More na kaštelanskim plažama zadnja 2-3 ljeta bolje je kakvoće nego prethodnih godina, no čistoća mora na tom području još uvijek nije u potpunosti zadovoljavajuća. To je među ostalim zaključak skupine stručnjaka okupljenih u projekt ‘Eurobath’ koji je započeo lani, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost. Ovaj projekt osmislio je i vodi dr.sc. Slaven Jozić, znanstveni suradnik u Laboratoriju za mikrobiologiju Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, a u projektu sudjeluju i znanstvenici i stručnjaci iz još nekoliko institucija: Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Zavoda za javno zdravstvo iz Rijeke, Zadra, Splita i Dubrovnika, Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu te Ericsson Nikola Tesla iz Splita.
Projekt se provodi na velikom broju plaža na području Rijeke, Zadra, Kaštela, Splita te Dubrovnika, no s obzirom na veću učestalost onečišćenja mora na kaštelanskim plažama, to je područje za znanstvenike poseban izazov. Što je cilj ovoga projekta otkriva nam dr.sc. Jozić: Cilj projekta je dati znanstvene temelje za bolje upravljanje kvalitetom mora za kupanje kroz bolji monitoring i zakonsku regulativu, a sve u svrhu bolje zaštite zdravlja ljudi i okoliša. Dosadašnji rezultati projekta već su dali neke smjernice koje će biti ugrađene u novu EU Direktivu o upravljanju vodama za kupanje, čije je objavljivanje planirano za početak 2023. godine. – kaže dr.sc. Jozić.
S obzirom da se na nekim kaštelanskim plažama i posljednjih godina bilježe povremena onečišćenja, projekt se stoga najintenzivnije provodi na području Kaštela, kako kroz značajno povećanje broja točaka uzorkovanja tako i kroz povećanje frekvencije uzorkovanja te utvrđivanje izvora onečišćenja. Tako se na plažama Torac, Kamp i Gojača istraživanja tijekom sezone kupanja obavljaju dva do tri puta dnevno, nekoliko dana u tjednu. Ovakvim pristupom bit će omogućeno točno utvrđivanje izvora i vrste onečišćenja, rizika od onečišćenja na svakoj od plaža, točna prostorna distribucija onečišćenja kao i doba dana kad je rizik od onečišćenja najveći. Moći će se također utvrditi poboljšanja kakvoće kao rezultat izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda. Korištenjem podataka istraživanja i strojnog učenja, bit će razvijen model predviđanja kakvoće mora koji će poslužiti kao nadopuna postojećeg monitoringa i omogućiti preventivna djelovanja u slučaju potencijalnih onečišćenja.
Zadovoljstvo znanstvenika uključenih u projekt itekako je opravdano jer je takvo sustavno praćenje stanja na kaštelanskim plažama već dalo dobre rezultate. –Već nakon dvije sezone provođenja projekta utvrđena su značajna poboljšanja kakvoće mora na predjelu između plaža Torac i Kamp, što je rezultat uklanjanja izvora onečišćenja, odnosno izgradnje kolektora te crpne stanice na predjelu Kaštilca u Kaštel Gomilici. Kakvoća mora na tom je dijelu tijekom ljeta 2022. godine bila neusporedivo bolja nego godinu prije, što će se zasigurno odraziti na kakvoću mora na dvije susjedne plaže, Torac i Kamp. Dodatna uzorkovanja mora na svih 11 plaža pokazala su da je na 5 plaža kakvoća lošija za najmanje jednu kategoriju kad se uzrokovanje obavlja jednom tjedno umjesto jednom u dva tjedna, kako je određeno Uredbom. To samo ukazuje na činjenicu da izvori onečišćenja nisu u potpunosti uklonjeni te da će za postizanje izvrsne kakvoće mora na svim plažama u Kaštelima trebati pričekati još neko vrijeme, dok se projekt izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda ne privede kraju. – kaže dr. sc. Jozić.
Inače, ispitivanja kakvoće mora za kupanje na hrvatskoj obali započela su davne 1989. godine, čime se Hrvatska ubraja u skupinu nekoliko mediteranskih zemalja s najdužom tradicijom sustavnog praćenja (monitoringa) kakvoće mora u Europi. Ispitivanja i kategorizacija mora obavljani su po tadašnjim pravilima, standardima i kriterijima koji se znatno razlikuju od današnjih pa je gotovo nemoguće povući paralelu između kvalitete mora tada i danas. Dodatni problem je što na žalost nije postojala niti baza podataka pa je upitno bi li se do istih moglo i doći. Tijekom postupka pridruživanja Europskoj uniji, Hrvatska je već 2008. godine, 5 godina prije nego li je postala punopravni član, u vlastito zakonodavstvo ugradila EU Direktivu o upravljanju vodom za kupanje (2006/7/EC). Nacionalna Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/2008) primjenjuje se od sezone kupanja 2009. Njom je određeno da se ispitivanja kakvoće mora tijekom sezone kupanja (01.06. – 30.09. ) obavljaju svaka dva tjedna na unaprijed određenim točkama uzorkovanja.
Ispitivanja na području vlastite županije obavljaju županijski zavodi za javno zdravstvo, a znanstvenu podršku zavodima, uključujući i razvoj i implementaciju metoda ispitivanja te razvoj i održavanje baze podataka, pruža Institut za oceanografiju i ribarstvo. Prve je godine službenim monitoringom bilo obuhvaćeno ukupno 905 plaža, da bi njihov broj do 2022. godine porastao na 1012.
Već se nakon prve godine monitoringa po EU pravilima pokazalo da je Hrvatska među zemljama članicama s najvećim udjelom plaža izvrsne kakvoće. U godini kad su objavljene prve konačne ocjene kakvoće (2012.), što uključuje rezultate iz sezone i tri prethodne sezone, udio plaža izvrsne kakvoće iznosio je 95.6 posto, da bi do 2022. godine taj udio porastao na 97.5 posto. Ovakvi rezultati svrstavaju Hrvatsku među prvih pet članica EU po kakvoći mora za kupanje. Rezultati bi bili znatno bolji da hrvatski kriteriji kakvoće nisu nešto stroži od EU, sve u cilju održavanja visoke kakvoće mora za kupanje i osiguravanja mogućnosti pravodobnog upozorenja nadležnih tijela i odgovornih službi u slučaju iznenadnog ili kratkotrajnog onečišćenja. Udio plaža s nezadovoljavajućom kakvoćom bio je u rasponu 0.44-1.1 posto na godišnjoj razini, što odgovara broju od 4-12 plaža i manji je od EU prosjeka koji je 2021. godine iznosio 1.5 posto. Kako kaže dr.sc. Jozić, najveći dio hrvatskih plaža s nezadovoljavajućom ocjenom od početka monitoringa pa do danas bio je u Kaštelanskom zaljevu, konkretno na području grada Kaštela.
Sa svojih 11 plaža obuhvaćenih službenim monitoringom, područje Kaštela čini oko 1 posto svih službenih plaža u Hrvatskoj ali je prosječan udio plaža ocijenjenih nezadovoljavajućom ocjenom znatno veći, čak 27 posto, kako na temelju godišnjih tako i na temelju konačnih ocjena. To je zasigurno posljedica stanja mreže kanalizacijskog sustava koja je desetljećima bila loše razvijena, a i ona postojeća bila je koncipirana na način da su otpadne vode iz domaćinstava ispuštane izravno u more, nerijetko uz samu obalu. Domaćinstva koja nisu bila spojena na kanalizaciju koristila su crne jame, koje su većinom bile nepropisno građene pa je sadržaj opet dospijevao u more, bilo kroz tlo bogato podzemnim vodama bilo putem mnogobrojnih kaštelanskih potoka koji su postali kolektori otpadnih voda područja kroz koje prolaze. – naglašava dr.sc. Jozić.
Tako su najslabije ocjene kakvoće bilježene uglavnom na području gornjih Kaštela, konkretno plaže Torac, Kamp i Gojača. Plaža Gojača niti jednom od 2009. godine nije bila ocijenjena izvrsnom ocjenom, kako godišnjom tako ni konačnom. Najbolje ocjene imale su plaža hotela Resnik te Gabine u Kaštel Štafiliću.
Iako je more na ovom području lošije kakvoće, posljednjih pet godina se ipak vidi poboljšanje. Smanjenje broja nezadovoljavajućih godišnjih ocjena bilježi se od 2017. godine, a konačnih od 2020. godine, ali period je prekratak da bi se s pouzdanošću moglo reći da je trend stvaran, osobito zato što su konačne ocjene zbog propisane metode izračuna prilično inertne te treba proći barem 3 godine da se vidi učinak poboljšanja.-objašnjava dr.sc. Jozić.
Trend umjerenog poboljšanja možda se najjasnije vidi po godišnjem broju prekoračenja graničnih vrijednosti praćenih parametara, koji od 2009. godine do danas bilježi umjereni trend pada, osobito izražen od 2017. godine. Jedino odstupanje je 2019. godina kada su Kaštela zabilježila rekordan broj gostiju, više od 105 tisuća. Rekordan broj gostiju je očito bio prilično veliko opterećenje i odrazio se na kakvoću mora, zabilježivši i rekordan broj plaža s nezadovoljavajućom konačnom ocjenom kakvoće mora, čak 4.
Novi sustav odvodnje na području Kaštela djelomično je pušten u rad tek 2014. godine. Cilj izgradnje ovog suvremenog sustava odvodnje i pročišćavanja je stvaranje uvjeta za pravilan i ekološki prihvat i odvodnju otpadnih voda uz obalu Kaštelanskog zaljeva te uklanjanje glavnog izvora postojećeg onečišćenja zaljeva. Realizacijom projekta izgradnje sustava poboljšanja vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u aglomeraciji Kaštela-Trogir koji je u tijeku, omogućit će se povećanje stope priključenosti na sustav javne odvodnje sa 36 posto na 95 posto stanovništva aglomeracije Kaštela – Trogir do kraja projekta (2023.) i na 98 posto nakon toga (2025.). Postojeći centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na Divuljama bit ćenadograđen s mehaničkog na biološki.
Sve navedeno trebalo bi rezultirati značajnim poboljšanjem kakvoće mora za kupanje te omogućiti da Kaštela sa svojih 120 godina tradicije turizma na karti turističkih odredišta opet zauzmu mjesto koje im pripada. Stoga je važno što se kakvoćom mora na kaštelanskim plažama bave i znanstvenici, a dok stanje ne bude potpuno zadovoljavajuće, morat ćemo se pomiriti s činjenicom da će se neke kaštelanske plaže povremeno zacrvenjeti na karti kakvoće mora za kupanje u Hrvatskoj.
Tekst: Ojdana Koharević
Fotografije: https://kastela-info.hr/fotogalerija
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije