Studenti u Hrvatskoj iz godine u godinu najčešće biraju ekonomske, pravne, tehničke znanosti, no posljednjih su godina među mladima sve popularniji studiji koji se bave istraživanjem mora. Potvrđuju to i na Fakultetu prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. -Interes za studij raste, prošle godine smo imali oko stotinu potencijalnih kandidata za Znanosti o moru, što je dvostruko više u usporedbi s otprije tri godine. Studenti su prepoznali naš Fakultet jer imamo odličan i mlad kadar profesora i asistenata, puno stručne prakse (laboratorijske vježbe i terenske nastave) i s obzirom da su nam radne grupe male možemo pružati kvalitetnu potporu svakom studentu. – kaže nam doc. dr. sc. Paolo Paliaga, šef Katedre za oceanografiju Fakulteta prirodnih znanosti u Puli.
Od prošle godine su osposobili nove učionice, praktikume i laboratorije koji su znatno pojačali infrastrukturu i mogućnost pružanja još boljih i kompletnijih nastavnih sadržaja.
Što studenti mogu naučiti kroz znanstvene projekte? -Na Fakultetu prirodnih znanosti provode se brojni znanstveni projekti u kojima su studenti često uključeni u svim fazama istraživanja, od terenskog uzorkovanja, preko laboratorijskih analiza, obrade podataka i interpretacija rezultata. Tematike koje se razvijaju na Fakultetu su jako raznolike i obuhvaćaju klimatske promjene, mikroplastiku, uzgoj školjkaša, molekularne analize bioraznolikosti u moru, ekološku ulogu i trofički položaj velikih morskih kralješnjaka, morske cvjetnice, mikrobne zajednice, želatinozni plankton i razne skupine invazivnih vrsta. Trenutno intenzivnije prate širenje termofilnih vrsta riba u sjevernom Jadranu, koje predstavljaju istovremeno novi problem, ali i potencijalni resurs za ribarstvo. Termofilne vrste riba stigle su u Jadran pod utjecajem klimatskih promjena i globalnogczagrijavanja, a najpoznatija je strijelka. Stoga znanstvenici žele utvrditi čime se ove ribe hrane te istražiti dinamiku njihovih populacija u Jadranu.
-Pratimo i pojave invazivnih vrsta s posebnim osvrtom na rebraše (Morski orah), na zelene alge roda Caulerpa i na Plavi rak. Konkretno za problematiku rebraša osim praćenja njihove rasprostranjenosti i sezonskih pojava provodimo istraživanja vezana za njihovo odstranjivanje iz balastnih voda. Testirali smo brojne tretmane i ubrzo ćemo publicirati naše rezultate koji bi mogli značajno doprinijeti u prevenciji proliferacija invazivnih vrsta koje se prenose balastnim vodama. – kaže doc.dr. Paliaga.
Prate se i hidrografski uvjeti kao i dinamika mikrobne zajednice u ekosustavima slanih močvara na području Istre. Mikrobne zajednice su jedan od temelja hranidbene mreže i služe kao odličan indikator stanja okoliša i eventualnih perturbacija ekosustava.
-Kroz sve navedene aktivnosti osiguravamo našim studentima dodatnu stručnu praksu, rad u laboratoriju i znatnu količinu znanstvenih podataka koji se onda koriste za pisanje njihovih završnih radova a ponekad i međunarodnih znanstvenih publikacija.-napominje doc.dr.sc.Paliaga.
Ova visokoškolska ustanova jedna je od najmlađih sastavnica i temelj razvoja prirodnih i znanosti na Sveučilištu u Puli. a niknuo je iz Odjela za prirodne i zdravstvene studije osnovanog 2015. godine kao temelj razvoja prirodnih i biomedicinskih znanosti na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Tako se pri Fakultetu izvodi preddiplomski sveučilišni studij Znanost o moru, pokrenut 2008. godine u suradnji s Centrom za Istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju. Fakultet trenutno zapošljava 9 djelatnika u znanstveno-nastavnim, suradničkim i stručnim zvanjima, te dodatno surađuje s većim brojem vanjskih suradnika s drugih sveučilišta i znanstvenih institucija iz Hrvatske i svijeta. Trogodišnji preddiplomski studij Znanost o moru jedinstveni je program u širem sveučilišnom okruženju a namijenjen je studentima s interesom za biologiju mora, oceanografiju te održivo upravljanje i zaštitu morskih ekosustava.
Studijski program osigurava stjecanje temeljnih znanja i vještina potrebnih za integrirani pristup problematici ekologije i ekotoksikologije mora, primijenjeno prvenstveno na Jadransko more kao jedno od temeljnih i najvažnijih prirodnih resursa kojima Hrvatska raspolaže. Temeljni cilj studija obrazovanje je stručnjaka koji će raditi u domeni zaštite mora i održivom upravljanju morskim resursima.
Po završetku studija studenti stječu akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/ca struke znanosti o moru (univ. bacc. mariscient.), a s obzirom na to da je interes mladih za ovaj studij sve veći, a prirodni resursi Jadranskog mora stalni predmet istraživanja, očekuje se da će se taj trend nastaviti.
Tekst: Ojdana Koharević
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije