Ove je godine uveden lovostaj na lampugu, što je mnogima prošlo ispod radara, a oni koji su za to čuli često su odluku dočekali s podsmijehom. Iako na prvi pogled djeluje pretjerano ili čak nepotrebno, važno je objasniti što se zapravo dogodilo i zašto je ta odluka donesena. Naime, u pravilniku piše: „Od 1. siječnja do 14. kolovoza zabranjen je ulov, zadržavanje na plovilu i iskrcaj lampuge u športskom i rekreacijskom ribolovu.“ To zvuči kao nešto potpuno nepotrebno, jer…
- Lampuga se do prije tridesetak godina gotovo uopće nije lovila u Jadranu — rijetko bi zalutala i bila je prava egzotika za naše ribolovce.
- Danas se redovito pojavljuje, ali uglavnom u obliku mladih jedinki koje brzo rastu i koriste Jadran kao svojevrsno „rastilište“. U naše se more javljaju upravo između 15. kolovoza i kraja godine, što znači da lovostaj, koji traje do sredine kolovoza, zapravo ne uskraćuje ništa bitno našim ribolovcima.
- Povremeno se u Jadranu mogu pojaviti i krupne lampuge tijekom cijele godine, teške i do 20 kilograma, no to su iznimke, ulove ih rijetki sretnici, obično sasvim slučajno.
- Zanimljivo je i to da se lovostaj odnosi isključivo na športski i rekreativni ribolov, dok u komercijalnom ribolovu posebne zabrane nema. Istina, lampuge se kod nas komercijalno ionako rijetko ciljano love, nego se ulove usput, najčešće kad ribari traže neku drugu vrstu.
General Fisheries Commission for the Mediterranean (GFCM) je 2023. godine usvojio višegodišnji plan upravljanja ribolovom lampuge u cijelom Mediteranu. Tim planom uvedena je sezonska zabrana ribolova od 1. siječnja do 14. kolovoza, ograničenja i nadzor nad ribolovom pomoću uređaja za agregaciju riba, koje naši ribari uopće ne koriste, te minimalna dozvoljena duljina od 35 centimetara uz malu toleranciju. Uz to su propisane i druge tehničke mjere, kao i međunarodne inspekcije u vodama izvan nacionalnih jurisdikcija. GFCM naglašava da se lampuga u Mediteranu mora promatrati kao zajednički stok kojim upravlja više obalnih država. Zato mjere vrijede za sve zemlje, a ne zasebno po državama. To ima smisla jer iako je lampuga rasprostranjena po gotovo svim svjetskim morima, mediteranske populacije čine zasebnu skupinu, genetski i ekološki odvojenu od atlantskih. Sve što danas pliva uz našu obalu za nekoliko dana može biti uz Tunis, Malti ili Italiji. Dakle, ne radi se o tome da je lampuga ugrožena, nego o tome da se na razini cijelog Mediterana uvede sustavnije i odgovornije upravljanje ovim zajedničkim morskim resursom. Europska unija prenijela je preporuke GFCM-a u svoje zakonodavstvo Uredbom (EU) 2023/2124, čime su one postale obvezujuće za sve države članice.
Ipak, važno je naglasiti da to nije odluka Europske unije, nego odluka GFCM-a, međunarodnog tijela pri FAO-u čije preporuke EU, kao njegova članica, preuzima i provodi u svom pravnom okviru. Lov lampuge koji obavljaju naši sportski ribolovci zapravo je beznačajan u odnosu na ukupni mediteranski stok. Primjerice, Malta i Italija ograničile su količinu koju smiju uloviti rekreativni ribolovci, ali pravi pritisak ne dolazi iz tog sektora. Glavni problem leži u komercijalnom ribolovu pomoću FAD-ova. Upravo taj oblik ribolova GFCM pokušava ograničiti i nadzirati kroz svoj novi plan upravljanja. U drugim dijelovima Mediterana lampuga je izuzetno važna i gospodarski i tradicijski. Ondje je love mali obalni brodovi pomoću FAD-ova (fish aggregating devices), umjetno izrađenih plutajućih konstrukcija koje privlače ribe. Lampuge se prirodno skupljaju ispod takvih objekata, a ribari ih nakon nekog vremena sakupljaju mrežama ili drugim tehnikama. Ta je metoda duboko ukorijenjena u mediteransku ribarsku tradiciju, posebno na Malti, Siciliji i u južnoj Italiji, gdje sezona lampuge ima i kulturno značenje. Za lampugu je teško primijeniti klasične modele procjene stoka jer nedostaju osnovni podaci, poput dobne strukture ulova, redovitog znanstvenog praćenja, preciznih podataka o ribolovnom naporu i potpunih evidencija iz svih mediteranskih zemalja. Upravo zbog tih nejasnoća i mogućeg rizika od prelova uvedene su privremene restrikcije, s ciljem da se stanje ne pogorša dok se ne prikupe bolji podaci. Ove mjere su prijelazne, a sljedeće godine planira se detaljnija procjena populacije i donošenje dugoročnijih, znanstveno utemeljenih mjera upravljanja. Sve to znači da GFCM pokušava uspostaviti što učinkovitiji i pravedniji plan upravljanja lampugom, s ograničenjem broja FAD-ova, njihovom zabranom u određenim razdobljima i tehničkim mjerama koje bi trebale smanjiti njihov utjecaj na okoliš i riblji fond. radi se o međunarodnom pokušaju da se na razini cijelog Mediterana uvede red i održivost i uspjeh ovakvog pristupa može biti garantiran samo suradnjom svih država. Našim ribolovcima u praksi ne mijenja se gotovo ništa dramatično.
Tekst: Pero Ugarković
Foto: Ivo Begović
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije