Više od 300 tona otpada izvukle su iz mora koćarice Ribarske zadruge Adria iz Tribunja od 2014.godine, a sve u okviru sustava ‘Fishing for Litter’ koji se provodi u zemljama Europske unije. Hvalevrijednoj akciji čišćenja mora od otpada koju tijekom koćarenja provode članovi tribunjske zadruge pridružili su se i znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Tako se podaci o prikupljenim količinama, sastavu i području prikupljanja morskog otpada unose u već spomenutu bazu podataka https://vrtlac.izor.hr/ords/apopub/ razvijenu za potrebe praćenja i koordinacije provedbe mjera protiv morskog otpada. Ovu bazu podataka osmislili su djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Što se među otpadom najčešće nađe u moru i na dnu mora? Plastika je najzastupljeniji dio morskog otpada, čak od 80 do 90 posto ukupne količine otpada iz mora kojega sakupljaju ribari su plastične vrećice uključujući i njihove dijelove, plastične boce, te folije za skupno zamotavanje.
Potvrđuje to i Petar Baranović, vlasnik koćarice ‘Sokol’ koji ploveći po srednjem Jadranu, uz morski ulov gotovo svakodnevno ulovi i – morski otpad.
-Ovo je vrijedan pilot – projekt ljudi koji vole more i od mora žive, a to su koćari i znanstvenici splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, a mi koćari sudjelujemo u tome, bez obzira jesmo li članovi Ribarske zadruge Tribunj ili ne. Logično je da tijekom koćarenja plastični otpad ne vraćamo u more nego da se izvadi i odlaže. Nekidan smo tako izvukli pune mreže s desecima kilograma plastičnih vrećica, a među otpadom najčešće zna biti plastičnih boca, ali i dijelova nautičke opreme – kaže Petar Baranović. On se nakon niza godina u aktivnoj politici 2017.godine vratio moru i koćarenju, te posebno pamti prvo isplovljavanje u blizini Nacionalnog parka Kornati.
– Sjećam se isplovljavanja put Murtera, na samo nautičku milju udaljenosti od Nacionalnog parka Kornati, u našim mrežama je bilo svega; plastike, dijelova nautičke opreme, a strah me i pomisliti što je tek u samom Nacionalnom parku, tamo je stanje puno, puno gore. – kaže Baranović.
Nakon što koćari otpad izvuku i sortiraju suočavaju se s novim problemom, nedostatka kontejnera za otpad.
-Na žalost do sada se država nije sjetila da na svako iskrcajno mjesto stavi i kontejner. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uložio je novac u dobre projekte, ali i ulupao milijune u one beznačajne. Nama nedostaju kontejneri za otpad na svim iskrcajnim mjestima, a Fond bi osim toga svakom ribarskom brodu trebao dati kontejner koji bi se praznio i trošak bi trebala prihvatiti država – kaže Baranović.
Kako navodi, koćari su otvoreni za suradnju, stoga podržavaju inicijativu pod nazivom KRMA, što je skraćenica koćarski ribolov i morski otpad osmišljena na splitskom Institutu. Upravo se na krmi koćarice odvija najvažniji dio aktivnosti – odvajanje morskog otpada od ribarskog ulova i njegovog pohranjivanja u vreće za smeće koje ostaju na brodu do pristajanja u luku.
-Mi smo odavno svjesni zagađenja našega mora koje je jednim dijelom i posljedica turističkog razvitka naše države, a nadamo se da će ovaj hvalevrijedan sustav zaživjeti na cijelom Jadranu kako bi sačuvali ovo bogatstvo našeg Jadranskog mora. Mi se ne bavimo aktivizmom, već konkretnim akcijama želimo da ovakav sustav opstane.- govori Baranović.
Kad bi se taj sustav proširio na cijeli Jadran, iz morskog okoliša moglo bi se ukloniti značajnih 10 – 20 posto morskog otpada. Prosječno jedna koćarica prikupi oko 5 kilograma morskog otpada po jednom spuštanju mreže. U 15-ak dana ribolova, koliko su u prosjeku mjesečno na moru, jedna koćarica može prikupiti između 230 i 300 kilograma morskog otpada što godišnje može biti oko 3 tone morskog otpada.
Nadajmo se da će nakon ove inicijative ribara i znanstvenika ‘Fishing for Litter’ zaživjeti na cijelom Jadranu.
Tekst: Ojdana Koharević
Foto: https://www.facebook.com/izorsplit
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije