Shadow

KAKO PREPOZNATI PODVODNI ARHEOLOŠKI LOKALITET I ŠTO UČINITI KADA GA PRONAĐETE?

Neka od najznačajnijih podvodno arheoloških otkrića dogodila su se sasvim slučajno. Tijekom godišnjeg odmora u Kalabriji 1972. G. Stefano Mariottini, roneći na dah, pronašao je dvije brončane skulpture neprocjenjive vrijednosti, poznate pod imenom Ratnici iz Riacia.

Stefano Mariottini, pronalazač skulptura poznatih kao Ratnici iz Riace, Kalabiriji 1972.g.

Izvor https://www.gardencourtantiques.com/an-archeaological-mystery-discovering-the-riace-warriors-august-1972/

Stefano je ugledao ruku koja je virila iz pijeska i prestravio se. Ubrzo je shvatio da je ruka od bronce i počeo je otklanjati pijesak sa skulpture. Kako sam kaže, nije mogao prestati, jer je kip boga ili ratnika koji se otkrivao pred njim bio neopisive ljepote. Skulpture su izrađene u antičkoj Grčkoj polovicom 5. St pr.Kr. Uvrštavaju se u najvrijednija umjetnička ostvarenja čovječanstva.

Ratnici iz Riace – Izvor https://www.gardencourtantiques.com/an-archeaological-mystery-discovering-the-riace-warriors-august-1972/

Jedini u cijelosti sačuvani teret broda iz ranorimskog vremena u Splitsko-dalmatinskoj županiji pored otočića Šćedra pokazao se svojim pronalazačima nakon dvije tisuće godina od potonuća u veličanstvenom prizoru uredno posloženih amfora u tri reda na morskom pijesku. Pronašli su ga lokalni ribari skupa s podvodnim arheolozima i udrugom Prijatelja otoka Šćedra, što je rezultat njihove dugogodišnje suradnje. Drvena konstrukcija broda koja se nalazila iznad pijeska vremenom se razgradila pa su amfore poput umjetničke instalacije ostale izložene vjekovima na morskom dnu.

 

Prvi znanstveni pregled tereta amfora rimskog broda kod otoka Šćedra, 2./1.st.pr.Kr., fotografija: Saša Denegri

Međutim, rijetko se podvodna arheološka nalazišta pojavljuju pronalazačima sasvim jasno u svoj svojoj ljepoti, značenju i veličini kao u filmovima o Indiana Jonesu ili Lari Croft.  Češći je slučaj da se lokaliteti pod morem ili vodom pojave samo u tragovima poput nerazumljivih građevinskih struktura koje u vodenom ambijentu znaju izgledati kao prirodne stijene. A nekada i prirodne stijene mogu izgledati kao rukom građeni zidovi.

Zidovi vjerojatnog bazena za ribu, podvodne strukture rimske vile maritime na otoku Šćedru, 1.-4.st.pr.Kr., fotografija: Tea Katunarić Kirjakov

Raštrkani ili pojedinačni ulomci keramičkog posuđa, cigli, gotovo neprepoznatljiva drvena građa koja se pod vodom doimlje poput spužve ili različiti slojevi sedimenata, mogu nevještom oku izgledati beznačajno. Svaki takav naizgled nevažan nalaz treba prijaviti lokalnom muzeju i nadležnom Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske kako bi profesionalni podvodni arheolozi odredili starost, veličinu, kontekst, kulturološku, povijesnu i ambijentalnu vrijednost nalazišta. Jedino stručno oko može primijetiti da li se pod naslagama mulja, pijeska i trave krije još cjelovitih nalaza poput amfora, drvene oplate broda, ili procijeniti da li se u nataloženim kulturnim slojevima nalaze vrijedni dokazi ljudskog postojanja.

Konstrukcija od drvenih pilona i drvene oplate uz kameni nasip, lučica Poljuda (Stari Mornar) u Splitu, fotogrametrija: Nikola Perlaš Malenica, Tea Katunarić Kirjakov i Miro Dušić, projekt PIK Mornara sufinanciran od Splitsko-dalmatinske županije kroz projekt Pomorsko je dobro za 2021.g.

