ALATI I TEHNIKE

Sabiki, koji mnogi poznaju pod nazivom turska panula, ponajprije zato jer je ta tehnika do nas došla s Bospora, gdje se i danas šaruni love na gotovo identičan način, kod nas se toliko udomaćila da malo koja ribarska barka nema u svojoj redovnoj opremi barem jedan predvez za ovaj specifičan lov. I premda mnogi misle da se sabikijem lovi samo kod nas i u Turskoj, na takav se način zapravo lovi na mnogim morima, kao primjerice na Baltiku gdje je glavna lovina sill ili po naški haringa. A o učinkovitosti i lovnosti sabikija na našem moru sasvim dovoljno govori činjenica da se unatoč intenzivnom i konstantnom prilivu novih materijala i tehnika u ovom lovu ništa nije promijenilo. Lovi se jednako kao što se lovilo i prije 30 godina, možda s novim štapovima i rolama ali svakako s istim predvezima

Ribolov na velikim dubinama nikada nije jednostavan, a nerijetko je i opasan pogotovo ako se isplovljava s manjim brodicama. Ipak koliko se god činilo zahtjevno teško i komplicirano, ako ste posložili sve kako treba kančarenje na velikim dubinama može biti vrlo zabavno i produktivno, što zapravo i jeste jedan od osnovnih ciljeva svakog ribolova. ZOV AVANTURE Lov na velikim dubinama oduvijek je svakom ribolovcu bio izuzetan izazov i to iz više razloga. Ponajprije, velike dubine i potencijalni ulovi tako dobro golicaju ribolovnu maštu koja kod većine ribolovaca i bez poticaja nema granica. Na dubinama do četrdesetak metara uglavnom se zna što pliva i što se od ulova može očekivati, no na dubinama preko sto metara može biti doslovno svega i svačega. Ne treba smetnuti s uma i teško pron

Nekako ispada da je zubatac pagru nabio kompleks. Veći je, jači, grabežljiviji, pa čak i brojniji. Tek ispod donje granice njegovog carstva počinje pagrov teritorij. Tvrdi se da je zubatac ukusniji, da ima ljepše boje i veće zube. Oni koji baš ne raspoznaju ribe i boje, pagra znaju zamjeniti za zubaca, ali nikad obrnuto. Zato se ove dvije vrste ne ljube i nerado dijele rado iste terene. Zubatac je poput pravog cara zauzeo vrh braka, dok je pagru prepušteno tek njegovo podnožje. Naselio se bliže dnu s nadom da pronađe svoj mir u svijetu koralja i šarenog morskog raslinja, samo to je toliko duboko, da sve te žarke boje, postaju tek crno bijele nijanse. Općenito Gledano iz profila tijelo pagra je ovalnog oblika, visoko, bočno splošteno. Svijetlocrvene je boje po leđima, rumenosrebren po b

Spomenuta uzrečica vrijedila je dugi niz godina duž cijele istočne obale Jadrana, sve do prije dva desetljeća. Prvo se pokazalo da se lignja uspješno lovi u toplijim mjesecima i dobrano je uzdrmala, zatim je došla zima poput ove za nama, topla i meka, tako da ruke nemaju priliku ozebst i zadala uzrečici posljednji udarac. Ipak, ostao je spomen na narodnu mudrost iz nekih drugih vremena, kao i na godišnje doba kojem je u naziv utisnuta hladnoća, vjetar, snijeg i led, jednom riječju, zima. Nekad bilo, sad se spominjalo! Razmislimo još malo što su to naši stari znali ili možda što nisu, da su se držali svojih životnih uzrečica, i njima određivali svoje ponašanje. Jedan od mogućih razloga zašto se na lignje odlazilo tek zimi je taj što su ljudi u priobalju pratili ritam Sunca, koji im je

Da bi se savladao lov teškom panulom treba posložiti sve kockice i savladati određene faze ovog kompleksnog lova, da bi se postigao cilj. Jedna od tih faza je i lov ješke, jako bitan i interesantan za lov krupnih grabežljivaca. On ima svoje čari i ako se ne planira loviti gofove i zubatce, a ako planira, treba ga dobro savladati. Imati ješku uvijek kad krenete na more velika je stvar , koja garantira uspjeh. Kako sada i nije vrijeme od teške panule, zadržati ćemo se na ješki, tj. lignji i njenom lovu koji je raširen po cijelom Jadranu. Lignjolov je doživio pravi bum proteklih desetak godina i priča je sam za sebe. Ipak u moru lignjolovaca, tek je nekolicina sposobna uloviti lignju u bilo koje doba dana i bilo koje godišnje doba. Koliko god se lovile i istraživale, lignje i njihov život su

Nijedna riba nije utjecala na život naših ljudi uz more kao srdela. Hrana siromašnom puku i predmet lova generacija ribara, održala je život na otocima kroz stoljeća. Solila se i na taj način čuvala za konzumaciju u vrijeme kad nije bilo hladnjaka i kao takva bila je predmet trgovine. Toliko je važna da su se zbog nje čak i ratovi vodili. Pretpostavlja se da joj je životni vijek oko petnaestak godina. Rijetke od njih dožive tu duboku riblju starost i ako možemo reći da je nešto obilježilo njen život, onda je to neprestano bježanje. Bježanje pred više desetaka vrsta riba, pred morskim pticama i sisavcima, pred ribarima i njihovim mrežama. Od svog početka pa do samoga kraja. Srdela je tradicionalna ješka, nezamjenjiva danas kao i prije 1000 godina. Napadaju je grabežljive ribe svih porod

Prva dva luca sam uhvatio s jednim vodičaninom. Išli smo s njegovim brodom loviti i brati šparoge na otok Sedlo. Na Kosmerkama smo pronašli masu... Bila je bonaca, tako da se čulo kako more žubori od njih. Ulovili smo dva, svaki po deset kila. Ništa mi nije takvu sreću pružilo kao takvi doživljaji! Pratiš kako se diže brak, tražiš svoju idealnu putanju, napeto iščekuješ udarac, misliš o ribi i viruješ u nju... i onda udre! To je najveći gušt u lovu na zubace. Kad ugledaš luce di skaču milju daleko od tebe, pa odjedamput zarone i nestanu... predvidjeti gdje će se opet pojaviti, pretpostaviti kojim su putem krenuli, presresti ih i pogoditi, još je veći gušt! Kad ih vidiš da su se pokazali, da su raspoloženi... prolaziš kroz jato, iščekuješ, loviš, mijenjaš varalice, prilagođavaš brzinu

Prema neposrednim doživljajima na pučini, sva dalja natjecanja imaju sve preduvjete za neizvjesnost i napetost: tuna je stigla, zamijećeni su veliki primjerci, a posade pokazuju sve veći interes. I dok se big game fishing natjecanja diljem Jadrana gase Klub za sportski ribolov na moru Big Om organizira regionalna jednodnevna natjecanja regionalnog karaktera koja su sve popularnija među domaćom stanovništvom okrenutom moru. Tako je i ove godine zagrijavanje za nadaleko poznati 12. po redu kvarnerski lov na veliku ribu BIG OM započelo je Županijskim prvenstvom u Njivicama. Na natjecanju je sudjelovalo dvanaest posada s otoka Krka, iz Kraljevice, Rijeke i Opatije te dvije slovenske posade čiji su članovi dugogodišnji članovi omišaljskog Kluba Big Om. Kao poseban uspjeh organizator je i