Tema plastike, već vrlo poznata u području zaštite prirode te u medijima i svakodnevnom životu ljudi je i dalje pod budnim okom mnogih nevladinih organizacija i raznih globalnih mreža za konzervaciju, koje provode mnoge projekte s ciljem smanjenja uporabe jednokratne plastike i njenog negativnog utjecaja na kopnene i morske ekosustave. Plastika zbog svoje dugovječnosti ima sposobnost dugo postati na kopnu i s vremenom završiti u morima i oceanima koji su postali najveći akumulator odbačene i ne reciklirane plastike. Drugo more po redu s najvećom količinom plastičnog otpada je Sredozemno more.
Najveći razlog tome je njegov vrlo zatvoreni položaj između kontinenata te činjenica da je Europa druga po redu proizvođačica plastike neko Kine u svijetu, s 27 milijardi tone proizvedenog plastičnog otpada od kojih je samo 31 % poslan na recikliranje. Do danas je reciklirana samo 6% proizvedene plastike u Europi. Najveći razlog tome je zapravo loše organizirano upravljanje otpadom u Mediteranskim zemljama. U Italiji, Španjolskoj i Francuskoj 50% plastičnog otpada završi u krajoliku, koji potom pomoću rijeka, vjetra i ostalih transportnih medija završi u moru.
No, najveći problem nije krupna plastika (makroplastika), već mikroplastika (komadići plastike manji od 5 mm) koji su nastali raspadanjem makroplastike, te njen ulaz u hranidbene lance svih morskih organizama i zdravstvene problemi uzrokovani njenim djelovanjem na svim razinama lanca pa tako i u čovjeku.
Hrvatska je također veliki potrošač plastike s 54 744 tone plastike iskorištene u 2016 godini, a samo manje od polovice te plastike je reciklirano ili ponovno iskorišteno. Hrvatska je treća zemlja u regiji po proizvodnji plastičnog otpada, s gotovo 400 tona proizvedenog plastičnog otpada godišnje. Najveći udio plastičnog otpada u Jadranskom moru imaju mali komadići plastike nastali raspadom veće plastike te polistiren, nakon kojeg slijede plastični čepovi, boce i ostali plastični proizvodi.
Zbog velike količine plastike i novo postavljenih ciljeva o upravljanju otpadom u Hrvatskoj, Udruga Sunce Split je u suradnji s WWF Mediterranean počela provoditi dvogodišnji projekt Plastic Smart Cities Croatia, koji ima u cilju edukaciju građana i turista o štetnosti plastike na morski život i tako u konačnici potaknuti smanjenje unosa plastični otpad u Jadranskom moru. Projekt traje od 2020. do 2022. godine i u njemu sudjeluje jedna općina ili grad, koja će na kraju projekta kao rezultat imati smanjenu količinu odbačene plastike. U projektu je već sudjelovao grad Dubrovnik, a trenutačni nositelj projekta je grad Trogir. Grad je razvio detaljan plan provođenja radionica, tribina, istraživanja, informiranja i objavljivanja planova o upravljanu plastičnim otpadom te je dosada već donio odluku o ukidanju korištenja jednokratne plastike u zgradama gradske uprave, te je plastične boce i čaše za vodu zamijenio višekratnim staklenim proizvodima.
Tekst: Lucija Burić, univ. bacc. Oecol
Fotografije: Luka Kolovrat
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije