Organizirano prikupljanja otpada iz mora s uređenom infrastrukturom za prihvat i odvoz manje – više uspješno se provodi samo na 9 iskrcajnih mjesta u ribarskim lukama, odnosno tek 6,5 posto od ukupnog broja ribarskih luka, a kad bi se ova aktivnost provodila na cijelom Jadranu bila bi idealna mjera za smanjivanje otpada s morskog dna. Tvrdi to dr Pero Tutman, znanstvenik Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu koji godinama sudjeluje u brojnim istraživanjima i projektima ekologije mora poput ‘DeFishGear’, te sustava ‘Fishing for Litter’.
Među ribarskim lukama na kojima se odlaže otpad su Vira na Hvaru, Tribunj, Santa Marina kod Poreča, Rogoznica, Vinišće, Brižine u Kaštel Sućurcu, Supetar, Vela Luka, i Sustjepan/Čajkovići kod Dubrovnika.
-Tijekom ribolovnih aktivnosti ribari su prikupljali između 6 do 20 kilograma smeća dnevno, prosječno 10 – 15 kilograma dnevno, što je naravno ovisilo o području, kanalske ili otvorene vode te vremenu prikupljanja, početak ili ostali dio sezone ribolova. Ribari uobičajeno imaju 15-ak radnih dana mjesečno, a u to vrijeme može se prikupiti oko 150 – 250 kg smeća iz mora po brodu, odnosno oko 30 tona godišnje. – kaže dr Tutman. Najzastupljeniji tip smeća je plastika s 80 do 90 posto ukupne količine, a među plastikom najučestalije su bile plastične vrećice uključujući i njihove dijelove, te ostaci folija za skupno zamatanje, a zatim i plastične boce, manje od 0,5 litre, kao i one veće od 0,5 litre.
S obzirom na takve rezultate na samo 9 iskrcajnih mjesta, ima li naznaka da se ovaj sustav primjenjuje na cijeli Jadran?
-Kad bi se ova aktivnost provodila na cijelom Jadranu bila bi idealna mjera za smanjivanje otpada s morskog dna.-naglašava dr Tutman. Namjera je znanstvenika i ribara da njihov apel o potrebi većeg broja iskrcajnih mjesta s kontejnerima za otpad konačno stigne do resornog ministarstva te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jer su se dosadašnji projekti pokazali itekako vrijednim u zaštiti mora i podmorja.
-Projektom ‘DeFishGear’ (2014 – 2017) u hrvatskom su se dijelu Jadrana po prvi puta koordinirano provodile aktivnosti uklanjanja otpada sa morskog dna na ovakav način. Pilot-akcije provedene su u suradnji s ribarskim zadrugama ‘Hvar’ iz Hvara i ‘Adria’ iz Tribunja u ribarskim lukama Hvar i Tribunj. Ribari su u okviru svojih uobičajenih ribolovnih aktivnosti prikupljali otpad koji se našao u lovinama prilikom koćarenja, stavili ga u vreće za smeće s datumom i pozicijom na kojem je otpad prikupljen, te ga po dolasku u ribarsku luku odložili u komunalne kontejnere. Nakon toga je otpad analiziran tako da su određene vrste, količine i porijeklo smeća. U aktivnosti je sudjelovalo 8 koćarica sa 14 ribara iz RZ ‘Hvar’ i 12 koćarica sa 25 ribara iz RZ ‘Adria’. S projektom ML-REPAIR (2018-2019) iste su projektne pilot-aktivnosti nastavljene i proširene, te je u sporazumu s lučkim upravama i lokalnim samoupravama uključeno 9 ribarskih luka i/ili iskrcajnih mjesta (Santa Marina kod Poreča, Tribunj, Rogoznica, Vinišće, Brižine u Kaštel Sućurcu, Supetar, Vira na Hvaru, Vela Luka i Sustjepan/Čajkovići kod Dubrovnika). U aktivnostima je sudjelovalo 37 koćarica s oko 130 ribara s kojima su sklopljeni sporazumi o okvirnoj suradnji.
Veliki dio u ovim projektima daju i znanstvenici, tako su u svrhu praćenja, koordinacije i popularizacije provedbe mjera protiv morskog otpada, djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo razvili platformu za unos i objedinjeno prikupljanje podataka o provedenim ekološkim akcijama čišćenja plaža i ronilačkim akcijama kao i prikupljenim količinama morskog otpada (https://vrtlac.izor.hr/ords/apopub/).
Osnovna namjera stvaranja ove baze za unos podataka jest pokušaj da se na jednom mjestu povežu zainteresirane ekološke udruge i ronilački klubovi koji se aktivno bave ovakvim ekološkim akcijama kako bi se doznao približan broj provedenih akcija; kako bi se objavile informacije o takvim akcijama i posebno se promovirale, te ono sa našeg znanstvenog stanovišta najvažnije – kako bi se ove aktivnosti povezale sa znanstvenim institucijama te se provodile po određenoj metodologiji i poslužile za sustavno prikupljanje podataka o sastavu i količinama morskog otpada. Kasnije bi nam ti podaci mogli značajno poslužiti u pokušaju određivanja količina, raspodjele, te izvora i porijekla takvog otpada.
Ojdana Koharević