Morske kornjače su mala skupina simpatičnih životinja koja broji tek sedam vrsta koje nastanjuju sva mora i oceane. Sve su one ugrožene zbog karakterističnih značajki njihova životnog ciklusa u velikoj mjeri povezanih s intenzivnim ljudskim djelatnostima. Ta je spoznaja potaknula institucije mediteranskih zemalja – Hrvatske, Italije, Slovenije, Cipra, Grčke i Malte, da 2016. godine pokrenu europski projekt „Zajedničke akcije za poboljšanje statusa zaštite i očuvanja populacija morskih kornjača Europske unije – LIFE EUROTURTLES“. Projekt je fokusiran na dvije vrste morskih kornjača – glavate želve (Caretta caretta) i zelene želve (Chelonia mydas) i područja koja su od iznimne važnosti za očuvanje populacija tih dviju vrsta morskih kornjača koje borave u Mediteranu jer su to staništa neophodna za razmnožavanje i ishranu jedinki obje vrste. Ujedno su to i područja s osobitim intenzitetom antropogenih aktivnosti što se poglavito odnosi na ribarstvo i izgradnju u obalnom pojasu.
Morske kornjače dio su naše faune i opažanje ovih životinja, osobito na otvorenom moru, nije neobična pojava. Ipak, većina ljudi, pa čak i onih koji su često na moru, rijetko ih viđa. Nekoliko je razloga tome. Naime, morske kornjače uglavnom borave na otvorenom moru, s vanjske strane otoka i izvan zatvorenih kanala, a razina ljudskih aktivnosti najveća je pak u priobalju, gdje morske kornjače rjeđe obitavaju. Osim toga, kornjače veliki dio vremena provode uz morsko dno, pa su tako opet izvan vidokruga ljudi. No, kada se i odmaraju na površini, tek mali dio životinje viri iz mora pa ih je teško uočiti. Oni koji ih ipak opaze, najčešće pozitivno reagiraju i vesele se prilici da ih promotre. Međutim, u tom nastojanju često se upuštaju u radnje koje mogu uznemiriti životinju.
Često je pitanje znatiželjnika Koliko ima morskih kornjača u Jadranu? odnosno Kolika je uopće njihova populacija u Jadranu sveukupno? ili Opada li ili raste njihov broj? itd. Može se reći da je brojnost i rasprostranjenost morskih kornjača u Jadranskom moru različita među vrstama. Opažanja zelene želve su malobrojna i dolaze uglavnom iz južnog dijela Jadrana zbog čega je važno prikupljati nove podatke koji mogu pomoći da se bolje procijene njihove demografske parametre i poduzmu odgovarajuće korake za njihovu zaštitu. S druge strane, mnogo je više dostupnih podataka koji se odnose na glavatu želvu. Sjeverni Jadran jedno je od najplićih područja u Sredozemnom moru zbog čega predstavlja važno stanište za ishranu i prezimljavanje velikog broja jedinki. Na temelju istraživanja iz zraka procijenjeno je da u ljetnim mjesecima ovdje boravi oko 50.000 životinja. Promjene brojnosti morskih kornjača teško je utvrditi kratkoročnim istraživanjima budući da se radi o životinjama koje žive dugo i sporo rastu pa su ponekad potrebna desetljeća praćenja da bi se utvrdio utjecaj pojedinih ljudskih aktivnosti ili mjera zaštite.
Morske kornjače migratorna su bića. To znači da one nakon odrastanja uz naše obale odlaze iz našeg mora, putuju Sredozemljem, i vraćaju se na svoja gnjezdišta, tople, pješčane plaže u Grčkoj, Libiji, Turskoj ili Cipru (osobito je to intenzivno u vrijeme razmnožavanja). Na tom svom putovanju Sredozemnim morem morske kornjače nailaze i na mnoge opasnosti, a to su osim raznih predatora, i ribarski alati, zatim sve agresivniji turizam koji se očituje kroz sve veći broj plovila, uništavanje staništa i onečišćenje, posebice plastičnim otpadom.
Sudar s plovilom među češćim je uzrokom ozljeda kod morskih kornjača koje pristižu u oporavilišta ili su pronađene uginule. Ove životinje teško je primijetiti dok odmaraju na morskoj površini, a često one nisu niti u stanju dovoljno brzo izmaknuti se ispred nadolazeće brodice. Opasnosti im prijete i kad stignu do grčkih, libijskih, ciparskih ili turskih pješčanih plaža gdje su im gnijezdišta, i to od turista, kupača. Naime, kada kornjače tamo stignu, na plažama je već previše ljudi, turista koji koriste ležaljke, suncobrane i ostale turističke potrepštine. Povećana ljudska aktivnost uzrokuje i porast buke u morskom okolišu koja utječe na ponašanje morskih kornjača. Tako, i tako i ne znajući, ljudi doprinose uništavaju, ne samo gnjezdišta morskih kornjača na tim plažama, nego dovode u opasnost i same mlade kornjače kojima je važno čim prije stići do mora, a što im je često jako otežano upravo zbog raznih svjetala i zvukova restorana na plaži koji te mlade kornjače mogu itekako dezorijentirati i onemogućiti im dolazak do mora.
Sve aktivnosti projekta izravno utječu na izradu i uspješnost buduće provedbe mjera zaštite i očuvanja morskih kornjača budući da pridonose kvaliteti dostupnih podataka i utječu na svijest javnosti čija je podrška potrebna kako bi se mjere prikladno primijenile. Na temelju podataka prikupljenih predviđenim aktivnostima, a u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode RH, planira se pripremanje potrebne dokumentacije koja će omogućiti uspostavljanje novog Natura 2000 zaštićenog područja u moru koje će za cilj imati očuvanje populacije glavate želve u Jadranskom moru. Također će se istražiti mogućnosti za smanjivanje negativnog utjecaja ribarstva na morske kornjače korištenjem inovativnih načina za smanjivanje smrtnosti uslijed upetljavanja u ribolovne alate i informiranjem ribara o načinima ophođenja sa slučajno ulovljenim životinjama odnosno područjima koja su važna za ove životinje.
Kako bi se te ugroze ipak, ako ne u potpunosti spriječile, barem smanjile, partneri u projektu osmislili su aplikaciju sustava „građanske znanosti“ radi senzibiliziranja i edukacije ribara i građana. Više o samoj aplikaciji te kako se uključiti može se saznati na http://www.euroturtles.eu/public-engagement.html?page=how-you-can-help.
Aplikacija je izrađena na jezicima zemalja sudionica projekta: hrvatskom, engleskom, slovenskom, talijanskom, grčkom i malteškom kako bi je koristili domaći građani (ribari), ali i turisti koji posjećuju te zemlje. Na stranicama projekta www.euroturtles.eu dostupne su sve informacije, a zainteresirani mogu saznati razne zanimljivosti o projektu, mogu se pogledati kratki video filmovi o životu morskih kornjača, njihovom gnjiježđenju, o opravilištima za kornjače itd., a mogu se i preuzeti informativni materijali (brošure, promotivni letkci, pa i slikovnica za djecu i dr.)
Sva dosadašnja istraživanja stvorila su temelj za uključivanje želvi u popise vrsta od posebnog interesa brojnih međunarodnih konvencija i sporazuma pod okriljem Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Europske Unije.
Projektom koordinira Hrvatski prirodoslovni muzej, a voditelj projekta je viši kustos muzeja, doc. dr. sc. Draško Holcer. Osim što Hrvatski prirodoslovni muzej vodi aktivnosti vezane uz koordinaciju cjelokupnih projektnih aktivnosti i izvješćivanje prema Europskoj komisiji, muzej provodi i dio istraživanja koja uključuju zračna istraživanja u sjevernom Jadranu s ciljem identifikacije područja značajnih za očuvanje glavate želve, zatim aktivnosti podizanja svijesti javnosti te izradu i provedbu mjera zaštite. Uz muzej, u projektu u Hrvatskoj sudjeluje i Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora iz Velog Lošinja koji se bavi aktivnostima na smanjenju slučajnog ulova želvi kroz edukaciju ribara, proučavaju nove metode koje mogu pomoći da kornjače ne zalutaju u mreže stajaćice, zatim sudjuluju u obilježavanju glavatih želvih novim GSM odašiljačima kojima se prate njihove migracije te vodi oporavilište za morske kornjače. Doprinos projektu daje i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH kroz aktivnosti vezane uz identifikaciju potencijalnih područja za uključivanje u ekološku mrežu Natura 2000, a projekt podupiru i Grad Zagreb i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Mobilna izložba „Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača”
Aktivnosti očuvanja i zaštite koje se provode ovim projektom osmišljene su da djeluju na najznačajnije prijetnje u pojedinim područjima i u pojedinim zemljama, a zajednički one omogućavaju zaštitu želvi na cijelom području njihova obitavanja. Važne aktivnosti u svim zemljama uključenim u projekt, tako i u Hrvatskoj, je podizanje svijesti javnosti o potrebi očuvanja morskih kornjača i morskog okoliša kroz medijske istupe, predavanja, radionice i sl. Jedna od važnijih aktivnosti je i mobilna izložba “Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača” autora doc. dr. sc. Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i stručnih suradnika izv. prof. dr. sc. Bojana Lazara sa Sveučilišta na Primorskom iz Kopra i dr.sc. Paolo Casalea sa Sveučilišta iz Pise, koja kroz 16 panela govori o životu morskih kornjača u Sredozemlju i Jadranu i prijetnjama s kojima se suočavaju. Izložba je osim na hrvatskom jeziku dostupna i na engleskom, talijanskom i grčkom jeziku. Do sada je izložba gostovala gostovala na brojnim lokacijama duž Jadranske obale te na otocima.
Renata Brezinščak
Fotografije: HPM / BWI
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije