Shadow

Britanci istražuju Jadran iz paleolitika

Kako se živjelo u doba paleolitika u Srednjoj Dalmaciji, današnjem splitskom podmorju,  istražuju ovih dana britanski znanstvenici u projektu ‘Life on the Edge’, a kao lokalni koordinator u istraživanju sudjeluje i hrvatski znanstvenik dr. sc. Vedran Barbarić, s Filozofskog fakulteta u Splitu.

-Drago mi je što smo ugostili naše britanske goste i vrsne istraživače koji po prvi put u splitskom akvatoriju  provode znanstveno istraživanje u sklopu projekta ‘Life on the Edge’. Voditelj je dr.sc. Simon Fitch sa Sveučilišta u Bradfordu, a osim voditelja u istraživanju sudjeluje i prof. Richard Bates sa Sveučilišta St. Andrews. Ovaj projekt pri Sveučilištu Bradford iz Velike Britanije financira United Kingdom Research and Innovation fund (UKRI). Projekt ‘Life on the Edge’ provodit će se na području Sjevernog mora i na Srednjem Jadranu od 2023. do 2027. godine, s ciljem rekonstruiranja arheološkog krajolika iz razdoblja prije zadnje odledbe, tj. približno vremena 24.000 – 10.000 godina prije Krista. – govori dr.sc Barbarić.

Tijekom istraživačkih aktivnosti, do 4.travnja pregledat će se podmorje korištenjem klasičnog sonara i visokopreciznog seizmičkog instrumenta (parametarski eho-sonder) kaže dr.sc.Barbarić. –Do sada je mapirano podmorje između punte Marjana i Čiova, a nadamo se da će nas sljedećih dana vrijeme poslužiti jer je u planu istraživanje podmorja Splitskih vrata. Ovo područje posebno je zanimljivo jer je podmorje splitskog akvatorija, Bračkog i Hvarskog kanala bilo kopno kojim su, svojim tadašnjim koritima, tekle rijeka Cetina i Jadro te njihovi manji pritoci, dok je Jadran bio približno u polovici svojeg današnjeg opsega.-kaže dr.sc.Barbarić.

-Sigurno je kako su u takvom krajoliku postojala i naselja populacija iz vremena gornjeg paleolitika, a projekt će, između ostalog, nastojati utvrditi i njihove moguće lokacije. Osim arheoloških, konačni rezultati projekta sadržavati će i iznimno značajne podatke i znanja o paleookolišu, promjenama klime, biljnom i životinjskom svijetu. U današnjem vremenu, kada je promjena klime, a posljedično i podizanja morske razine realnost koju živimo, znanja o dinamici i intenzitetu takvih promjena mogu imati veoma široku primjenu i pomoći pri planiranju našeg odgovora na nadolazeće promjene.-naglašava dr.sc.Barbarić.

Metodologija rada planirana projektom kombinira nedestruktivne terenske preglede s računalnim simulacijama u okviru velikih baza arheoloških i okolišnih podataka te uzorkovanje na odabranim lokacijama. Uspješno je, po prvi put u svjetskim okvirima primjenjena u okviru projekta ‘Europe’s Lost Frontiers’, kojeg su na prostoru južnog Sjevernog mora proveli istraživači sa Sveučilišta Bradford pod vodstvom prof. Vincenta Gaffneya u suradnji s Flanders Marine Institute (također partnerom na aktualnom projektu) te pritom postigli rezultate koji su snažno odjeknuli u znanstvenoj ali i široj javnosti.

-Ova suradnja s britanskim istraživačima će, osim postizanja znanstvenih rezultata koji će nam po prvi put omogućiti sveobuhvatniji uvid u tako daleku prošlost potopljenog krajolika i čovjekova boravka u današnjem priobalnom dijelu Srednje Dalmacije, poboljšati znanja, vještine i kapacitete znanstvenika s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, dijelom i kroz radno mjesto mlađeg istraživača pri Centru Studia Mediterranea Filozofskog fakulteta u Splitu, u potpunosti financirano iz projekta. Time se otvara mogućnost neovisnih projekata, a sve na osnovi novih, ali i postojećih znanja te kapaciteta znanstvenih institucija u Splitu. Ovdje istraživanje podmorja ima dugu tradiciju i značajne rezultate koji će tijekom  aktualnog projekta kontinuirano biti konzultirani, sve s ciljem postizanja što boljih rezultata.

-Očekujemo kako će rezultati ovog projekta ispisati potpuno nove, nepoznate stranice povijesti ovog prostora, otvoriti prostor nadogradnji dosadašnjih rezultata hrvatskih istraživača zainteresiranih za navedeno razdoblje u području prirodnih i humanističkih znanosti.-kaže dr.sc.Barbarić.

Jadransko more, poznato je, skriva brojne nalaze iz nešto bližeg povijesnoga doba od paleolitika, posebno iz doba antike, a sada će se ovim istraživanjem otkriti do sada neispričane priče iz davnih vremena paleolitika Srednje Dalmacije.

Ojdana Koharević

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije