PODVODNO ISTRAŽIVAČKI KLUB MORNAR je 9.10.2021. godine obavio dodatnu zaštitu podvodnog arheološkog nalazišta na Spinutu. Član kluba Neno Rokov uočio je da iz pijeska viri nekoliko amfora koje nisu prekrivene već postavljenim zaštitnim metalnim mrežištem. Konzervatorski Odsjek u Splitu prihvatio je prijedlog kluba PIK MORNAR da se lokalitet dodatno zaštiti. U suradnji s Pomorskim muzejem iz Splita koji je financirao nabavku materijala članovi PIK MORNARA volonterski su postavili zaštitne mreže nad novootkrivenim amforama.
Samo nalazište otkriveno je 1958. godine kada je veliko nevrijeme razgrnulo pijesak s morskog dna te se pojavilo više amfora na dnu mora na kupalištu pored veslačkog kluba Gusar. Amfore koje su prethodno strpljivo i mukotrpno otkopali, s dna mora u Arheološki muzej su na karetu s balinjerama donijeli mladići koji su se na kupalištu kupali.
U to vrijeme u Hrvatskoj se tek počela razvijati podvodna arheologija pa u Splitu nije bilo podvodnih arheologa. Nalazište je privuklo pažnju stručnjaka te su napravljena probna istraživanja tek 1974. godine. Zaključeno je da se radi o priobalnoj konstrukciji napravljenoj na močvarnom tlu, a koja se sastoji od kamenog nasipa, drvenih pilona koji učvršćuju mekano tlo i amfora tipa Dressel 20 s utisnutim pečatima i bojanim oznakama donesenim s područja današnje Španjolske te amforama Tripolitana i iz Sjeverne Afrike. Lokalitet se više nije istraživao do 2002. godine kada su članovi PIK MORNARA uočili devastaciju nalazišta. U suradnji s arheolozima postavili su zaštitnu metalnu mrežu iznad amfora te su potaknuli ponovna istraživanja lokaliteta koja su se odvijala tijekom 2006. i 2007. godine
Kako je od prvih istraživanja 1974. godine do ponovnih istraživanja prošlo više od trideset godina, tako se i promijenio izgled obale koja je nasipana i betonirana pa se točna lokacija prethodnih istraživanja nije mogla utvrditi. Otvoreno je sve skupa jedanaest arheoloških sondi unutar kamenog nasipa, na samom nasipu i izvan njegovih gabarita. U sondama su se pronašle amfore tipa Dressel 20 poslagane u dva reda unutar konstrukcije od drvenih pilona, drvena građa koja se sastoji od koso postavljenih dasaka i zabijenih kolaca te mnoštvo keramičkih ulomaka iz rimskog vremena.
U jednoj sondi pronađen je veliki kolut od prepletenog pruća. Zanimljivi su i površinski nalazi kamenog stupa i dijela urne. Nalazi iz sondi potvrdili su zaključke prethodnih istraživanja te dali brojne informacije o životu splitskog poluotoka u antici. Još uvijek nije sasvim jasno o kakvoj se priobalnoj konstrukciji radi i da li je ona služila kao pristanište nekog većeg gospodarskog objekta koji se nalazio u blizini ili je bila dio većeg pristanišnog ili lučkog kompleksa. Međutim, sasvim je jasno da je kameni nasip koji je učvršćen drvenim pilonima te dio ispunjen amforama služio kako bi se močvarno tlo uvale Poljud učvrstilo te moguće poslužilo za neku težu površinsku konstrukciju. Svakako treba imati na umu da su današnje strukture u plitkom moru nekada bile iznad mora te su služile kao hodne površine.
Samo ime Poljuda dolazi od latinske riječi palus što znači močvara. Na polju Poljuda su zabilježeni zidovi antičkih objekta koji su zasigurno imala svoja pristaništa. Stanovnici polja gravitirali su antičkom Spalatum, kao i Saloni. Zaljev Poljuda se nalazi na samom ulazu u salonitansku luku pa je moguće i da su pristaništa u zaljevu bila u funkciji i salonitanske luke.
Naime, osim arheološkog lokaliteta na kupalištu Gusar, zabilježeni su i nalazi sličnih konstrukcija od kamenog nasipa, drvenih pilona i oplata sjevernije u zaljevu u lučici Poljud, odnosno Starog Mornara. Novo postavljeno zaštitno mrežište čuvat će lokalitet do ponovnog istraživanja kada će arheološki nalazi ispričati neotkrivene tajne antičkih Splićana i otkriti tajnu nalazišta kod kupališta Gusar.
Tekst: Tea Katunarić Kirjakov
Ovaj tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama.