admin, Autor na Gorgonija.com

pro32023 by adminNo Comments

Izvrsna kakvoća vode u Modrom jezeru

BIOLOGIJA, NOVOSTI

Na području Modrog jezera u Imotskom kakvoća vode za kupanje prati se od 2015. godine s glavnim ciljem očuvanja i zaštite zdravlja ljudi. Podaci o praćenju kakvoće vode za kupanje Modrog jezera imaju važan doprinos u turističkoj ponudi grada Imotskog. Modro jezero spada u povremena krška jezera, tj. jezera koja povremeno presuše uslijed spuštanja razine podzemne vode koja ih prihranjuje, ispod nivoa dna jezera. Voda u Modrom jezeru uglavnom se prihranjuje iz krškog vodonosnika smještenog na sjeveroistočnom dijelu, u području visokih planina (Bonacci i Andrić, 2012). Modro jezero je prirodna pukotina. U dnu jezera nalaze se otvori podzemnih pukotina različiti po veličini (Štambuk-Giljanović, 2006) koji se za vrijeme kiša ponašaju kao vrela, a u sušnom razdoblju kao ponori. Dimenzije ...

stu292023 by adminNo Comments

OCEANSKA AVANTURA IVICE KOSTELIĆA PRENESENA NA VELIKO PLATNO

JEDRENJE, NOVOSTI

Naš proslavljeni i najtrofejniji skijaš i ljubitelj ekstremnih sportova napravio je dokumentarni film o svojoj sportskoj pustolovini. Nakon premijere u ponedjeljak u Zagrebu, jučer, 28. studenog 2023. godine film je predstavljen Ivičinim sugrađanima u Ivanić-Gradu. “Transat Jacques Vabre” najveća je transatlantska regata za dvojce. Održava se svake dvije godine i rezervirana je za elitne jedriličare i vrhunske amatere u četiri klase oceanskog jedrenja: jednotrupci Imoca i Klasa 40 te višetrupci Ocean 50 i Ultim. „To je natjecanje na kojem sam se susretao sa mnogim stvarima. Regata koja je trajala 22 dana, duga preko 7.000 km. Nema dana, nema noći, pokušavate biti što brži. Ne manjka događaja, života…kao i na svakoj utrci. Samo je ova duže trajala“, rekao je Ivica Kostelić. Istaknuo je k...

stu292023 by adminNo Comments

Učenici otkrili: More u Vranjicu zagađeno fosfatom i nitritom

BIOLOGIJA, NOVOSTI

More na plaži Košice u Vranjicu kraj Splita zagađeno je fosfatom i nitritom, a jedna od plaža na Visu mikroplastikom. Zaključak je učenika 0.Š.’Josip Pupačić’ iz Omiša i 0.Š. ‘Kamen-Šine’ koji sudjeluju u projekta ‘Mother Earth’. Ovaj projekt pokrenut je u Centru izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, a provodi se u suradnji s Odjelom za darovite učenike Ministarstva obrazovanja države Izrael. Iako u ovom istraživanju nitko ne tvrdi koji je uzrok onečišćenja u Vranjicu, pretpostavlja se da bi to moglo biti iz Sjeverne luke u Splitu ili možda obližnjeg brodogradilišta u Vranjicu. U svakom slučaju, ovi zaključci itekako bi mogli biti korisni u daljnjem istraživanju onečišćenja ovoga područja. Istim projektom učenici su analizirali i more kraj ‘Gusara’ u Splitu, kao i na Velikoj plaži u...

stu282023 by adminNo Comments

GNALIĆ – PROPUŠTENA PRILIKA?

LOKACIJE, NOVOSTI, POMORSKA BAŠTINA

U hrvatskom jeziku postoji jedna, pomalo oštra ili okrutna, izreka koja glasi – Svako zlo za neko dobro. Zlo, točnije nesretni događaj, iz ove naše priče zbio se krajem listopada ili na samom početku studenog 1583. godine kod otočića Gnalića na jugu Pašmana (Punta Gnala). Na tom se mjestu tada, iz do sada nepoznatih razloga (a vjerojatno se radilo o snažnom nevremenu), potopio veliki mletački brod natovaren bogatim i raznovrsnim teretom. Od onda je gotovo nedirnut stajao na dnu mora sve do rujna 1967. godine kada se, (slučajno kako to često biva), pronio glas o njegovom pronalasku. Prva istraživanja na čelu s Ksenijom Radulić i Ivom Petriciolijem dogodila su se u listopadu 1967. godine, pa 1968., 1969, 1972. i 1973. godine. Gotovo sva su bila koncentrirana na vađenje najugroženijih predmet...

stu272023 by adminNo Comments

Rope cutter – rezač ili sjekač konopa

NOVOSTI, OPREMA ZA PLOVILA

Premda na tržištu postoje već dvadesetak godina, sjekači konopa kod nas se dosta rijetko susreću. Engleski im je naziv rope cutter, što bi u nekom direktnom prijevodu bilo rezač ili sjekač konopa. Ima ih različitih oblika i u raznim varijantama, a mogli bi ih podijeliti u dvije osnovne grupe, upravo prema tim varijacijama naziva, na rezače i sjekače. Rezači su u obliku diska pričvršćenog na osovinu, a za sječivo koriste oštri rub, nazubljen ili ne, koji se rotira zajedno s osovinom i tako reže zapetljani konop. Sjekači imaju dva elementa i rade na principu škara. Jedan im je nož fiksiran za statvenu cijev ili škrok, a na osovini je prsten s dva ili tri noža koji se zajedno s njom okreću. Nemaju oštre rubove za rezanje, već oštre noževe za presijecanje. Mnogi su mišljenja kako je ova ...

stu262023 by adminNo Comments

Ronilački spektakl na Crofish sajmu

NOVOSTI, ZANIMLJIVOSTI

Tijekom ovog vikenda, od 24. do 26. studenog 2023. u Poreču se održavao jubilarni 15. Međunarodni sajam ribarstva „Crofish“, a prisustvovalo je više od 80 izlagača iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Španjolske koji su predstavili brojne proizvode iz ribarstva i akvakulture, dok su posjetitelji imali jedinstvenu priliku okušati se u ronjenju u sklopu projekta Pogled u plavo. Crofish sajam, jedini je sajam u Hrvatskoj čiji program je posvećen ribarstvu, akvakulturi i promociji potrošnje proizvoda ribarstva, te ujedno sadržava i segmente vezane uz sportski ribolov, sportove na vodi i različite opreme, a provodi se u organizaciji Obrtničke komore Istarske županije. „Crofish sajam se provodi s ciljem valorizacije ribarstva i ribarskih proizvoda, ribarske tradicije te mora kao važnog resurs...

stu262023 by adminNo Comments

Vatreni crvi sve češći u Jadranu

BIOLOGIJA, MNOGOČETINAŠI, NOVOSTI, ŽIVI SVIJET JADRANA

Klimatske promjene, zagrijavanje mora i oceana ima za posljedicu sve češću pojavu termofilnih morskih organizama, a među njima se sve više uočava vatreni crv, vrstu odavno poznatu u Jadranu. Ovu morsku vrstu otkrio je pruski prirodoslovac Peter Simon Pallas (1741. – 1811.). Njegovo otkriće iz 1766. godine izazvalo je zanimanje, identificirao je tada morskog stanovnika uistinu neobična izgleda i životnih navika. Iza latinskog naziva Hermodice carunculata krije se stvorenje s kojim se ne bismo rado susreli: on je crveno bijele boje te može narasti do 70 centimetara. Pojavu ovoga opasnog morskog stanovnika sve brojnijeg u Jadranu već dugi niz godina istražuje i prati mr Ante Žunec s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli. - Hermodice carunculata (vatreni crv, crv pas) je vrsta mnogočetinaša...

stu252023 by adminNo Comments

Trupa i lađa – nestajanje jedne priče

NOVOSTI, POMORSKA BAŠTINA

Ovaj put tema naše objave nije morska, ali je svakako vodena i blizu mora. Bliže nego biste na prvu pomislili. U Hrvatskoj, i šire, postoji jedan jedini arheološki muzej in situ – u prijevodu, muzej sagrađen nad arheološkim lokalitetom. U ovom slučaju nad ostacima Augusteuma – hrama posvećenog rimskim carevima i članovima njihovih obitelji koje se štuje kao božanstva. To je Arheološki muzej Narona u Vidu kod Metkovića. Narona je bila izuzetno važan rimski grad u dolini Neretve, u jednom trenutku u povijesti važnija i od kasnije glavnog grada rimske Dalmacije – Salone. Iako se nije smjestila na moru, s morem je bila izuzetno dobro povezana riječnim plovnim putem – Neretvom i Norinom. Starogrčki geografi kažu da se to živo trgovište nalazi 80 stadija udaljeno od mora – oko 15 km. Ironično je...

stu222023 by adminNo Comments

Foraminifere (2)

BIOLOGIJA, NOVOSTI

Foraminifera kao značajan indikator u znanstvenim disciplinama Njihov životni ciklus je relativno kratak; od par dana do nekoliko tjedana. Sad samo zamislite koliko ih ima u slojevima okolo po svitu. S razlogom sam na početku teksta rekla da svit leži na njihovim kostima. Nekoliko faktora određuje njen životni put; temperatura i slanost mora, a potom okoliš u kojem žive (pijesak, alge, kame, mulj, blato itd). Bitna je i količina svjetla koja dopire do njih, kao i količina kisika u moru. Postojalo mnogo vrsta foraminifera od kojih su neke vrste živjele (ili još žive) isključivo na određenim dubinama ili isključivo na određenim temperaturama. Kada zbrojimo ove činjenice – jasno je da su upravo one indikator od velike važnosti za biologe, geologe, pedologe, arheologe, klimatologe it...

stu212023 by adminNo Comments

Morski orah prijeti srdelama i inćunima

BIOLOGIJA, NOVOSTI

Invazivni rebraš, proždrljivi planktonski grabežljivac, Mnemiopsis leidyi, poznatiji kao morski orah, stanovnik je Atlantika, s u zadnjih par godina uočen je u sjevernom Jadranu gdje ozbiljno prijeti srdelama i inćunima. Kako kaže doc. Dr. sci. Paolo Paliaga, s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli, ovaj se rebraš ubraja u 100 najgorih invazivnih vrsta na našem planetu. -Ova je vrsta iz svog prirodnog staništa duž atlantske obale Amerikr balastnim vodama dopremljena do euroazijskih mora gdje je i opstala. Od 2016. njene masovne pojave bilježimo sezonski i u sjevernom Jadranu gdje prekrivaju površine od stotine četvornih kilometara. – navodi dr Paliaga. Prema studijama i istraživanjima svjetske znanstvene literature postoji konsenzus da ova vrsta rebraša može prouzročiti značajne štete...