Santa Maria
Santa Maria, brod kojim je Columbo preplovio Atlantik oduvijek je izazivao veliku pažnju. Imala je tri jarbola s četvrtastim jedrima, a premda se po literaturi često spominje kao karavela, Santa Maria je u svakom slučaju bila karaka. Izgrađena je oko 1480. godine u Santaderu i pripadala je Juanu de la Cosa, Columbovom peljaru na prva dva putovanja, a plovila je pod imenom Gallega. Dužine tek nešto veće od dvadeset tri i pol metra, širine oko osam metara i s gazom nešto većim od dva metra, mogla je prevoziti oko 105,9 seviljskih tonela, u današnjim mjerama oko 51 tonu, a opsluživala je 39 članova posade. Izgradili su je vrsni zanatlije bez pomoći planera i crtača. Imala je pet jedara. Glavni jarbol visok oko dvadeset sedam metara, nosio je veliko četvrtasto jedro sa kastiljskim crvenim križem i malo četvrtasto jedro na vrhu jarbola. Isti križ bio je i na prednjem četvrtastom jedru, a krmeni jarbol, mezana, nosio je trokutasto latinsko jedro. Kosnik je nosio malo četvrtasto jedro. Glavno jedro moglo se povećati s dva mala pobočna jedra sa strane. Uzdignuće na četvrtini krmenog dijela palube imalo je jednostavnu kapetanovu kabinu, a ostala posada koristila je prostore krmene kabine, u razini glavne palube. U svijetu ima mnogo modela Santa Marie, međutim većina je tih modela sasvim pogrešna. Santa Maria je imala običan niski pramac, bez kaštela, a nije bila naoružana ni mnoštvom topova. Od naoružanja je imala dvije bombarde na glavnoj palubi i dva mala topa falkoneta na donjem kasaru. Na vrhovima jarbola vijorile su se zastave s oznakama Castille i Leon, crveni i bijeli sa zamkom i lavom. Srednji jarbol nosio je oznaku flote, zeleni križ na bijeloj podlozi, sa slovima F i Y, inicijalima Ferdinanda i Ysabelle, kralja i kraljice. Columbove insignije bile su plave s pet zlatnih sidara. Zbog greške u manevru, na apsolutno mirnom moru, u noći 24. prosinca 1492. godine, nasukala se na obali Haitija i bila napuštena. Prema sačuvanim podacima 1929. godine izgrađena je nova Santa Maria u naravnoj veličini. Jedrima je preplovila Atlantik, približno istim putem kao i Columbova i gotovo istom brzinom.
Nina
Pomorska literatura uopće, a i španjolska literatura, ne navode precizne informacije o Columbovim brodovima. Sve što znamo dolazi iz Columbovih dnevnika i to su jedine približno točne informacije. Nina je nosila latinska jedra, a to se opisivalo i rekonstruiralo u različitim varijantama. Ime Nina znači mlada djevojka, rjeđe “jedna mala” ili “malena”. Kasnije su neki prevoditelji pretpostavili da je Nina bila najmanja od tri Columbova broda. Godina njezine izgradnje nije poznata. Dužine preko dvadeset jednog metra, širine nešto manje od šest i po metara i s gazom ispod dva metra, opsluživala je dvadeset članova posade. Ova karavela je pripadala braći Pinzon, prije nego što je uzeta za Columbovo putovanje, te su oni bili ti koji su ovoj karaveli dali ime. Talijanska rekonstrukcija prezentira Ninu kao klasičnu karavelu s latinskim jedrima obješenim na sredini križa. Jedra nisu imala predviđen krat, pa su za vrijeme jakog vjetra bila skidana i pričvršćivana sa strane broda. Nina nije imala pramčani kaštel, a vitlo joj je bilo na otvorenoj palubi. Maleni krmeni kaštel nije bio visok, a preglednost palube s njega je bila slaba. Nina je imala tri sidra. Iz Columbovog dnevnika znamo da su dva izgubljena na Azorima. Kad je izgubio Santa Mariu, prekrcao se na Ninu i njome se vratio. Neki članovi posade ostali su u Novome Svijetu. Tijekom oluje 14. veljače 1493. Nina je nastradala u blizini Azora. Ova karavela je gotovo sigurno bila modificirana za vrijeme svog boravka na Kanarima i transformirala se iz “carabela latina” u “carabela redunda”. Njezina trokutasta jedra bila su zamijenjena četvrtastim, mnogo podesnijim za plovidbu jakim vjetrovima. Columbo je jedrio Ninom na svom drugom putovanju i vratio se u Španjolsku 1496. godine. Kasnije je Nina bila zarobljena od pirata, pa vraćena od vlastite posade. Vratila se u Cadiz i odatle uzeta za Columbovo treće putovanje. Zapovjednik na Nini bio je Vincente Yańez Pinzon, brat zapovjednika Pinte, a peljar Bartolomeo Roldan. Pod Columbovom komandom, ova snažna karavela uspjela je prijeći 25.000 nautičkih milja.
Pinta
O Columbovom trećem brodu, Pinti, ima veoma malo pouzdanih informacija. Jedino što se pouzdano zna je da je riječ o karaveli s četvrtastim jedrima. Ova rekonstrukcija nam pokazuje veliko četvrtasto prednje i nešto veće četvrtasto glavno jedro, dok je krmeni jarbol nosio dugi križ s trokutastim latinskim jedrom. Za latinsko jedro postoji pretpostavka da je arapskog podrijetla, ali postoji mogućnost da su ga Arapi donijeli s Istoka. Pintu je Columbo iznajmio od Gomeza Rascona i Cristobala Quintera, koji su i upravljali brodom zajedno s Martinom Alonsom Pinzonom. Pilot na brodu je bio Francisco Martin Pinzon, brat Martina Alonsa. Talijanska rekonstrukcija Pinte ima pramčani kaštel, glavnu i krmenu palubu. Nema informacija o skalama koje su povezivale ove palube. Kada bi se znao broj stepenica između paluba, mogla bi se procijeniti i njihova veličina. Točna godina izgradnje Pinte nije poznata. Pretpostavlja se da je bila dužine između 18 i 24 metra, širine između šest i šest i po metara, s gazom ispod dva metra. Pretpostavlja se da se kormilarilo s glavne palube, jer se u protivnom ne bi moglo upravljati krmenim jedrom. Pramčani kaštel morao je biti visok oko jedan i po metar, tako da se ručica vitla mogla komodno okretati. Columbov dnevnik bilježi 8. listopada 1492. brzinu od 15 milja na sat. Nautička milja tog vremena računa se za jednu petinu manjom od moderne nautičke milje. Tijekom povratnog putovanja, prema brodskom dnevniku, brzina od 14 milja bila je zadržana punih jedanaest sati i to 6. veljače 1493. godine, a to je ekvivalentno brzini od 11,2 čvora. Iz prikupljenih podataka može se zaključiti da je Pinta bila veoma brz brod. Juan de la Cosa, vlasnik i pilot Santa Marie, u svom dnevniku kaže da je ova karavela bila uvijek daleko ispred ostala dva broda. Razne su teorije o izgledu i strukturi Pinte i druga dva Columbova broda. U svakom slučaju, sva tri broda su ostavila dubok pečat u analima pomorskog istraživanja.
Pripremio: Damir Višić
Fotografije preuzete sa: https://www.dnevniksaputovanja.com/2017/08/spomenik-kolumbubarcelona.html