Shadow

FORAMINIFERE (1)

Šta je sad ovo? Lat. foramina u prijevodu znači „rupa“…otud naziv foraminifera. Postoje ljudi koji znaju za ovaj naziv jer se s njim susreću često – riječ je o raznim znanstvenicima/ istraživačima ili pak amaterima koji su zaljubljenici u biologiju mora i poneki ronioci), a postoje i oni kojima je ovo prvi put da čuju za ovaj termin.

Slika 1 – Foraminifere
(preuzeto sa: https://en.wikipedia.org/wiki/Foraminifera )

Jesu li ova mala govanca zaslužila cili post na internetu? Pa i jesu,  na njihovim leđima (ili ako oćete – kostima) leži cili današnji svit. Zastupljene su svugdi, nać ćete ih u stijenama (fosilizirane), moru i morskom sedimentu.  Izuzetno su važni za stratigrafiju na globalnoj razini – više o tome više malo kasnije.

Basic info

Budem li pilala s detaljima nastat će kaos u tekstu meni i kaos u glavi vama. Najbolje da tekst bude izveden šta je jednostavnije moguće; ko su, šta su i zašto su bitni.

Foraminifere su praživotinje i spadaju pod beskičmenjake. To su jako (jako, jako) sitni morski organizmi. Imamo planktonske foraminifere (od njih 400 vrsta danas je ostalo oko 40 živih vrsta) i bentonske foraminifere ( evidentirano 27 000 vrsta, od kojih je danas ostalo oko 4000 živih vrsta).  Planktonske se drže površine mora, plutaju, a kada uginu njihove ljušture padaju na morsko dno. S druge strane ove bentonske žive na morskom dnu (na morskoj travi, kamenju, na sedimentu ili pak unutar njega), a kada uginu tamo i ostaju.

Slika 2 i slika 3 -Bentičke foraminifere (preuzeto sa: https://ju-priroda.hr/2017/06/uz-svjetski-dan-mora-i-oceana-foraminifere-u-morskim-sedimentima/  https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf%3A1481/datastream/PDF/view )

Slika 4 – Planktonska foraminifera  pod elektronskim mikroskopom;vidljive rupice. Ovdje riječ o ljušturi s obzirom da vidimo foraminiferu kako leži na dnu (preuzeto sa: https://www.slideshare.net/damirdamir1/7-gorivapdf )

Ovo sam pokušavala izbjeć. Okej, citirat ću, a onda ću poslije pojednostavnit. …“Osnovni građevni dio foraminifere predstavlja skelet – kućica veličine 0,1 do 1 mm, koju obavija citoplazma. Kućica može biti organska ili anorganska. Prema tome kod anorganske kućice na temelju mineralnog sastava skeleta dijeli se na aglutiniranu, vapnenačku-sitnozrnastu, vapnenačku-imperforatnu (porculanastu), vapnenačku perforatnu (staklastu i lamelarnu) te opalnu. Kućice su različitih oblika (ravne, spiralne, stožaste) i s brojnim ukrasima (kvržice). Oblik kućice (Slika 1) diktira način nizanja klijetki koji može biti (pravocrtno: uniserijalno, biserijalno, triserijalno; trohospiralno (spiralna-evolutna i umbilikalna-involutna stranu kućice), planispiralno (involutno i evolutno), cikličnokoncentrično (klijetke su raspoređene u koncentričnim prstenovima), miliolidno (savijene klijetke dodiruju se međusobno na svojim krajevima s osi rasta, a raspoređene u ciklusu 5, 3 ili 1 klijetke (M.GRBEŠIĆ, 2022, 2.). Jednostavnije objašnjenje bez podjela i opisa u tekstu ispod.

Foraminifere imaju svoje kućice koje grade od  vapnenca, a stvaraju ih na način da cementiraju (lijepe) sedimentni materijal na sebe. Zahvaljujući svom kemijskom sastavu vrlo lako se fosiliziraju.  Njihova kućice se sastoje od unutrašnjih komora koje su međusobno odvojene pregradama, a na sebi imaju otvore (rupice = foramine) za pseudopodije (oće reć lažne nogice ilitiga duge tanke niti kojima dobavljaju hranu).

Slika 5

Slika 6

Slike 5,6 – Različite vrste foraminifera pronađene na Pagu – (preuzeto sa: http://www.arenophile.fr/Pages_IMG/P3339e.html )

Prehrana

Bentičke foraminifere se nalaze na dnu -od tud crpe i prehranu: dijele se na biljojede (ljubitelji algi) i muljojede (ljubitelji mrtvog organskog materijala i bakterija). Za razliku od njih, planktonske se dijele na one s bodljama i bez bodlji. Ove bodiljikave vole zooplanktone („sićušni životinjski organizmi koji lebde ili se ograničeno kreću u vodi, nošeni strujama i valovima“) dok ove bez bodlji vole fitoplanktone (biljni plankton, isto nošen strujama). Dakle, u kućici se nalazi živući organizam foraminifere u obliku protoplazme (zamislite mekani žele) koji se kreće kroz komore i u vrime marende pruža „rukice“ kroz spomenute rupe, da zgrabi štagod za izist.

Slike 7 i 8 – Hranjenje; foraminifera kroz rupice pruža lažne nožice, stvara mrežu i hvata hranu. Preuzeto sa (https://www.youtube.com/watch?v=mEml7kTDHqY )

Svak svoj agregat iza kuće ima, pa tako i foraminifera. Sada dolazimo do jednog novog pojma: „kleroplastičan“ (grč.kleptos+plastos = lopov+stvoren/oblikovan).  Oćereć neke foraminifere su kleroplastične, odnosno imaju „naviku“ da se nakače na određene vrste algi i sišu život iz njih. Na taj način zadržavaju kloroplaste iz algi i talože ih u svojim ćelijama. Krajnji rezultat ove pojave je da alge postaju dio foraminifere i obavljaju proces fotosinteze umjesto njih, što je još jedan od načina za proizvodnju energije potrebne za život. Osim ovog načina,  manje vrste se hrane uglavnom organskim tvarima, a veće vrste se hrane nematodima (vrsta crva), rakovima ili određenim vrstama algama.

Slika 9 – Planktonska foraminifera se hrani rakom – (preuzeto sa: https://www.youtube.com/watch?v=BYQNt52tiVU )

Sexy time

One planktonske vrste se reproduciraju samo spolno, dok se bentonske razmnožavaju nespolno odnosno shizogonijom odnosno višestrukom diobom (po definiciji: neprestalno dijeljenje cjelokupnog organizma – kao što se razmnožavaju bakterije) Ko šta vidite, nema neke romantike, nema ništa posebno za reć. Čak ni slike ne mogu nać.

Foraminifere su indikatori od izuzetne važnosti i kao takve se koriste u raznim znanstvenim disciplinama. Primjerice, koriste ih geolozi, klimatolozi, biolozi i arheolozi za rekonstrukciju paleookoliša, klime i datiranje nalaza, ali isto tako koriste ih naftne koorporacije koje pomoću njih “nanjuše” di su fosilna goriva. O toj temi bit će više u drugom dijelu teksta o foraminiferama, koji stiže za par dana. Do čitanja!

Tekst: Jelena Glamać

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije