Inćuni u Jadranu su u prelovu, što znači da je masa izlovljenih inćuna veća od prirodnog prirasta, no unatoč prelovu, ova riblja vrsta u zadnje vrijeme pokazuje određene pozitivne pomake. Dobre brojke prate tunu, nakon kolapsa otprije desetak godina, sada se bilježi pozitivan prirast, a pozitivan trend bilježi i trlja.
Ovo je dio trenutnog stanja morskih resursa u Jadranu, kaže nam dr.sc. Nedo Vrgoč, znanstveni savjetnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Kako kaže dr.sc. Vrgoč, u lovinama u Jadranu pojavljuje se veliki broj vrsta – od kojih je preko pedesetak gospodarski značajnih.
-Neke vrste pokazuju pad ulova i biomase, neke porast, a većina pokazuje izrazite fluktuacije unutar godine, ali i ciklične fluktuacije kroz duži niz godina. Neke su vrste kratkoživuće i kao takve su otpornije na eksploataciju (npr. glavonošci, sitna plava riba..) Neke su dugoživuće i većih dimenzija i zbog toga su osjetljivije na eksploataciju (većina komercijalnih vrsta).
Najosjetljivije na eksploataciju su hrskavičnjače, zbog sporog rasta, male reprodukcijske moći i velikih dimenzija. Zbog toga one prve stradavaju kod intenzivne eksploatacije, a zbog čega ih znanstvenici i uzimaju kao indikatore stanja resursa. Stanje nije isto u svim dijelovima Jadrana – tako je uz istočnu obalu stanje znatno bolje, a uz zapadnu (talijansku) stranu gore i to najviše zbog različite razine eksploatacije.
I u našem hrvatskom ribolovnom moru stanje nije svugdje isto: tako zaštićenija područja pokazuju bolje stanje (npr. Kanalska područja srednjeg Jadrana), dok je u nezaštićenim područjima stanje gore (otvoreni Jadran, kanali sjevernog Jadrana).
Znanstvenici procjene stanja rade na godišnjoj razini za prethodnu godinu, za cijeli Jadran, zaključne stokove – djeljive stokove. Procjene provode zajedno znanstvenici svih zemalja kojelove u Mediteranu kroz Znanstveni tehnički i ekonomski komitet za ribarstvo EU (tzv.STECF) kao i kroz Znanstveni komitet za ribarstvo Opće komisije za ribarstvo Mediterana (SACGFCM). Stanje se ocjenjuje na osnovi službenih podataka o ulovu i znanstvenog monitoringa, a validacija procjena radi se na međunarodnoj razini i tek tada procjene postaju službene.
Zadnja procjena SAC GFCM prihvaćena u lipnju ove godine je za 2021.godinu i službena će bitiNa plenarnoj sjednici GFCM u studenom, a nova procjena za 2022. započela je prije nekoliko dana na sastanku STECF-a u Rimu.
Prema zadnjoj procjeni stanja (2021.) ovakvo je stanje s plavom ribom: inćun – što se tiče ribolovne smrtnosti vrsta je u prelovu, ali biomasa pokazuje blagi porast u zadnjim godinama. Analiza stanja morskih resursa ne može proći bez nekada glavne hraniteljice – srdele, a znanstvenici su imali probleme s procjenom tako da konačna procjena nije napravljena. Na žalost, svi trendovi stanja populacije su loši što uključuje smrtnost, biomasu, novačenje, pecaturu …)
Za razliku od srdele, dobri pokazatelji su za tunu:, nakon kolapsa populacije prije desetak godina, ICCAT uvodi plan oporavka i drastično smanjenje kvota, nakon čega nastupa toga oporavak populacije tako da je sada stanje dobro i razmišlja se o povećanju kvota ulova.
Kad se govori o koćarskim vrstama, oslić je još uvijek u prelovu, no ipak su u zadnjih 4-5 godina vidljive pozitivne promjene biomase, ulova, novačenja, smrtnosti. I škamp je u prelovu, ali se I kod njega uočava povećanje biomase i smanjenje smrtnosti.
Trlja već duži niz godina pokazuje relativno stabilno stanje, kozice su u prelovu, iako je stanje u našim vodama relativno dobro, (općenito stanje kozice u Jadranu je loše zbog velikih negativnih promjena u južnom Jadranu i Jonskom moru), kaže dr.sc. Vrgoč.
U prelovu je i list, ali se uočava postupni oporavak populacije – i to pogotovo kao posljedica restriktivnih mjera koje su provođene u posljednje vrijeme s talijanske strane.
-Općenito se vidi blagi oporavak stanja većine koćarskih resursa i to poglavito kod onih vrsta čiji je životni ciklus vezan uz Jabučku kotlinu nakon proglašenja Zaštićenog ribolovnog područja u Jabučkoj kotlini (FRA Jabuka/Pomo Pit ), a najbolji oporavak pokazuju škamp, oslić, grdobina, neke hrskavičnjače, patarača. – naglašava dr.sc. Vrgoč.
Zabrinjavajuće je te izrazito loše stanje uz zapadnu obalu Jadrana i u IGP (Isključivom gospodarskom pojasu), a u našem ribolovnom moru stanje je najnepovoljnije uz obalu Istre, i to kako za koćarske vrste – tako i naročito za rampon, za kojega je sada u pripremi Plan upravljanja.
Na Jadranu se inače provode regionalne mjere zaštite resursa koje vrijede za cijeli Jadran, ali i mjere na nacionalnoj razini. Tako se provodi ICCAT plan upravljanja za tunu, te regionalni višegodišnji planovi upravljanja; za malu plavu ribu – (uključuje zamrzavanje kapaciteta flota, limitiranje ulova, limitiranje broja dana, lovostaji, priprema za sustav kvota i MSY).
U regionalnom višegodišnjem planu za koćarski ribolov provode se mjere koje uključuju zamrzavanje kapaciteta flota, nelinearno smanjenje ribolovnog napora, uspostavu zaštićenih područja, priprema za gospodarenje putem MSY). U Jadranskom moru provode se i nacionalne mjere; od kojih su najvažnije i najučinkovitije izrazito restriktivne prostorno – vremenske zabrane za sve tipove ribolova (plivarice – velika razina zaštite u kanalskim područjima, koća – preko 40 posto mora je trajno zabranjeno za koćarenje, priobalni ribolov – velika površina pod različitim zabranama).
Jedna od mjera su i lovostaji, za plavu ribu, te za pojedine, za priobalne vrste, a propisuju se i ograničavaju konstrukcijske karakteristike alata, minimalna lovna dužina, ograničenje veličina plovila.
Privremene obustave ribolova (plava riba, koćarenje) provode se sa i bez obeštećenja ribara kroz nacionalne i EU fondove. Provode se i interventne obustave ribolova (npr. prilikom pojave većih količina nedoraslih primjeraka). Vrlo dobre rezultate postigla je uspostava zaštićenog područja (FRA Jabuka) nakon čega je došlo do djelomičnog oporavljanja morskih resursa.
Sve to ukazuje da se dobrim odlukama i stalnim praćenjem stanja svih institucija, stanje morskih resursa može obnoviti,a negativni trendovi neka budu upozorenje za spas ugroženih vrsta.
Tekst: Ojdana Koharević
Foto: Luka Kolovrat
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije