Shadow

Početak speleoloških I biospeleoloških istraživanja Lasića vrila

Čišćenjem lokaliteta od kamenja i šute, započela su speleološka i biospeleološka istraživanja Lasića vrila u općini Proložac. Lasića vrilo  je mali povremeno  potopljeni speleološki objekt i  stanište je raznolike endemične špiljske faune.

Po svojoj morfologiji Lasića vrilo je jama, a po svojoj hidrološkoj funkciji je povremeni izvor. Hidrogeološki Lasića vrilo čini isti slijevni sustav kao izvor Krčevac. Postanak ovog izvora može se povezati sa kontaktom polupropusnih i propusnih naslaga vapnenca i dolomita iz razdoblja Krede te sa rasjednom zonom pružanja SI-JZ. Ulaz je verikalan i  modificiran od strane lokalnog stanovništva dodavanjem velikih kamenih blokova oko vertikalnog dijela.

U bokovima kanala vidljive su stijene koje su izlomljene uslijed tektonike, a njihova površina pokazuje tragove kondenzacijske korozije. Za vrijeme jakih kiša, Lasića vrilo izbacuje velike količine podzemne vode, dok za vrijeme sušnih perioda voda se povuče u dublje dijelove podzemlja. U vrilu je pronađena brojna špiljska fauna kao što su Eupolybothrus cavernicolus-špiljska striga, Dolichtopoda araniformis- Dalmatinski špiljski konjić, Collembola-skokuni, Coleoptera-kornjaši-Batiscinae, Carabidae-trčak, Opiliones-lažipauci Aracnidae-paučnjaci.

Osim ove faune, kada je vrilo poplavljeno uočeni su primjerci špiljske kozice Troglocaris sp., a postoje podatci i da je viđena čovječja ribica Proteus anguinus.  Prisutnost čovječje ribice i  podzemne špiljske kozice kao i u izvoru Krčevac, daje za zaključiti da Lasića vrilo i izvor Krčevac hidrogeološki čine jedan podzemni sustav. Bogatstvo špiljske faune u Hrvatskoj prepoznato je na svjetskoj razini kao izuzetno vrijedno. U Hrvatskoj živi oko 470 pravih špiljskih svojti, te da je iz 205 tipskih špiljskih lokaliteta opisano čak oko 340 svojti, redom endema Dinarida, od kojih gotovo 300 endema Hrvatske.

Nakon čišćenja i otvaranja bočnih kanala, u drugoj fazi projekta planira se izvršiti speleoronjenje s ciljem daljnjeg istraživanja lokaliteta, crtanje profila izvora, snimanja i dokumentiranja prostora i špiljske faune te će se pokušati pronaći jedinke čovječje ribice. Nakon istraživanja, otvor I okoliš izvora se planiraju se dodatno urediti, postaviti će se edukacijske ploče te će tako Lasića vrilo postati nova geo – točka Geoparka Biokovo – Imotska jezera.

Istraživanja provodi Dinaric Hub uz financijsku i organizacijsku potporu Općine Proložac, Splitsko – dalmatinske županije, udruge Geopark Imotska jezera i TZ Imota.

ZANIMLJIVOSTI

Dalmatinski špiljski konjić pronađen u Lasića vrilu zapravo spada u špiljske cvrčke. Špiljski cvrčci prisutni su po cijelom Mediteranu i poznato je preko 50 vrsta. Prema nekim istraživanjima pretpostavlja se da im je životni vijek 25-28 mjeseci.

Skokuni – svega nekoliko milimetara dugi (najčešće 1 i 5 mm.) po čemu su i dobili ime mogu preskočiti nekoliko stotina puta svoju visinu što ih čini jednima od najboljih skakača u životinjskom svijetu. Prilagodili su se životu na tlu, drveću, špiljama, kopnu, vodenim površinama, snijegu i ledu.

Čovječja ribica najveći je predstavnik vodene špiljske faune, čiji životni vijek doseže čak 90 godina, a spolnu zrelost postiže tek sa 15 do 16.godina. Razmnožava se samo nekoliko puta u životu, a mjesecima može izdržati bez hrane. Više o čovječjoj ribici možete pročitati OVDJE.

Lažipauci spadaju u red paučnjaka zbijena tijela (1 cm) i dugih nogu (do 16 cm), smeđe ili sive boje. Kada su napadnuti brane se od neprijatelja smradnim žlijezdama.

 

Tekst: Petra Kovač Konrad i Luka Kolovrat

Fotografije: Petra Kovač Konrad i Dalibor Jirkal