Ove godine Nacionalni park Port-Cros na jugu Francuske proslavio je svoj 60. rođendan. Jedan je od prvih zaštićenih morskih područja u Europi, a titulom najstarijeg ne može se pohvaliti jer ona pripada Nacionalnom parku Mljet koji ove godine puni 63 godine. Međutim svojim radom na očuvanju kopnene i morske biološke raznolikosti Nacionalni park Port-Cros zasigurno prednjači pred brojnim drugima. Mjesto je to najgušće populacije kirnji golemih (Epinephelus marginatus) u Mediteranu.
Ti gorostasi Sredozemlja su u vodama parka pronašli svoje utočište. Veliki zagovaratelj njihove zaštite, nekadašnji sportski ribolovac, Jo Harmelin sjeća se davnih šezdesetih godina kada je zbog ribolova populacija kirnji drastično opala. Svega jednu do dvije mogao bi vidjeti u jednom zaronu, a danas ih, zahvaljujući zabrani ribolova, viđa na desetke. Dostižu maksimalne veličine, a svojim ponašanjem pokazuju da im čovjek više nije neprijatelj. Znatiželjno promatraju i pristupaju roniocu. U vodama Port-Crosa pronalaze sklonište ali i hranu. Te predatorske ribe pokazatelj su zdravog ekosustava koji obiluje glavonošcima i manjim ribama kojima se kirnja hrani, a kojih pak ima mnoštvo jer buja morska cvjetnica posidonija i sve što ona za sobom donosi.
Hranidbeni lanac je ovdje uspostavio ravnotežu zahvaljujući kombinaciji stroge i usmjerene zaštite koja je zasnovana na tradiciji. Naime u vodama parka svega 10 ribara ima pravo lova i to svaki za određene vrste organizama, dok je u nekoliko zona ribolov potpuno zabranjen. S ribarima se surađuje na praćenju stanja ribljeg fonda u ribolovnoj zoni te su rezultati ohrabrujući. Očuvana je tradicija ribolova i to bez dodatnih subvencija, samo ulaganjem u očuvanje zdravog ekosustava. Priroda se pobrine sama za sebe, samo ju treba pustiti na miru kaže Alain Barcelo voditelj znanstvenog odijela parka. Alain redovito prati stanje ribljeg fonda koji pokazuje visoku raznolikost vrstama ali i visoku brojnost organizama koja iz godine u godinu raste.
Prati nekoliko indikatorskih vrsta koje su pokazatelji dobrog stanja ekosustava. Zubaci, komarče, kavale, lubini, kirnje, škarami, gofovi i brojne druge vrste, pa i morski golub kosir pronalaze hranu u vodama Port-Crosa. Sustav je u ravnoteži kako u moru tako i na kopnu gdje visoka stabla alepskog bora dostižu svoju duboku starost dok ih nadomješta hrast. Ovakvi prizori zasigurno ne bi postojali da službe nacionalnog parka ne rade izvrstan posao. Njihov rad podupire i usmjerava Znanstveno vijeće kojeg čine renomirani biolozi, geolozi, ekonomisti, pravnici, arhitekti i sl. poput priznatog francuskog profesora biologa Charles Boudouresque.
Zastupljene su sve struke, a u zadnje vrijeme i sociolozi jer ipak je čovjek ključ očuvanja. Impresivnih 450 udruga podupire rad parka. Nadasve očarava komunikacija između svih korisnika, dinamika iste te želja sviju da se Port-Cros očuva. Poruka je jasna “Svi mi smo park” rekla je predsjednica Upravnog vijeća parka Isabelle Monfort uoči obilježavanja 60. obljetnice proglašenja ove morske katedrale, Nacionalnog parka Port-Cros.
Video “Čudo Port-Crosa” možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://www.arte.tv/en/videos/106769-001-A/fragile-and-beautiful-mediterranean/
Tekst: Jelena Kurtović Mrčelić
Slike: https://www.inaturalist.org/places/parc-national-de-port-cros; autori: Luis P. B., Susanne Spindler, Dennis Rabeling
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije