Međunarodna speleoronilačka ekspedicija Cetina 2021 održava se od 1-15.8.2021 u području Općine Civljani. Organizator je Društvo za istraživanje krša Freatik uz podršku SO HPD Željezničar i Hrvatske gorske službe spašavanje – Odjela za speleoronilačko spašavanje. Cilj istraživanja je bio ostvariti san jednog od prvih istraživača Gospodske špilje, Branka Jalžića koji je prije 51 godine započeo istraživanja Gospodske špilja koja se nalazi 500m odaljena od legendarnog izvora Cetine-izvora Glavaš, geomorfološkog spomenika prirode.
On je tada pretpostavio da je taj izvor dubok preko 100 m povezan sa prekrasnom špiljom koja je duga preko 3 kilometara. Povezivanjem izvora i Gospodske špilje ovo bi postao jedan od najduljih špiljskih sustava Dalmacije. Dinarski špiljski sustavi jedinstveni su u svijetu po bogatoj bioraznolikosti i po količini kvalitetne pitke vode i kao takvima izuzetno je važno prikupiti što više podataka, posebice jer se iz njih crpi voda za lokalno stanovništvo.
U sklopu svakog takvog istraživanja speleolozi i speleoronioci izrađuju karte-topografske nacrte podzemnog prostora koji se onda može staviti u prostorni obuhvat i točno znati kuda se ti kanali protežu u podzemlju. Ovo je izuzetno bitno sa aspekta zaštite prirode, ali i lokalnog upravljanja bilo vodoopskrbom, građevinskim zahvatima ili bilo kakvim drugim projektima.
Francuski speleolozi i speleoronioci Frederic Swierczynski i Yvone Dricot zaronuli su kroz izvor Glavaš na 110 m dubine i prešli udaljenost od preko 500 m duljine da bi došli do sifona u Gospodskoj špilji. Hrvatski i francuski speleolozi i speleoronioci su pak ronili kroz 3 sifona u Gospodskoj špilji i hodali kroz preko 700 m špiljskih kanala sa ronilačkom opremom na sebi, spuštali se i penjali po užetima, da bi u najudaljenijem sifonu ostavili oznake za Freda i Yvona koje su oni 8.8. 2021 našli i time dokazali da su ova dva sustava jedan sustav.
Time je ostvaren san dugogodišnji san Branka Jalžića. Sami zaroni su tehnički i fizički vrlo zahtjevni, od strane izvora Glavaš bilo je potrebno postaviti podvodni habitat na 6m dubine u kojem su speleoronioci radili višesatne dekompresije. Koristili su zatvorene krugove disanja, posebne uređaje koji recikliraju izdahnuti zrak i na taj način omogućavaju višesatna ronjenja na velikim dubinama, također su koristili podvodna vozila (scooter) kako bi bili što brži. Sva ova izuzetno skupa tehnologija nije bila dostupna u vrijeme Brankovih istraživanja, bar ne na našim prostorima. Sa druge strane, speleoronioci u Gospodskoj špilji su morali koristiti tehnike penjanja po užetima imajući ronilačku opremu na sebi što je ukupno preko 15- 20 kg težine i traje do 10 sati. Izvor Glavaš i Gospodska špilja su podzemna staništa Natura 2000, izvori pitke vode, i geomorfološki mjesta izuzetne ljepote po bogatstvu siga te velikim dimenzijama samih prostora.
Petra Kovač Konrad