Shadow

MORSKI KRASTAVAC / TRP – Super junak iz sjene – 1. dio

Prvo ću reć da su me sva nova saznanja o trpu oduševila. Od antipatične, oku nimalo ugodne živine trp je postao sve suprotno ikad, a u tekstu ćete vidit i zašto – vjerojatno ćete se zaljubit u ovog čudnog stvora, a ako ne to, sigurno će privući  vaše simpatije.

Svi dijelimo istu asocijaciju na morske krastavce/trpove, a to je da ih u 99% slučajeva viđamo kako nepomično kako leže na morskom dnu. Onda slijedi malo ružniji dio sjećanja: ako ih uzmemo u ruku, odjednom iz sebe počmu izbacivati nekakve užasno ljepljive „niti“ bijele boje, zbog čega nosi i lokalnu verziju naziva  „Morski k***c“ (ova riječ nije krastavac). Taj bijeli „štrcing“ se ispreplete i zalijepi svuda, pa ćete svakako morat odvojit dosta vrimena da ga uklonite s ruku, a pogotovo onih ronilačkih rukavica koje imaju bilo kakav grip. E sad, to bi bila prva asocijacija. Druga asocijacija dolazi odmah nakon toga, a tiče se ovih divljaka iz mog  i vašeg djetinstva koji su ih vadili njima gađali nas ostale. To ćemo potisnit duboko u sjećanju. Brrr.

Čim se bavi ova ljigava kreatura osim cjelodnevnog horizontalenja? Koja je njegova svrha? S kime dili morsku postelju i ko mu je best friend ili barem netko sličan da ga može razumit. S kime razmjenjuje mjehurić, dva, ko mi kada popijemo s nekim kavu, dvi?

    Slika 1 – Trp leži na morskom dnu  Waikīkī Aquarium » Sea Cucumbers (waikikiaquarium.org)

                                  Slika 2 – Trp u movingu  Morski krastavac. Načini zaštite i grabežljivci. upala kod žena (podarilove.ru)

Što mi zapravo znamo o njima? Pa isto što smo znali o ježincima– apsolutno ništa, osim da su skupa delicija koja vječno leži na dnu mora. Istina je zapravo miljama daleko od ovoga. Iznenađujuće je koliko zapravo trpovi znače za cijeli morski eko sustav.

Ako želite saznat o ježincima pročitajte prošla dva posta. Ježinci su zvijer, sablast i svemirski brod. Zapravo, morski ježinac je Darth Vader svih bentonskih organizama ikad zbog čega i više nego toplo preporučam čitanje postova o njima: JEŽINCI 1, JEŽINCI 2.

Super heroj u sjeni, faca, morski Batman

Pripadaju bentonskim organizmima što znači da svoj životni ciklus provode na dnu mora, za razliku od  primjerice riba koje slobodno plivaju u moru.

Iako su cijeli sluzavi i ljigavi – trpovi pripadaju porodici bodljikaša, a život ne provode uzalud ležući na morskom dnu, već kao i ježinci – imaju cjevaste (ambulakarne) nožice pomoću kojih se kreću. Da stvar bude jasnija, s donje strane imaju set nožica koje nazivamo trivij (tri ambulakara). Riječ je o nožicama koje na kraju imaju prijanjajuća ticala pomoću kojih se kreću i hvataju za dno, dok s gornje strane imaju bivij (dva ambulakara) – ove nožice su ipak kraće, zdepastije i nemaju prijanjajuća ticala na vrhu (neke vrste trpova uopće nemaju bivij).

Presmiješno je gledati kako se trpovi hrane. Uokolo usnog otvora nalaze se usna ticala, sve skupa izgleda kao brkovi sa rupom u sredini. Spomenuta usna ticala služe kao nekakve ruke pomoću kojih se uspijeva domoći hrane nakon čega je pohlepno trpa u usta. Na dnenvom meniju trpa se redovito nalaze planktoni i organske tvari koje „usisavaju“ iz morskog sedimenta. Bit njegova postojanja za kompletno funkcioniranje cjelokupnog morskog sustava je nešto ala kišna glista na kopnu, ali u malo drugačijoj i naprednijoj verziji. Mare cucumare Gti V6 😄.

Slika 3 – Marenda (preuzeto sa: Sea Cucumber Waking Up To Eat Is Just Amazing – YouTube)

Dakle, trp se hrani planktonima i organskim tvarima iz morskog tla (propadajuća biljna materija iz morskog tla, gljivice, pokojni morski organizmi koji su pali na morsko dno itd.). Svojim „brkovima“ ruje po morskom dnu i na taj način vrši bioturbaciju (inače, miješanje slojeva sedimenta pomoću živih organizama) i samim time regenerira morsko dno. Pojašnjenja radi: trp nam svima može očitat lekciju iz recikliranja. Tek kada shvatite na koji način reciklira hranu i shvatit ćete da je on zaista od ogromne važnosti za cijeli ekosustav. Čitaj ovaj opis i vidi sliku dolje: „Otopljeni fosfati i nitrati izlučeni od trpova u okolnu vodu mogu biti apsorbirani od strane koralja, mikroalgi, bakterija kojima se opet hrane trpovi i ostali detritivori. Time se zatvara reciklažni krug u ekosustavima.“ (L. FLANJAK, 2006, 6.) P.S. detrivori su oni organizmi koji se hrane detritusom (mrtvi organski materijal).

Slika 4 – Recikliranje nutrijenata. L. FLANJAK, 2006, 6.

Rujući „brkovima“ po dnu, obogaćuje ga kisikom, te ga čini rahlijim, čiščim i prozračnijim. S druge strane usisava u sebe sediment zajedno sa hranom koja se nalazi u tom istom sedimentu, nakon čega sebi odvoji hranjive tvari, a kroz probavu i vanka nazad u more ispušta pročišćeni morski pijesak. Ono malo hranjivih tvari što su ostale u pročišćenom pijesku postaju hrana za bakterije. Ukratko – trp čisti morsko dno od naslaga umirućih organizama i održava ga redovitim recikliranjem. Sada vi zamislite koliko je bitan njegov zanat, ako jedinka trpa godišnje procesira kroz sebe od 9 do 82 kg (KILOGRAMA) sedimenta.

Slika 5 – Piše vam na slici
(preuzeto sa: Sea Cucumber and their glorious poop that exceeds the mass of five Eiffel Towers – Proto Animal )

Ako ste se zapitali zašto toliko teksta posvećujem čišćenju morskog sedimenta razlog je sljedeći: morsko dno UVIJEK mora biti obogaćeno određenim udijelom kisika. Ukoliko ga nema možemo se pozdraviti i sa svime životinjskim što u moru obitava. Svi ste vidjeli cvjetanje mora – e sad…gusto cvjetanje algi doslovno zagušuje cijeli morski eko sustav što može dovesti do pomora (doslovno gušenja) morskih životinja jer kisik je svima prijeko potreban. Kako je moguće da jedne alge mogu napravit toliko sranja? Zar nije dobro šta more cvita? Ribe imaju šta jest? NE. Nije riječ o tome. Jednostavno – ukoliko dođe do vrlo gustog cvjetanja onda alge mogu iscrpit kisik u dva slučaja: kada rastu jer im potreban za disanje i kada odumiru jer im je potreban za raspadanje. Na taj način ukoliko izdominiraju prostor i svu količinu kisika uzmu za sebe, dok  ostalima ne ostane ništa, zbog čega dolazi do pomora raznih  drugih vrsta. Uglavnom, problem je gustoća algi i količina kisika u vodenom stupcu, ali zato je tu Mare cucumare Gti V6, usisavač na turbo pogon koji više puta reciklira isti materijal, te na taj način ne dopušta algama gusto naseljavanje. U to ime – kao ljudi, država, moreljupci, civili, gurmani plave i bile ribe, itd… trebamo paziti na kontrolirani izlov trpova (o tom malo poslije).

Mislila sam da ću bit inovativna i reć kako je trp superheroj koji čuva morski okoliš i brine da sve ide po planu, ali čitajući ostale članke primjetila sam da je već često puta dobio titulu „heroja u sjeni“ i to s punim pravom.

U drugom dijelu trpa (TRP 2) saznajte njegove super moći (a ima ih tri i nisu zajebancija), kako provode sexy time, ko im svrati na kavicu da im pravi društvo, zašto dišu na guzicu (točno tako) i još par pikanterija.

Čitamo se za par dana!

Tekst: Jelena Glamać

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije