Ukrasna figura, obično ljudski lik u prirodnoj veličini koja je ukrašavala pramac broda u doba jedrenjaka nazivala se pulena. Takav pramčani kip u Dubrovniku se nazivao bestion, a u Hvaru zvir, jer je prikazivao i kakvu životinju. Običaj ukrašavanja brodskih pramaca potječe još od najstarijih vremena. U Starome vijeku brodovi su nosili umjetnički izrezbarene skulpture većinom na krmi broda. Po nekim mišljenjima, Vikinzi su prvi počeli postavljati figure na pramac. Te skulpture su predstavljale zmajeve i morske zmije ili čudesne likove svih vrsta i oblika. Simbolično značenje kipa potječe iz mitologije i praznovjerja: pramčana figura je trebala udobrovoljiti dotično božanstvo ili zastrašiti neprijatelja.
Egipćani su postavljali glave fantastičnih zvijeri, Feničani su gotovo na svim brodovima rezbarili konjsku glavu, Rimljani su postavljali poprsja vojskovođa i čuvenih legionara, Arapi su na svoje butre namještali likove domaćih životinja. U kasnijim vremenima jedrenjaka pramčana figura se nazivala pulena i postavljala se na sve brodove. Pulena je tada bila obično drveni kip, pravo umjetničko djelo, postavljala se na pramčanu statvu pod samim kosnikom. Kao simbol, često je izražavala karakteristična svojstva dotičnog jedrenjaka i specifičnosti života ljudi na brodu. Prema vjerovanju pomoraca, pulena je štitila brod od lošeg vremena pa kad bi se brod našao u kakvoj nepogodi, pomorci bi prekrili pulenu i držali je tako pokrivenu sve dok se ne bi izbavili iz opasnosti. U pomorskim muzejima duž naše obale nalazi se nekoliko veoma lijepih primjeraka pulena. U rijeci se nalaze dvije pulene koje prikazuju poprsje muškarca i žene, u Zadru se nalazi zvir koja prikazuje sv. Jurja viteza kako kopljem probada zmaja, u Splitu originali triju pulena, jedna prikazuje Zeusa, a druge dvije poprsja žena. Pokoja pulena se nalazi i po privatnim kućama po Dalmaciji. U predvorju palače Ćipiko u Trogiru su dvije ukrasne figure: jedna prikazuje malu nagu ženu s jedne trogirske galije, a druga kokota. U zgradi kazališta u Hvaru nalazi se drveni krilati zmaj s jedne hvarske galije.
Sve te figure potječu s galija koje su sudjelovale u različitim pomorskim bitkama, naročito u bitki kod Negroponta i Lepanta. Utjecaj pulene osjeća se i danas; skandinavski narodi opet ukrašavaju pramce svojih brodova, a figure se nerijetko vide i na nekim našim brodovima.
Tekst: Damir Višić
Foto: https://proleksis.lzmk.hr/42976/