Luka Kolovrat, Autor na Gorgonija.com

velj.212019 by Luka KolovratNo Comments

Sekcija Zajednice ronilačkog turizma osnovana u HGK u Splitu

U Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Split osnovana je 20. veljače 2019. Sekcija Zajednice ronilačkog turizma, koja okuplja zainteresirana trgovačka društva iz Splitsko-dalmatinske županije koja obavljaju ovu djelatnost. Osnivanjem Sekcije u ŽK Split je Zajednica ronilačkog turizma HGK, koja djeluje na nacionalnom nivou, dobila svoj pandan na županijskom nivou, a tvrtke mogućnost udruživanja radi promicanja i zaštite zajedničkih interesa, te unaprjeđenja i razvoja ronilačkog turizma Splitsko-dalmatinske županije. Za voditelja Sekcije jednoglasno je izabran Ivica Žižak, Venus Victrix d.o.o., dok su za zamjenike voditelja izabrani Igor Glavičić, Big Blue Diving i Ivan Zeman, Aperte mare d.o.o. Poslovna tajnica Sekcije je Sanja Baković iz HGK Županijske komore Split.

velj.162019 by Luka KolovratNo Comments

U HGK u Splitu osniva se Sekcija Zajednice ronilačkog turizma

NOVOSTI

S ciljem unaprjeđenja rada i poslovanja članica koje se bave ronilačkim turizmom na području Splitsko-dalmatinske županije, Zajednica ronilačkog turizma HGK dobiva svoju splitsku podružnicu u HGK Županijskoj komori Split. Osnivačka sjednica Sekcije Zajednice ronilačkog turizma SDŽ održat će se u srijedu, 20. veljače 2019. godine, s početkom u 13 sati u Županijskoj komori Split (Obala Ante Trumbića 4). Sekcija će raditi na razvoju ronilačkog turizma, jačoj promociji ronilačkih centara na domaćim i inozemnim sajmovima, u koju svrhu je nedavno tiskana i Karta ronjenja, kao rezultat suradnje županijske turističke zajednice, HGK ŽK Split i ronilačkih centara s ovog područja, te prvenstveno na rješavanju aktualne problematike u ronilačkom turizmu poput koncesijskih odobrenja, kontrole na m

velj.132019 by Luka KolovratNo Comments

Kalea 19 – cabin

NOVOSTI, TESTOVI PLOVILA

Kalea 19 – cabin nova je brodica na domaćem tržištu, dužine od 6 metara koja se pokazala idealnim za domaće potrebe. Brodica može poslužiti kao radni brod, fisherman za ribolov, a mogao bi povući i skijaša ili tubu, sve ovisno o jačini izvanbrodskog motora. Lagana je i jednostavna za upravljanje, dok sama čvrstoća konstrukcije osiguravaju stabilnost, te dozvoljava plovidbu usprkos lošijih vremenskih uvjeta. Povoljnim odnosom između mogućnosti, nosivosti, ponuđenog prostora i cijene konkurira za jednu od popularnijih brodica u kategoriji za domaćeg kupca. Sa standardnom opremom Kalea 19 – cabin je pogodna za dnevnu priobalnu plovidbu, ali i kraća višednevna krstarenja (posebno ako se doda opcijski WC). Unutrašnje uređenje nudi standardno i provjereno rješenje s pramčanim dvostrukim

velj.112019 by Luka KolovratNo Comments

Ronilačko računalo: prijatelj ili neprijatelj ronilaca?

NOVOSTI, OPREMA

Kao što svi znate ronilačko računalo služi da bi izvršili ronjenje bez zdravstvenih posljedica. S njime bi trebali imati sigurnu dekompresiju odnosno izvršiti smanjivanje tlakova inertnih plinova u organizmu na siguran način i tako izbjeći nastanak dekompresijske bolesti. Dekompresiju vršimo dekompresijskim procedurama. One mogu biti iskustvene, matematičke i mehanističke. Alati za vršenje dekompresije mogu biti dekompresijske tablice,dekompresijski računalni algoritmi (ronilački programi, ronilački kompjuter) i iskustvo. Dekompresijski algoritam je skup matematičkih operacija koji simuliraju zasićenje (unos) i rasićenje (eliminaciju) inertnog plina iz tijela ronioca Temeljni algoritmi koji se koriste u programiranju su: Bühlmann algoritmi i njegove inačice Thalmann Algorit

velj.92019 by Luka KolovratNo Comments

Postati komercijalni ronioc na norveški način

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI

Iako zasigurno nisam najkompetentnija osoba u Hrvatskoj za pisanje o komercijalnom ronjenju, napisati ću nekoliko rečenica o mojim dosadašnjim dojmovima o školovanju da bih postala komercijalac i što je tome prethodilo. Mojoj nakani da postanem komercijalac prethodilo je puno sati čitanja publikacija i internet stranica i previše minuta u gnjavljenju prijatelja i poznanika koji već rade ovaj posao i prošli su istu školu kao ja. Odluka je pala i odlučila sam dati otkaz na uredskom poslu i otići u Njemačku, "krvavo" zaraditi i prištediti koji euro da si mogu priuštiti ovu skupu izobrazbu i 4 mjeseca života u nenormalno skupoj Norveškoj. Nakon 8 mjeseci teškog rada, življenja "kao pas" i prodaje puno komada opreme akumulirane kroz vrijeme skupilo se nešto više od 11 000 eura koliko košta š

velj.72019 by Luka KolovratNo Comments

PROJEKT IMPRECO

BIOLOGIJA, NOVOSTI

Javna ustanova MORE i KRŠ poziva Vas na „Nacionalni trening projekta IMPRECO“ koji će se održati u četvrtak, 14.veljače 2019. s početkom u 10 sati, u Prirodoslovnom muzeju Split, na adresi Poljana kneza Trpimira 3 (učionica u prizemlju). OSNOVNE INFORMACIJE O PROJEKTU IMPRECO Projekt IMPRECO financiran je iz transnacionalnog programa ADRION i ima za cilj unaprjeđenje očuvanja usluga ekosustava Paklenih otoka rješavanjem njihove ekološke osjetljivosti. Temeljem studija i analiza provedenih u prvoj godini provedbe projekta, Javna ustanova MORE i KRŠ će provesti pilot akciju očuvanja najosjetljivijeg ekosustava. Projektom će se uspostaviti trajni monitoring programi morskog ekosustava Paklenih otoka što obuhvaća i monitoring naselja posidonije koji će provoditi ustanova u sura

velj.62019 by Luka KolovratNo Comments

Kobanya, Budimpešta

LOKACIJE, NOVOSTI

Ovo je sasvim drugačije ronjenje, ako se nađete u blizini, obvezno morate roniti na ovoj lokaciji. Hodnici sa strujnim kablovima i žaruljama po zidovima ludo izgledaju, razni alati su još uvijek unutra, dizalica za podizanje i spuštanje tereta i, naravno, nekoliko boca Drehera. Kobanya je naziv za 10. okrug Budimpešte i ujedno za kamenolom vapnenca koji se ondje nekad nalazio, a sada je potopljen i služi kao ronilačka atrakcija, iako ne u potpunosti istražena. I sama riječ „kobanya“ na mađarskom znači kamenolom. U prošlosti tj. od 17. do 18. stoljeća, iz kamenoloma se vadio vapnenac za izgradnju građevina u Budimpešti (na primjer palača Mađarske akademije znanosti, Sveučilišna knjižnica, dio Lančanog mosta) i sjeverno-zapadnoj Mađarskoj, a poslužio je i u mnoge druge svrhe. Ka

velj.42019 by Luka KolovratNo Comments

Jedrenjak “Imperatrice Elisabetta”

NOVOSTI, TRADICIJSKA BRODOGRADNJA

Car Franjo Josip I doplovio je jahtom austrijske ratne mornarice "Miramar" u Malom Lošinju 13. svibnja 1875. godine kako bi bio nazočan porinuću do tada najveće drvenog jedrenjaka izgrađenog u austrijskim brodogradilištima. Jedrenjak je nosio ime supruge mu carice Elisabete. Njegov dolazak i kumstvo brodu bila je iznimna čast za najpoznatijeg lošinjskog brodograditelja Nikolu Martinolića. Nava s 2500 tona, s najvećom tonažom u povijesti Lošinja i na čitavom Sredozemlju, izgrađena je za brodovlasnika Ivana Antuna Tarabocchiju, a porinuće u škveru Priko izazvalo je toliko emocija da je Lošinjanka i imenjakinja carice, Elisabetta B., napisala i svečanu pjesmu: “Pisma od dana Svetkovine našega Cesara Frane Osipa I. kad je pohodio maloga Lossina” u kojoj kaže: “Kada jesu na squer arivali

sij.252019 by Luka KolovratNo Comments

Najstarije razglednice jadranskih riba

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI

U knjizi „Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije“ nalazi se mini poglavlje na kojem je predstavljena unikatna serija razglednica jadranskih riba. Razglednice su nastale 1898. godine, a napravio ih je lošinjski fotograf Benedikt Lergetporer i ova serija spada među najstarije fotografije ove tematike. Iz današnje perspektive naprosto je nevjerojatna činjenica da je Lergetporer došao na ideju da u suradnji s lokalnim ribarima ovjekovječi njihove svakodnevne ulove i te fotografije upotrijebi kao predloške za izradu foto-razglednica. Vrlo je upitna i njihova tiraža i postoji li još neka slična razglednica iz tog opusa. Prikazanih osam razglednica s motivima jadranskih riba pronađene su u Beču gdje su više od 100 godina u albumu bile sastavni dio Lergetporerova opusa od čak 96 razglednica

sij.242019 by Luka KolovratNo Comments

Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije

LITERATURA, NOVOSTI

Nakon 10 godina rada na osmišljavanju dalmatinskih kartofilskih enciklopedija, Igor Goleš objavio je knjigu „Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije“. Ideja ove monografije je predstaviti čitateljima Dalmaciju na način na koji su to napravile razglednice, od one prve iz 1892. do kraja tridesetih godina 20. stoljeća. Knjiga je narasla na čak 948 stranica i u njoj se nalazi 1646 razglednica iz perioda 1893-1940., a obogaćena je prijevodom na engleski jezik što će je približiti i mnogim stranim ljubiteljima naše povijesti i kulture. Ovaj projekt okupio je gotovo 60 ponajboljih kolekcionara starih razglednica Dalmacije iz hrvatske i inozemstva, kao i nekoliko sjajnih književnika i povjesničara umjetnosti, etnografa i ilustratora. Monografiju možete nabaviti kod autora – (igorgoles@hotmai