Tako je stručno oko arheologa zamijetilo važnost lokaliteta na kupalištu Bonj u Starom Grad na otoku Hvaru gdje je sačuvan jedini izvorni dio antičke obale prvog pouzdanog datiranog grada u Hrvatskoj helenističkog Farosa, kasnije rimske Farije. Dojavom starograjskog ribara Mladena Dulčića o neobičnoj hrpi kamenja u uvali Široka na otoku Hvaru, arheolozi su utvrdili da je u uvali potopljen brod iz kasnoantičkog perioda opterećen balastnim kamenjem.

Nalaz novovjekovnog površinskog keramičkog materijala u uvali Tiha Paklina, otok Hvar, fotografija: Tea Katunarić Kirjakov

Svako uzimanje nalaza i narušavanje nalazišta zbog znatiželje i sa željom da se kao uspomene prikupe ili prodaju lijepi i rijetki predmeti nepovratno uništavaju cjelinu lokaliteta i brišu vrijedne podatke ljudskog postojanja i djelovanja u prošlosti. UNESCOva Konvencija o zaštiti podvodne arheološke baštine, Pariz 2001.g., ističe da je podvodna kulturna baština sastavni dio kulturne baštine čovječanstva i osobito značajan faktora u povijesti ljudi, naroda i njihovih međusobnih odnosa. Stoga odgovornost za njenu zaštitu počiva na svim državama, međunarodnim organizacijama, znanstvenim institucijama, stručnim udrugama, arheolozima, roniocima, drugim zainteresiranim stranama i široj javnosti.

Istraživanje antičke obale helenističkog Farosa osnovanog 384.g.pr.Kr., kasnije rimske Farije, Bonj u Starom Grad na otoku Hvaru, fotografija: Tea Katunarić Kirjakov,  projekt Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu sufinanciran od Splitsko-dalmatinske županije kroz projekt Pomorsko je dobro za 2021.g.

Konvencija strogo osuđuje i zabranjuje potragu za blagom (eng. treasure hunting) i amaterska istraživanja koja su usmjerena na trgovinu umjetnina. Kako bi se jasno razgraničila amaterska od znanstvenih istraživanja te se uspostavili međunarodni standardi podvodno arheoloških istraživanja UNESCO je izdao online Priručnik za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. Znanstvena podvodna arheološka istraživanja se pomno planiraju, imaju jasan cilj i razrađen plan, znanstvenu metodologiju, program dokumentiranja, financijski plan i rokove te razrađene sigurnosne mjere.

Čišćenje skifosa, helenističke čaše za ispijanje vina, nalazište antičke obale helenističkog Farosa, kasnije rimske Farije, Bonj u Starom Grad na otoku Hvaru, fotografija: Tea Katunarić Kirjakov,  projekt Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu sufinanciran od Splitsko-dalmatinske županije kroz projekt Pomorsko je dobro za 2021.g.

Oslanjaju se na rezultate prethodnih istraživanja, kao i na iskustva, vještine i znanje sudionika istraživanja. Imaju razrađen plan analize nalaza, nalazišta i uzoraka, kao i program njihovog čuvanja nakon istraživanja. Tijekom znanstvenog istraživanja blisko se surađuje s drugim znanstvenim institucijama i muzejima te Ministarstvom kulture kojem se nakon istraživanja podnosi stručni izvještaj. Obaveza znanstvenog istraživanja je i objava rezultata istraživanja u stručnim časopisima i popularnim medijima kako bi nova otkrića bila dostupna širokoj javnosti.

Balastno kamenje kasno antičkog broda, uvala Široka, otoku Hvaru, fotogrametrijski snimak: Mariusz Milka

Kako su započela arheološka istraživanja u svijetu i Hrvatskoj čitajte u sljedećem nastavku.

Priručnik za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu dostupan je na poveznici http://www.unesco.org/culture/en/underwater/pdf/UCH-Manual.pdf

 

Popis Muzeja Republike Hrvatske dostupan je na poveznici https://upisnik.mdc.hr/

Popis Konzervatorskih odjela Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske dostupan je na poveznici

https://min-kulture.gov.hr/kontakt-103/konzervatorski-odjeli-16811/16811

Tekst: Tea Katunarić Kirjakov

Ovaj tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama.