od meduza. Na dalmatinskim otocima brojne su bile "morske mjesečine". Znanstvenica dr. sc. Olja Vidjak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo ih istražuje a nedavno je pokrenula i mobilnu aplikaciju za dojavu meduza -  RebrashNET. U odnosu na hranjivima bogatiji sjeverni Jadran, područje srednjeg Jadrana obično je manje zahvaćeno pojavama meduza, no ove godine došlo je do masovne brojnosti morske mjesečine (Pelagia noctiluca). Ova meduza je stalni stanovnik Jadrana, snažne toksičnosti, zbog čega se njezina pojavnost uvijek više pratila nego na ostale vrste meduza. Prvi dokumentirani nalaz zabilježen je u sjevernom Jadranu još davne 1790. godine. Posebno se izdvaja razdoblje kraja 70-ih i...