Shadow

Početak jedrenja i prva regata u Dalmaciji

U pomorskim godišnjacima austrougarskih pomorskih vlasti od 1875. do 1914. godine navedeni su popisi brodova za razonodu (jahti) na obali Austro-Ugarske Monarhije, s podacima o imenu broda, luci pripadnosti, zapovjedniku, dimenzijama i tonaži, mjestu i godini gradnje, broju posade, vlasniku i njegovom prebivalištu. Prema tom popisu prva jahta u Dalmaciji bilo je kuter na jedra “Celestial Empire” Frane Bonačića pok. Prospera iz Milne na Braču, sagrađena 1873. godine u Milni.

“Gabrijela”, suvlasništvo Kraljevića, Bodlovića i Jelinčića iz Bola na Braču, porinuta je godinu kasnije u Gružu, a “Mica”, braće Nika i Ante Dubokovića iz Jelse izgrađena je 1878. godine u Starom Gradu na Hvaru. Na popisu su i jahte “Valerie” i “Nair” dubrovačkog plemića konte Bernarda Caboge, pa “Mars” i “Marte” Mate Druškovića iz Korčule, “Rosina” Josipa Depola iz Korčule i “Mauz” Roberta Skode iz Dubrovnika. Spominje se i brza jedrilica kuter “Cvijeta” Dinka Bijankinija iz Starog Grada i veliki broj sportskih brodova na jedra iz Zadra.

U navedenom razdoblju više od 30 brodova iz Dalmacije upisano je u registar jahti. Najveća među njima bila je “Nirvana” već spomenutog dubrovačkog plemića konte Bernarda Caboge. Dužine 23,65, širine 5,37 i s gazom od 2,90 metara, sagrađena je u Korčuli 1903. godine.

Osim spomenutih brodova širom Dalmacije je bilo i dosta manjih brodova koji nisu bili upisani u registar jahti, a jedrili su i krstarili uglavnom sami. Samo manji broj tih brodova bio je učlanjen u jedriličarski klub Adria iz Splita, koji je bio osnovan 1890. godine. Osim ovog kluba postojalo je i austrijsko jedriličarko društvo Yachtgescwader, osnovano 1896. godine, u kojem je bilo nekoliko jahti i manjih jedrilica austrijske ratne mornarice. Inače, prvi hrvatski jedriličarski klub je Plav iz Krka, osnovan 29. svibnja 1875. godine.

Pretpostavlja se da međusobnih natjecanja  ovih klubova nije bilo jer o tome ne postoje nikakvi podaci, a prva poznata organizirana jedriličarska regata u Dalmaciji održana je u Kaštel Starom krajem kolovoza 1904. godine. Prigodom crkvene svečanosti stogodišnjice prijenosa kosti sv. Felicija, Odbor za proslavu objavio je će se među ostalim pučkim zabavama u Kaštelanskom zaljevu održati jedriličarska regata sa sljedećim rasporedom:

kako dopusti vjetar, utrka se obavlja 28. ili u iduća dva dana;

  1. u trci smiju sudjelovati svakojaki čamci, samo ne dulji od 8 metara, a isključeni su i kuteri;
  2. u 3 sata poslije podne poredat će se svi prijavljeni čamci (guci, pasare, gaete)

između novog mula i kavane na obali u onom redu kako će ga označiti Odbor;

  1. na treći znak polaska svi će se uputiti: ako bude istočni vjetar prema Slatinama, a ako bude zapadni vjetar, prema poluotoku Marjan; odakle će se vratiti cilju između kavane na obali i novog mula;
  2. takmičarki odbor zabilježit će red dolazaka na cilj, a nagrade će se dijeliti uz sviranje glazbe u 7 sati uveče kako slijedi: prvome jedan umjetnički trofej, drugome dvije boce šampanjca i šest boca maraskina i trećemu živo odojče u vreći;
  3. pri jedrenju čamce prate dva člana žirija na kuteru “Nika” dra Petra Kambera;
  4. svi koji aktivno sudjeluju moraju nositi bijelu odjeću, a za potanje obavijesti i pravila utrke obratiti se Odboru.

Navedeni raspored ujedno je i prvi raspis s predviđenim propozicijama za neku jedriličarsku regatu u Dalmaciji, između ostalog objavljenog i u zadarskom “Novom listu”.

Nekoliko dana prije regate prijavilo se više od 25 jedrilica iz Kaštela, Trogira i Splita, a za suca utrke bio je postavljen Pave Katalinić, tada poznati ljubitelj pomorskog sporta. Podaci o tome kojom se od navedenih ruta plovilo, konačnom broju učesnika, kao ni o pobjednicima nisu poznati.

Prva Labudova regata

Prvu regatu labudaši su organizirali prije osnivačke sjednice Skupštine, odnosno odobrenja vlasti za redovito djelovanje.

Radosnu vijest objavio im je splitski list Život, od 21. kolovoza 1924. g., najavom da u nedjelju 24. kolovoza mladi JPŠK “Labud” priređuje prvu jedriličarsku, regatu za “guce” i “pasare”, između kupališta “Bagno Polo” (danas istezalište društva “Lubin” na Matejuški) i pensiona “Split” – Šiler (danas Vila Dalmacija na Mejama), tamo i natrag te s mogućnošću promatranja s Marjana i Marjanske obale.

Regata nije uspjela jer su neki jedriličari koristili tende jedreći u krmu, a neki bacali balast u more. Ova regata, iako nije uspjela, koliko se pamti bila je zametak sustavnog i organiziranog gajenja ove grane pomorskog sporta.

Druga regata “Labuda” održana je četrnaest dana kasnije, uz propozicije za brodove ispod i iznad 5 metara dužine.

Tom prilikom lučki kapetan Ivan Gabelica napisao je članak Nešto o športskim utakmicama na jedra u splitskom listu Novo doba pozdravljajući održavanje prvih jedriličarskih regata i ujedno upo­znavajući javnost s raznim tipovima jedrilica.

Nijedan sport ne zahvaća tako mnogostrano dušu špor­taševu i vrši na nju blagotvoran utjecaj kao ovaj. Hrabrost, odlučnost, brzina mišljenja, logika i domišljatost, svojstva su koja nalaze sjajnog podgajivača u jedrenju – veli se na kraju ovog članka.

Regata je održana 7. rujna 1924. g. s time da je okretište bilo premješteno iz uvale Šiler u uvalu Firule. Unatoč istodobnoj nogometnoj utakmici između rivala “Hajduka” i “Građanskog” iz Zagreba, luka je bila puna jedrilica i gledatelja. Borba se uglavnom vodila između jedrilica: “Jugosloven”, “Gusar”, “Eol”, “Vesna” i “Dove”.

Prvi na cilj stigao je “Jugosloven” (“Labud”), korm. Nenad Grisogono, uz posadu Dalibor Ljubić i Vinko Reić, drugi “Eol” korm. Leo Lemešić sa Marinom Lemešićem i treći “Dove”(“Adria”), korm. Albert Ilić, uz Alberta i Marina Pavlovića.

Tekst: Damir Višić

Fotografije: enciklopedija.hr, jk-jugo.hr