Dagnje su, poznato je, popularna delicija, no jeste li znali da se nekonzumna dagnja tj. primjerci manji od prodajne veličine iz uzgajališta, kao i dagnje skupljene-uzgojene u izvankoncesijkim područjima mogu iskoristiti kao zamjena za riblje brašno, ali i prirodno pročišćavanje mora?
Upravo je takva, za mnoge, nepoznata činjenica o dagnjama koje u našim krajevima različito nazivamo, pedoće, pidoće, mušule, dagne, okosnica međunarodnog projekta, BlueBio MuMiFaST (https://jpi-oceans.eu/en/mumifast), u kojem sudjeluju i hrvatski znanstvenici.
Što je BlueBio MuMiFaST objašnjava nam dr.sc. Bojan Hamer, s Instituta Ruđer Bošković, koji je voditelj projekta za Hrvatsku.
-Hrvatska je već gotovo godinu i pol dana sudionica ERA-NET BlueBio MuMiFaST projekta engleskog naziva Mussel Mitigation Feeds and Supply System Technological Development. To je ozbiljan međunarodni rad na projektu, službenog hrvatskog naziva ‘Ublažavanje utjecaja antropogenih aktivnosti korištenjem dagnji i tehnološki razvoj sustava opskrbe hranom.- kaže dr.sc. Hamer. Sam naziv projekta, na prvi pogled djeluje vrlo komplicirano, no zapravo je jednostavno jer ovaj projekt istražuje ‘zatvoreni’ krug korištenja viška dagnji nakon što se iz hrvatskih uzgajališta otpreme one za konzumaciju na našim i stolovima naših restorana.
Što se događa s ostatkom dagnji?
– Ostatak koji čine dagnje manje veličine od komercijalnih, pa i one dagnje proizvedene u izvankoncesijskim uzgojnim područjima, bit će itekako kvalitetno, da ne kažemo i unosno iskorištene za stvaranje biomase, a ujedno i za prirodno pročišćavanje morskog okoliša. Iako je projektom obuhvaćeno i praćenje uvjeta u okolišu, praćenje rasta te kvalitete dagnji u uzgajalištima i drugim pogodnim područjima, ipak je fokus MuMiFaST-a na korištenju viška proizvodnje ili tzv. ‘povrata’ školjkaša koji su manji od 5 do 7 centimetara, (tzv. ‘undersized’ dagnje) koji će služiti za proizvodnju korisne biomase i dagnjinog brašna.
Proizvodnja dagnjinog brašna razvijena je u europskim zemljama, jer dagnje i od njih proizvedeno brašno predstavljaju tzv. ‘future food’, zajedno s insektima, planktonima, algama, kvascima… Kod nas se do sada time još nitko ne bavi pa će ovaj prvi projekt biti od velike važnosti kako za znanstvenike i industriju tako i za lokalnu zajednicu (uzgajivači) i društvo u cjelini, a pogotovo nakon što se dogodine na kraju projekta 2024. završe sva interdisciplinarna i komplementarna istraživanja partnera na MuMiFaST-u.
O kakvom je projektu riječ najbolje govori činjenica po kojoj projektni konzorcij čini 8 projektnih timova znanstvenika i predstavnika industrije za marikulturu iz Danske, Irske, Norveške i Hrvatske. Lijepo je znati da uz svjetske znanstvenike i Hrvatska ima znanstvenike, vrsne stručnjake iz ovoga područja, jer su s naše, hrvatske strane, u projekt uključeni Laboratorij za evolucijsku ekologiju i Laboratorij za morsku nanotehnologiju i biotehnologiju Centra za istraživanje mora Rovinj.
Kako kaže dr.sc. Hamer, financiranje aktivnosti svakog projektnog partnera je nacionalno, tj. aktivnosti hrvatskog tima financira Hrvatska zaklada za znanost u iznosu od cca 87.000 eura, dok je vrijednost cijelog projekta 1.178.900 eura.
Dagnje u koje spada i naša mediteranska dagnja Mytilus galloprovincialis Lamarck, 1819. proizvedene u kontroliranim uvjetima u našim čistim uzgajalištima su kao što je poznato „morski plodovi“ tj. ukusna trpeza. Dagnje s svojim bogatim intenzivnim okusom su usporedive s daleko poznatijom, sad zaštićenom vrstom prstaca Lithophaga lithophaga (L., 1758) s kojom su ipak u srodstvu, otkriva nam dr. sc. Bojan Hamer.
U sklopu hrvatskih aktivnosti predviđeno je tijekom ove 2023. godine proizvesti 20-tak kg dagnjinog brašna, te ga nakon određivanja hranjivih vrijednosti koristiti za provođenje istraživanja na ribama „Učinak komercijalne hrane obogaćene dodatkom dagnjinog brašna na prirast i vitalnost orade Sparus aurata tijekom ljetnog i zimskog perioda“. U tu svrhu obavljena je edukacija djelatnika (FELASA certifikat), osnovano je CIM povjerenstvo za dobrobit životinja te je u sklopu CIM-a Rovinj opremljen i registriran objekt za eksperimentalni rad sa morskom ribom – BioLab HR (POC 029, Rješenje Ministarstva poljoprivrede uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane).
Osim glavnog cilja istraživanja, proizvodnje dagnji u izvankoncesijskim uzgojnim područjima i iskorištavanje malih, odnosno nekomercijalnih dagnji različitih veličina u svrhu stvaranja vrijedne biomase – dagnjinog brašna, tu je i još jedna prednost koju nam daju dagnje, one su ujedno i prirodni pročišćavači. Naime, dagnje se hrane filtriranjem morske vode i time pročišćuju obalno more, što ima pozitivan učinak na morski okoliš, ali i na morsku floru i faunu, kaže dr.sc. Hamer. Dagnja se hrani tako da filtrira 2-5 litara morske vode u sat vremena, što znači da dagnje mogu pročistiti vodeni stupac, smanjiti antropogeno opterećenje morskog okoliša uz istodobno stvaranje vrijedne biomase. Ovaj vrijedan međunarodni projekt provodi se prvenstveno na području Istre i to na dvije lokacije; uzgojno područje školjkaša u Limskom zaljevu i u rovinjskom priobalju u svrhu praćenja očekivanog pozitivnog učinka dagnji na pročišćavanje obalnog mora.
Za ovaj dio projektnog zadatka služi nam lokacija Kuvi na kojoj je ispust pročišćene komunalne otpadne vode grada Rovinja, pa će se i mjera pozitivnog utjecaja dagnji na čistoću mora tamo najbolje i pokazati. Kako se dio projekta provodi na ovakvim izvankoncesijskim područjima nema bojazni niti od smanjenja proizvodnje i prodaje dagnji za ljudsku upotrebu kod lokalnih uzgajivača.- kaže dr.sc Hamer.
Rezultati aktivnosti koje se provode s hrvatske strane u sklopu projekta MuMiFaST prezentirane su ili će se prezentirati putem predavanja i izložbenog štanda CROFISH 2022. i 2023. Poreč (https://www.crofish.eu) te sudjelovanjem na kongresu – Aquaculture Europe 2022. (Rimini) i 2023. (Beč) u organizaciji European Aquaculture Society (https://aquaeas.org). Naravno uz planiranu objavu rezultata u međunarodnim časopisima, planirana je objava i popularnih – stručnih članaka te održavanje predavanja za lokalne uzgajivače dagnji i prateću industriju na području Istarske županije.
Dok traje ovaj vrijedan međunarodni projekt u Istri, možda bi na temelju znanja i iskustva hrvatskih znanstvenika, sličan projekt pročišćavanja morskog okoliša mogao zaživjeti i na drugim područjima Jadrana, odnosno doživjeti i komercijalnu proizvodnju dagnjinog brašna kao vrijednog proizvoda u svrhu održive zamjene za riblje brašno.
Tekst: Ojdana Koharević
Foto: Bojan Hamer