Foraminifere (2) - Gorgonija.com

22/11/2023 by admin

Foraminifera kao značajan indikator u znanstvenim disciplinama

Njihov životni ciklus je relativno kratak; od par dana do nekoliko tjedana. Sad samo zamislite koliko ih ima u slojevima okolo po svitu. S razlogom sam na početku teksta rekla da svit leži na njihovim kostima.

Nekoliko faktora određuje njen životni put; temperatura i slanost mora, a potom okoliš u kojem žive (pijesak, alge, kame, mulj, blato itd). Bitna je i količina svjetla koja dopire do njih, kao i količina kisika u moru. Postojalo mnogo vrsta foraminifera od kojih su neke vrste živjele (ili još žive) isključivo na određenim dubinama ili isključivo na određenim temperaturama. Kada zbrojimo ove činjenice – jasno je da su upravo one indikator od velike važnosti za biologe, geologe, pedologe, arheologe, klimatologe itd.

Slika 10 – Životni ciklus foraminifera i gomilanje njuhovih ljuštura na dno
https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S003101829800193X

Da stvar bude jasnija; na temelju analiza uzoraka foraminifera, mi znamo kako je u određenom trenutku izgledao paleookoliš, kakva je prevladavala klima itd. Na primjer zahvaljujući njima zabilježene su veće promjene u zemljinoj prošlosti; promjena razine mora u za vrijeme karbona (350-299 M godina), zasićenost voda kisikom u juri (245-145 M godina), potom promjene salaniteta tokom krede (145-65 M godina), ili npr tople faze tokom kvartara (do prije 2.5M godina).

Sad će neko reć: „Aaaa šta mene briga kako je bilo prije/cili svit ide naprid/samo vi gledate nazad!„ Krivo, krivo…još kad vidite korist u novčanoj vrijednosti koju donose sve će vam bit jasno.

Evo objašnjenja (čitajte pažljivo i odvojivo); Foraminifere koristimo za određivanje relativne starosti stijena u kojima se nalaze. Znači, te stijene se mogu svrstati u zone foraminifera koje se povezuju s određenim razdobljima. E sad, radi se o datumima koje variraju od par tisuća do nekoliko milijuna godina što je bitno za međusobni odnos tih stijena. Di su pare? Zbog svega navedenoga onima koji traže naftu i plin, izvode ozbiljne građevinske zahvate ili izrađuju geološke karte foraminifere su zlata vrijedan indikator, doslovno. Geološka uzorčenja vrše se bušenjem tla ili morskog/riječnog dna. Nakon toga dobivamo uzorke iz kojih se izvlače fosilizirani ostaci, među kojima su i foraminifere i pomoću njih se datira sloj u kojem se nalaze.

Slika 11 – Geološka bušotina sa fosiliziranim foraminiferama (i ostalom ekipom)
https://petermannsglacialhistory.wordpress.com/2015/08/31/sediment-cores-core-description-team/ )

Na temelju njih se ulazi u ozbiljne (jako ozbiljne biznise i projekte, koji zahtjevaju oooogromnu količinu novca za investiranje, a dobit im je xxx puta veća). Eto di je parica $$. A di je parica tu je i budućnost.

Kad smo kod budućnosti, tu nam foraminifere opet pomažu predvidjeti neke stvari, a ako oćete na jeziku parice $$: usmjeriti sredstva točno tamo di triba. Dakle ponašanje određenih foraminifera nan mnogo govori o smjeru klimatskih promjena i stanja u okolišu.

Njihovo naglo bujanje ili nestajanje može indicirati da nešto nije u redu, a znanstvenici bi to trebali uočiti i djelovati na vrijeme.

Dosta je bilo, nadam se da vas nije udavilo. ????

Slike 12 i 13 – Fosilizirane foraminifere